U Parizu je održan sastanak "koalicije voljnih", uz nazočnost predstavnika SAD-a i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Glavna tema sastanka bili su mirovni napori usmjereni na okončanje rata u Ukrajini, postizanje primirja te uspostavu širokog sustava sigurnosnih jamstava za tu zemlju.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je važnost sastanka, naglasivši spremnost europskih država da sudjeluju u koaliciji, prenosi HRT.
'Svatko na svoj način. Neke će sudjelovati sa svojim snagama, a neke druge zemlje, poput Hrvatske – neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij. I dalje ćemo nastaviti davati potporu Ukrajini političkim i diplomatskim naporima ili bilateralnim paketima vojne pomoći', rekao je Plenković.
Dodao je kako je važno postići pravedan, trajan i održiv mir. 'Uslijedit će i pregovori s Rusijom kako bi se pokušao iskoristiti ovaj politički trenutak', naglasio je.
vezane vijesti
Na sastanku je usvojena i Pariška deklaracija, politička izjava čelnika koji su se okupili u Parizu.
'Usvojena je Pariška deklaracija, politička izjava lidera koji su se okupili. Ima pet točaka – to je spremnost da dođe do kraja rata. Važan element je sudjelovanje SAD-a u nadzoru prekida vatre, nastavak jačanja ukrajinske vojske i treće multinacionalne snage. I naravno, cijeli sustav jamstava koji bi Ukrajini omogućio dugoročan mir', rekao je.
Što stoji u Pariškoj deklaraciji?
U završnoj deklaraciji skupa europske zemlje su iskazale spremnost pružiti „pravno obvezujuća” sigurnosna jamstva Kijevu, što uključuje i međunarodne snage predvođene Europom, a „potpomognute” američkim sredstvima.
SAD je pristao predvoditi mehanizam praćenja provedbe primirja, obavještajno i logistički biti dio mirovnih snaga, kao i vojno intervenirati u slučaju novog ruskog napada, stoji u deklaraciji.
Koalicija je „uz podršku SAD-a” dogovorila i nastavak vojne pomoći i naoružanja Ukrajine kao „prve linije obrane i odvraćanja”.
To će, između ostalog, uključivati pakete vojne pomoći, podršku Ukrajini u financiranju njezinih oružanih snaga te omogućavanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih oružanih sukoba.
Razgovaralo se i o tzv. paketu prosperiteta, koji se odnosi na obnovu i gospodarsku stabilizaciju Ukrajine. 'To je ukupna pomoć za gospodarski razvoj i obnovu Ukrajine, kao i funkcioniranje ukrajinskog proračuna', kazao je.
'Nakon odluke o zajmu od 90 milijardi eura, sada smo napravili još jedan korak u mozaiku stabilizacije stanja', dodao je.
"Grenland i Venezuela neusporedivi"
Govoreći o reakcijama američkih predstavnika, premijer je naglasio važnost sudjelovanja SAD-a. 'Amerikanci su spremni raditi na miru, biti posrednik, a kasnije su spremni i investirati – i javno i privatno – kako bi se oporavila ekonomija Ukrajine', ustvrdio je.
Najavio je i nastavak intenzivnih diplomatskih aktivnosti. 'Ovaj mjesec će se sigurno još događati bilateralni razgovori Trumpa i Zelenskog. Dolazi i summit gospodarskog foruma u Davosu. Ako bude potrebno, bit će održano i Europsko vijeće. U svakom slučaju, dinamika aktivnosti je jako velika', kazao je. Zaključio je kako je glavni preduvjet za mir prekid vatre.
Na pitanje o pretenzijama Donalda Trumpa prema Grenlandu i Venezueli te komentaru na operaciju SAD-a u Caracasu, Plenković je rekao da o tome na summitu nije bilo govora.
'Nije bilo govora o tome. Danska premijerka je imala intervenciju i ona je između redaka naznačila koliko je važno jedinstvo transatlantskih partnera. Za Dansku je to ne-tema. Danska ima podršku svih zemalja unutar NATO-a. Saveznici se trebaju poštovati', rekao je.
Dodao je kako se Grenland i Venezuela ne mogu uspoređivati.
'Grenland i Venezuela se ne mogu uspoređivati', ustvrdio je, naglasivši kako je Nicolas Maduro unazadio gospodarstvo, nema legitimitet i plasira drogu na američko tržište.
'Naravno, sve ograde u smislu međunarodno-pravnog aspekta ovakve intervencije koja se dogodila, ali nije to baš za usporediti', zaključio je premijer.
