"Praktički smo u istoj situaciji kao na dan potresa prije ravno godinu dana. Donesen je Zakon o obnovi i osnovan Fond za obnovu do kojeg Ministarstvo graditeljstva još nije uputilo niti jednu odluku o obnovi. A radi se o šest tisuća oštećenih zgrada", upozorila je Pavković, koja je i nositeljica Nezavisne liste stručnjaka za Gradsku skupštinu.

Ocijenila je kako je danas godišnjica zagrebačkog potresa, ali je i "tužna godišnjica državne i gradske indolencije, neznanja i nečinjenja".

"Od preskromnih stotinjak milijuna kuna koje je Vlada izdvojila prošle godine za interventne mjere, do sada isplaćeno manje od pola- samo 46 milijuna kuna- jedva promil od procijenjene vrijednosti konstrukcijske obnove.

"Tisuću godina bi se Zagreb ovim tempom obnavljao. I to pod uvjetom da ga potres ponovo ne razori", ustvrdila je.

"Premda je EU Fond solidarnosti Hrvatskoj uplatio 683 milijuna EUR-a za obnovu javnih zgrada, jedan dio u srpnju, a ostatak u prosincu prošle godine, i premda rok korištenja od 18 mjeseci teče od primitka sredstava, natječaji za projektnu dokumentaciju još nisu završeni. Projekte s troškovnicima treba potom izraditi, iza toga provesti natječaje za izvođače i ostale kontrolne mehanizme. Potom treba sve i obnoviti!?, upitala je.

Ustvrdila je i da Savjet za obnovu, osnovan pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ne daje upute za koje bi javnost znala, da modeli obnove ne postoje te da većina građevnog portfelja u Zagrebu ostaje i dalje protupotresno neosigurana.

"Pričuve su i dalje na neodrživo niskoj razini za bilo kakvo ozbiljno održavanje. Obnova zgrada vodi se kao redovno održavanje za koje je dovoljna većina od 51 posto, makar ona bila na štetu sigurnosti zgrade i ljudi u njoj. Država nije poduzela ništa da namakne sredstva za konstrukcijsku obnovu privatnog građevnog portfelja na koju se obvezala sa 60 posto. Od Razvojne banke Vijeća Europe sredstva za privatnu obnovu nisu niti zatražena. Niti su potaknute i podržane komercijalne kreditne linije za privatne korisnika", upozorila je napominjući kako su sve te mjere Vladi bezuspješno višekratno sugerirali.

" Svjedoci smo političkog paradoksa, u kojem povjerenje građana traže isti oni koji su to povjerenje nesposobnošću i indolentnošću iznevjerili. Vjerujemo u mudrost građana koji im ovoga puta to neće dozvoliti i da će na čelo Grada i u Gradsku skupštinu izabrati progresivne snage koje će obnovu Zagreba voditi sustavno i cjelovito", poručila je Pavković.

Petek: Nedostajalo je i empatije

Sličnog mišljenja je i nezavisni gradski zastupnik Renato Petek.

"Zagrepčani stradali u potresu nisu dobili pravovremenu hitnu pomoć Gradske uprave niti države, nedostajalo je čak i empatije, a zakon i plan za obnovu je takav da se još nije dogodilo baš ništa", rekao je Petek.

Napomenuo je da potres iz ožujka 2020. nije bio toliko razoran kao Veliki potres prije 140 godina, a tada se, kaže, u prvoj godini dogodila obnova koju sada Zagreb nije doživio, unatoč većoj financijskoj moći, kao i modernoj mehanizaciji i sredstvima u građevini koja su neusporediva u odnosu na uvjete iz 19. stoljeća.

No, dodao je, ne treba gubiti nadu i tonuti u malodušje.

"Da bi se obnova pomakla s mrtve točke, važno je na izborima poslati poruku onima koji u proteklih godinu dana nisu učinili što je potrebno - HDZ-u i stranci Milana Bandića", rekao je Petek koji će na izborima biti kandidat za zamjenika gradonačelnika Joška Klisovića (SDP).

Petek smatra da su političke promjene u Zagrebu jedina garancija da se "čemer i jad pretvore u nadu i novi početak" te da se pokrene sveobuhvatna obnova Zagreba kakvu zaslužuje i centar Grada, kao i sva naselja u blizini epicentra potresa.