PUSIĆ I TERŠELIČ PODSJEĆAJU

'Oslobađajuća presuda generalima uopće ne znači da nije bilo zločina'

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 19.11.2012 13:55
  • Objavljeno 19.11.2012 u 12:20
Zoran Pusić i Vesna Teršelič

Zoran Pusić i Vesna Teršelič

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/Vecernji list

Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta i Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) ponovno su upozorili na nužnost procesuiranja ratnih zločina počinjenih tijekom i nakon Oluje. 'I predsjednik Josipović, i premijer Milanović nakon izricanja presude u Haagu jasno su podsjetili koliko je važno nastaviti procesuirati te zločine, jer nema niti jedne pravomoćne presude za ratne zločine tijekom i nakon Oluje', podsjetila je Vesna Teršelič, predsjednica Documente

Predsjednik GOLJP-a Zoran Pusić pozvao se na medijskoj konferenciji na rezultate jedne ankete provedene ovih dana po kojoj je skoro polovica ispitanih građana 'zna kako je zločina bilo i protiv Srba, a ne samo protiv Hrvata'. U jednom je dijelu i parafrazirao riječi generala Ante Gotovine koji je s dočeka na Trgu bana Jelačića rekao kako je nužno 'okrenuti se budućnosti'.

'Ili ćemo ustrajati na nekoj vrsti kratkotrajnog trijumfalizma, jer su se pojavili i zahtjevi da se oslobode Merčep i Glavaš. Navodno je međunarodna zajednica zaključila da zločina nije bilo što nije istina i to presuda uopće ne kaže. Ne smijemo se ni ne osvrtati na frustriranost i osjećaj nepravde koja je presuda proizvela kod ljudi koji su 17 godina izbjeglice, a koji mogu prerasti u mržnju. Druga je mogućnost da Hrvatska istraži zločine i pokaže razumijevanje za ljude koji su protjerani te situaciju smiri i ne odustane od procesuiranja zločina koji su se nedvojbeno dogodili', rekao je Pusić.

Po njemu, poruke koje je Gotovina dao beogradskom Kuriru, smatrajući da se izbjegli Srbi trebaju vratiti jer je Hrvatska jednako njihova domovina, kao i njegova, iznimno su važne i predstavljaju 'ugodno iznenađenje'.

'S obzirom i od koga dolazi, ali i na trenutak i atmosferu, to je jedna izjava i postupak koji ide u pravom smjeru – smirivanja napete situacije i odgovornog ponašanja prema Hrvatskoj i regiji', ocijenio je Pusić.

Smatra i da je 'Gotovina našao hrabrost, unatoč euforiji u čijoj je žiži, u pobjedi pokazati velikodušnost'. 'To je dobra osnova za smirivanje situacije i otvaranje vrata prema konačnom miru na ovom prostoru, a mi ćemo nastaviti podsjećati političare i javnost na obvezu obračuna s ratnim zločinima kako se neugodne stvari ne bi gurale pod tepih i nakon 10 godina, kao aveti, ponovno iskočile van', najavio je Pusić.

Po njemu, 'Hrvatska danas mora pokazati političku mudrost kakvu nije pokazala nakon Oluje kada je morala u pobjedi naći inspiraciju i biti velikodušna, pozvati ljude da se vrate svojim kućama'.

Documenta i GOLJP ponovili su podatke koje je na terenu prikupio Hrvatski helsinški odbor i po kojima je tijekom i nakon Vojno-redarstvene akcije Oluja ubijeno više od 600 civila, spaljena brojna sela, dok je više od 200.000 Srba napustilo Hrvatsku.

'Osim procesuiranja ratnih zločina, nužno je distancirati se od nasljeđa politike tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana i vlasti u to vrijeme, jer su odgovorne za sprečavanje povrataka, ali i zataškavanje i onemogućavanje procesuiranja ratnih zločina – ne samo u Oluji i nakon nje, nego i od 1991. godine', poručila je Vesna Teršelič, predsjednica Documente.

Osim Tuđmanove retorike iz toga vremena, posebnu je kritiku uputila na račun vicepremijera u tadašnjoj Vladi Jure Radića podsjetivši kako je govorio da 'dio Krajine hitno treba kolonizirati Hrvatima i da nema ni govora da na tom dijelu ikad bude više od 10 posto Srba'.

'Na to je Tuđman dodao – 'Ma, ni 10 posto'', podsjetila je Teršelič, ukazujući na famoznu uredbu o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom te na zakon pod istim imenom. Takvi su akti, po njoj, izravno onemogućavali povratak, iako su već u siječnju 1996. stavljeni izvan snage.

'Ne želim sav teret staviti na Hrvatsku, jer su izbjeglice bile zastrašivane i od ljudi optuženih ili osuđenih za ratne zločine poput Milana Martića i Milana Babića, ali i Slobodana Miloševića. Kao što se Hrvatska mora distancirati od dijela Tuđmanovog nasljeđa, tako se i u Srbiji mora vidjeti kontinuitet distanciranja od Miloševićeve politike', napomenula je Teršelič.

Ipak, po njoj treba nastaviti diskutirati o tome kako se nakon Oluje sprečavao povratak izbjeglih Srba, čemu presuda u Haagu ne treba predstavljati nikakvu zapreku za nastavak rasprave. 'Dužni smo i kao osobe, i kao društvo pogledati i sramotne stranice hrvatske povijesti', zaključila je Vesna Teršelič.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!