Prema analizi Klinike Mayo iz 2025. godine, već deset minuta intenzivnog lopatanja snijega može povisiti rad srca na čak 97 posto njegovog maksimalnog kapaciteta. Hladan zrak dodatno pogoršava situaciju jer uzrokuje stezanje krvnih žila, porast krvnog tlaka i smanjen protok krvi prema srcu.

Oprezno nakon 65. godine

Iako ne postoji službena dobna granica nakon koje se čišćenje snijega ne preporučuje, brojni kardiolozi savjetuju dodatni oprez osobama starijima od 45 godina, a osobito onima iznad 65.

'Nema točne dobne granice, ali nakon srednjih četrdesetih postajemo oprezniji, pogotovo kod osoba koje nisu redovito fizički aktivne', izjavila je dr. Navjot Kaur Sobti, interventna kardiologinja iz bolnice Northern Westchester u New Yorku, za Fox News.

Poseban rizik postoji kod osoba koje imaju povišeni krvni tlak, visoki kolesterol, dijabetes, pretilost ili sjedilački način života. Kardiolozi upozoravaju da osobe koje su preboljele srčani ili moždani udar, kao i one koje su imale operaciju premosnice ili ugradnju stenta, uopće ne bi smjele čistiti snijeg.

Naprezanje slično testu opterećenja srca

Stručnjaci ističu da je opterećenje srca tijekom čišćenja snijega usporedivo s kardiološkim testom opterećenja - s tom razlikom što se odvija bez liječničkog nadzora. Naglo dizanje teškog, mokrog snijega u kombinaciji s hladnoćom može izazvati iznenadni skok krvnog tlaka i srčani udar.

'To je kao da osoba s rizikom sama sebe izloži maksimalnom testu opterećenja, bez ikakvog nadzora', upozorava dr. Sobti.

Istraživanja također pokazuju da izloženost hladnoći uzrokuje gotovo dvostruko više smrti od kardiovaskularnih bolesti nego izloženost vrućini, a rizik je posebno izražen kod starijih od 65 godina.

Kako sigurnije čistiti snijeg

Ako je moguće, stručnjaci savjetuju da čišćenje snijega prepustite drugima. Ako ipak morate uzeti lopatu u ruke, važno je raditi sporije, praviti česte pauze i koristiti tehniku guranja ili 'metenja' snijega umjesto dizanja.

Također se preporučuje adekvatna zaštita od hladnoće: kapa, rukavice, topla odjeća te pokrivanje nosa i usta, osobito pri vjetrovitom vremenu. Iako motorne freze za snijeg manje opterećuju srce od ručnog lopatanja, i one mogu znatno povisiti puls.

Kardiolozi naglašavaju da se svi simptomi poput boli u prsima, kratkoće daha, ubrzanog ili nepravilnog rada srca ne smiju ignorirati. Čak i ako simptomi brzo nestanu, potrebno je potražiti liječničku pomoć.

'Bolje je biti siguran nego riskirati', poručuju stručnjaci.