Profesor Musacchio ističe da se tzv. Mocro mafija danas može svrstati među najopasnije kriminalne organizacije koje djeluju u Europi. Riječ je o fenomenu koji je nastao unutar marginaliziranih zajednica i transnacionalnih kriminalnih struktura, a s vremenom je prerastao u snažnu i stabilnu mrežu unutar međunarodnih lanaca narkokartela.

Ključnu ulogu u jačanju ove organizacije, naglašava Musacchio, ima luka Rotterdam – jedno od najvećih logističkih i trgovačkih čvorišta u Europi. Kontrola ili snažan utjecaj na takve točke omogućuje Mocro mafiji vodeću poziciju u krijumčarenju kokaina namijenjenog tržištima zapadne Europe.

'Kombinacija financijskih resursa, ukorijenjenih kriminalnih mreža i onoga što nazivamo ‘vojnom sposobnošću’ – dostupnost oružja i brzih prijevoznih sredstava – omogućuje ovoj organizaciji da potkopa temeljne stupove nizozemske države, ali i stvara sive zone u kojima država gubi puni nadzor', upozorava Musacchio u razgovoru za RaiNews.

Nasilje, korupcija i širenje po Europi

No djelovanje Mocro mafije nije ograničeno na Nizozemsku. Prema Musacchiju, njezin utjecaj osjeća se i u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, ali i u Italiji. Ključni motor širenja ostaje velika europska potražnja za kokainom i sintetičkim drogama, koja kriminalnim skupinama otvara nove izvore profita i potiče razvoj tzv. 'novih mafija'.

'Prijetnja je iznimno ozbiljna i dugo je bila podcijenjena', ističe Musacchio. Dodaje da su nizozemske vlasti godinama kriminalne mreže povezane s drogom promatrale kao fragmentirane i ograničene pojave, što je omogućilo Mocro mafiji da brzo akumulira znanje i kapital te postupno preuzme monopol nad dijelovima europskog tržišta kokaina.

Posljedice su, kaže, vidljive: eskalacija nasilja među bandama, infiltracija u legalne gospodarske sektore i rast korupcije, osobito u lukama i logističkim centrima.

Prekretnica ubojstvo poznatog novinara

Na pitanje što ovu organizaciju čini tako snažnom, Musacchio bez dvojbe odgovara – novac. Ogromni prihodi od trgovine kokainom, u kombinaciji s partnerstvima s velikim južnoameričkim kartelima, stvaraju milijarde eura godišnje. Taj se kapital potom ulaže u sofisticiranu logistiku, brze brodove, napredna vozila, ali i u nabavu teškog naoružanja.

Uz to, raširene su prakse pranja novca i infiltracije u legalno gospodarstvo, čime se kriminalni kapital 'čisti' i dobiva privid zakonitosti.

Prema Musacchiju, svijest nizozemskog društva o razmjerima problema porasla je tek posljednjih godina, ponajprije nakon brutalnih obračuna bandi i ubojstva poznatog novinara Petera R. de Vriesa u središtu Amsterdama. Taj je zločin, ističe, bio prekretnica koja je razotkrila razinu opasnosti za novinare, istražitelje i pravosudni sustav.

Nakon toga, nizozemske institucije pojačale su istrage i zatražile međunarodnu suradnju, uključujući i iskustva Italije u borbi protiv mafije.

Dva moguća scenarija

Europska unija, smatra Musacchio, ima ključnu ulogu u suzbijanju ove prijetnje. To uključuje snažniju pravosudnu suradnju, brže izručenje osumnjičenika, razmjenu dokaza i koordinirane policijske operacije. Posebno važno je ojačati nadzor u lukama i logističkim čvorištima, uz primjenu naprednih tehnologija i specijaliziranu obuku.

Jednako važna je i borba protiv pranja novca, učinkovita zapljena imovine te preventivne politike koje smanjuju potražnju za drogama.

Gledajući u budućnost, Musacchio vidi dva moguća scenarija. Prvi podrazumijeva odlučan i koordiniran europski odgovor, koji bi mogao ograničiti utjecaj kriminalnih mreža. Drugi, znatno mračniji, uključuje porast nasilja, dublju infiltraciju kriminalnog kapitala u legalnu ekonomiju i pad sigurnosti građana.

'Bez sveobuhvatnog pristupa na više razina – od zakonodavstva i policijskih operacija do socijalnih politika – nove mafije nastavit će širiti svoj utjecaj', zaključuje.