Američki predsjednik više ne skriva to da želi preuzeti Grenland. Problem je u tome što je on dio Kraljevine Danske, a velika većina stanovnika ne želi da postane američka država. Ipak, postoje signali toga da Trumpova administracija već izvodi neke poteze da ostvari taj cilj, što Europljanima sve više nalikuje na metode Vladimira Putina.

Politico je razgovarao s devet dužnosnika EU-a, diplomatima, stručnjacima za obranu i izvorima iz NATO-a da bi opisao kako bi potencijalno američko preuzimanje ovog strateškog arktičkog otoka uopće moglo izgledati.

Danski političar, koji je želio ostati anoniman, rekao je da bi otpor bio slab: 'Moglo bi mu biti dovoljno pet helikoptera... ne bi mu trebalo puno vojnika. Ne postoji puno toga što bi Grenlanđani mogli učiniti u tom slučaju.'

1. Stvaranje pritiska i kampanja utjecaja

Trumpova administracija vrlo je brzo nakon početka mandata počela podržavati ideju grenlandske neovisnosti. Kao autonomni dio Danske, Grenland ima svoju vladu, ali bez potpune suverenosti ne može potpisivati međunarodne sporazume ako ne dobije odobrenje Kopenhagena za to. Kao neovisan, mogao bi samostalno surađivati sa SAD-om.

U anketi iz 2025. godine, 56 posto Grenlanđana reklo je da bi glasalo za neovisnost. Upravo taj sentiment navodno pojačavaju američke strukture povezane s Trumpom. Danska obavještajna služba PET potvrdila je da je Grenland 'meta kampanja utjecaja raznih vrsta'.

Felix Kartte, stručnjak za digitalnu politiku, usporedio je situaciju s ruskim taktikama: 'Rusija miješa offline i online metode... gradi mreže pseudomedija, kupuje utjecaj, stvara osjećaj da je proruska pozicija neizbježna.' Neke od tih metoda, kaže, vidljive su i na Grenlandu.

Poruke iz Washingtona postaju sve izravnije. Stephen Miller izjavio je za CNN da 'nitko neće vojno boriti protiv SAD-a zbog budućnosti Grenlanda'. A Trump je prošlog mjeseca imenovao posebnog izaslanika za taj otok, guvernera Louisiane Jeffa Landryja. Potonji je otvoreno rekao da mu je cilj 'učiniti Grenland dijelom SAD-a'.

Američki potpredsjednik J.D. Vance tijekom posjeta tom teritoriju izjavio je da će 'narod Grenlanda imati samoodređenje' i kako se SAD nada da će odabrati partnerstvo s Amerikom.

2. Ponuda 'povoljnog dogovora'

Ako referendumski val za neovisnost uspije, sljedeći korak bio bi privlačenje Grenlanda u američku orbitu. Ideja da otok postane američka država za većinu Grenlanđana je neprihvatljiva jer joj se protivi 85 posto njih.

Zato se sve češće spominje druga opcija: Sporazum o slobodnom pridruživanju (COFA), kakav SAD ima s državama Pacifika. U takvom aranžmanu Washington dobiva gotovo neograničenu vojnu prisutnost, a zauzvrat pruža zaštitu i ekonomske pogodnosti.

Grenlandski oporbeni zastupnik Kuno Fencker, koji otvoreno podržava neovisnost otoka i održava kontakte s republikancima, kaže: 'Ne želimo biti poput Portorika... Ali sporazum o slobodnom pridruživanju, bilateralni sporazumi ili bilo što drugo – neka dođu za stol, a Grenlanđani će odlučiti na plebiscitu.' Dodaje i da SAD, za razliku od Danaca, barem tvrde da im je Grenland potreban.

No Thomas Crosbie s Kraljevskog danskog obrambenog fakulteta upozorava da bi američki pregovori mogli biti jednosmjerni: 'Trump nameće svoju volju i često ne poštuje dogovore. Za Grenlanđane ne vidim stvarnu korist osim privremenog osjećaja važnosti.'

3. Uključivanje Europe u trgovinu vezanu uz Ukrajinu

Europa bi se gotovo sigurno usprotivila odvajanju Grenlanda od Danske, ali Washington ima jak argument: rat u Ukrajini. Dok se razmatraju mirovni pregovori, Kijev traži čvrsta sigurnosna jamstva SAD-a. Amerikanci odugovlače, a Europljani strahuju da bi Trump mogao potpuno preokrenuti politiku prema Ukrajini.

Jedan od diplomata EU-a opisao je mogućnost predlaganja 'paketa sigurnost za sigurnost'. Prema njemu, Europa bi pristala na širu ulogu SAD-a na Grenlandu u zamjenu za snažnija jamstva Ukrajini. Neugodna je to trgovina, ali možda, smatraju neki, manje opasna od alternativnih Trumpovih poteza.

4. Krajnja opcija: Vojna akcija

Ako i Grenland i Danska odbiju američke zahtjeve, jedna opcija i dalje ostaje na stolu, a to je upotreba sile.

'Najviše zabrinjavajuća bila bi strategija svršenog čina, poput Putinove u Ukrajini', kaže Crosbie. 'Mogao bi jednostavno poslati trupe i tvrditi da je to sada američki teritorij.'

SAD već ima oko 500 pripadnika osoblja u bazi Pituffik te manji kontingent u Nuuku, uz sezonske jedinice Nacionalne garde. Danski kapaciteti na Grenlandu pak izrazito su skromni. Imaju nekoliko brodova, helikoptera i patrolni avion. Iz tog razloga, istraživač Lin Mortensgaard procjenjuje da bi Amerikanci, uz postojeću prisutnost, 'mogli preuzeti Nuuk za pola sata ili manje'.

Napad bi vjerojatno razbio NATO

No posljedice bi bile goleme. Vojno zauzimanje teritorija saveznice NATO-a vjerojatno bi razbilo savez, kaže Romain Chuffart iz Arktičkog instituta. Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, dodaje: 'Gubitak povjerenja saveznika značio bi manje obavještajnih podataka i teži pristup bazama diljem Europe.'

Visoki diplomat NATO-a ipak smiruje situaciju: 'Još smo daleko od tog scenarija… Moglo bi biti teških pregovora, ali ne mislim da smo blizu neprijateljskog preuzimanja.'