Od početka godine na izmaku Zakon o upravljanju i održavanju zgrada propisao je brojne nove uvjete i pravila za nešto više od dva milijuna hrvatskih građana koji žive u stambenim zgradama.

Osim pravnih i financijskih odredbi, koje se tiču uvođenja OIB-a i statusa stambene zajednice, kroz posebni pravilnik je formaliziran kućni red, ali, najvažnije od svega, detaljno je propisano što se smije, a što ne smije raditi u stambenim zgradama.

Tako je, između ostalog, zabranjeno postavljanje klima uređaja na pročelja zgrada, kao i zatvaranje ili ostakljivanje balkona, bilo kakve izmjene na pročeljima, pregrađivanje, dograđivanje ili rušenje dijelova zgrade, odnosno radove koji bi narušili izgled i statičku stabilnost zgrade.

Kazne za ove nedopuštene radnje kreću se od 2000 do 10.000 eura za suvlasnike, a za izvođače nedozvoljenih radova od 5500 do 10.000 eura. Prema Zakonu, provedbu odredbi i izricanje rješenja o kažnjavanju vrše komunalni redari. Kažnjavanje, pak, provode Prekršajni sudovi. To je izazvalo lavinu negodovanja u javnosti prije donošenja samog zakona. Mnogi su smatrali kako će se time uvesti nepotrebna kontrola, pa čak i narušiti susjedski odnosi.

Samo pet 'sumnjivih' klima

Kako je najviše stambenih zgrada u najvećem gradu - Zagrebu, upitali smo Komunalno redarstvo prate li neovlaštene radove po zgradama. Odgovorili su nam da su dobili 120 prijava vezanih uz postavljanje klima uređaja. Mahom je riječ o upitima zainteresiranih građana na koje načine smiju postavljati klime.

"Za dio prijava je provjerom na terenu od strane komunalnih redara utvrđeno da nema povrede predmetnog Zakona ili da su predmetni uređaji postavljeni prije stupanja Zakona na snagu. U predmetima u kojima postoji sumnja na povredu propisa, komunalni redari provode daljnje dokazne radnje. Trenutno se takve radnje provode u pet predmeta. Po dovršetku postupka, ovisno o utvrđenom činjeničnom stanju, može biti izrečena prekršajna sankcija ili izdano rješenje o uklanjanju uređaja", poručili su iz zagrebačkog Komunalnog redarstva.

Slična je situacija i sa zatvaranjem balkona i drugim nedozvoljenim radovima na zgradama. Prijava možda i nema toliko, koliko bi se očekivalo, s obzirom na val nezadovoljstva uoči stupanja spomenutog zakona na snagu, no prekršitelja ipak ima.

"Tijekom 2025. godine do sada je zatvoreno 32 gradilišta, za koja se vode upravni postupci, u sklopu kojih je podneseno 15 optužnih prijedloga nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu", odgovorili su nam komunalni redari.

Preklapanje nadležnosti?

No, zanimljivo, ovdje se Komunalno redarstvo ne poziva na Zakon o upravljanju i održavanju zgrada već na Zakon o građevinskoj inspekciji. Tim su zakonom ovlasti komunalnih redara poprilično široke, ali i represivne. Tako komunalni redari mogu narediti usklađivanje ili uklanjanje radova u prostoru koji nisu građenje, što se odnosi i na zatvaranje balkona te druge "pregradnje", a u krajnjem slučaju mogu naložiti i rušenje objekta.

Dakle, ingerencije se preklapaju. No, osnovni dokument po kojem Komunalno redarstvo postupa jest Odluka o komunalnom redu. Ondje se, pak, od potencijalnih prekršaja iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada spominje samo postavljanje tendi, dok su ostali prekršaji, vjerojatno, svedeni pod zajednički nazivnik obnove i održavanja vanjskih dijelova zgrade tako da se uklapaju u cjeloviti izgled zgrade te ako djelomično obnavlja ili boji dijelove zgrade. Kazne su, u tom slučaju, propisane samo za pravne osobe.

Doduše, spominje se postavljanje klima uređaja na pročelja, ali samo "u iznimnim slučajevima". Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nastoje razriješiti ovu zavrzlamu.

"Zakon je uvijek po snazi iznad odluka o komunalnom redu koje su, po svojoj prirodi, podzakonski akti. Slijedom navedenog, uvijek u slučaju kolizije, treba postupiti kako je propisano Zakonom. Stanovanje, održavanje zgrada i izgled pročelja su poslovi u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i upravo su jedinice lokalne samouprave najviše zainteresirane za tu tematiku", objašnjavaju iz resornog ministarstva.

Ističu kako trenutno provode postupak vrednovanja učinaka Zakona o upravljanju i održavanju zgrada na svakodnevni život građana. Stoga su kontaktirali sve jedinice lokalne samouprave i upravitelje zgrada da im dostave podatke. Evidenciju o kažnjavanju prekršaja iz zakona nemaju, a sve ostale podatke bi trebali dobiti početkom sljedeće godine.

"Ako se u postupku vrednovanja učinaka Zakona kao problem pojavi postupanje jedinica lokalne samouprave, taj će se dio unaprijediti", poručuju iz ministarstva.

Borba protiv razbacivanja otpada

No, Komunalno redarstvo u Zagrebu puno je revnije po pitanju odlaganja otpada. Naime, jedan od ciljeva gradske vlasti na čelu s Tomislavom Tomaševićem je povećanje količine razvrstanog otpada za recikliranje, ali i uklanjanje spremnika s nogostupa.

Kako bi se sve moglo financirati, uvedena je naplata odvoza otpada po fiksnom i varijabilnom dijelu. Varijabilni dio odnosi se na kupnju plavih ZG vrećica. No, ima građana koji su odlučili izbjeći taj trošak i otpad trpati u koje god vrećice stignu, ali i gdje god mogu. Upravo takvih prekršaja je najviše zabilježeno u ovoj godini.

"Grad Zagreb je tijekom ove godine, u vezi s otpadom i onečišćenjem površina javne namjene, izdao 659 prekršajnih sankcija dok je podružnica Čistoća izdala ukupno 14.284 ugovornih kazni za nepropisno odlaganje otpada u vrijednosti od 458.574 eura. Najviše kazni izdano je zbog neodlaganja miješanog komunalnog otpada u standardizirane vrećice ili zbog rasipanja otpada oko spremnika.

U manjem broju slučajeva pojedinim korisnicima izdano je više ugovornih kazni po istoj osnovi, najčešće unutar razdoblja od mjesec dana. Iskustvo pokazuje da nakon zaprimanja računa većina korisnika kojima je izdano više kazni, počne poštivati propisana pravila, što se uobičajeno potvrdi u naknadnim kontrolama", poručuju iz Komunalnog redarstva.

Dodaju da se propisi odnose samo na plave ZG vrećice, dok se ostale vrste otpada, poput plastike, metala i biootpada mogu odlagati direktno u spremnike bez vrećice ili u bilo kojoj drugoj vrećici od istovjetnog materijala.