USUSRET JUBILARNOM ZG PRIDEU

Od 'bračnog referenduma' raste netrpeljivost prema gay populaciji

  • Autor: V. Majetić
  • Zadnja izmjena 29.05.2016 19:26
  • Objavljeno 29.05.2016 u 19:26
12. Zagreb Pride povorka (1)

12. Zagreb Pride povorka (1)

Izvor: Pixsell / Autor: pixsell

U Zagrebu će se 11. lipnja održati jubilarni, petnaesti po redu društveni i politički skup Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2016. pod sloganom 'Još Hrvatska ni’ propala!', a tim povodom tportal je razgovarao s Markom Jurčićem, predsjednikom udruge Zagreb Pride te Šimom Lučinom, saborskim zastupnikom i bivšim ministrom unutarnjih poslova koji se prisjetio prvog skupa 2002. u čijoj je povorci i sam sudjelovao

Usto, sudionici Zagreb Pridea će tražiti slobodu za sva hrvatska javna sveučilišta kako bi ona ostala slobodna i autonomna, kako navode 'bez boga i bez gospodara', potom punu slobodu udruživanja i samoorganiziranja građanki i građana Republike Hrvatske te slobodno kretanje za sve ljude koji bježe od gladi, siromaštva i rata, al istaknut će i zahtjeve radnika i radnica za više slobodnog vremena za njihove kreativne potencijale, za kulturu, obrazovanje i obitelj. Poseban naglasak sudionici će istaknuti želju za slobodnim, sigurnim i sretnim životom 'kao da je Zagreb Pride svaki dan'.

Zagreb Pride ili zagrebačka povorka ponosa manifestacija je koja se od 2002. održava jednom godišnje, a sastoji se od raznih programskih dijelova od kojih je najznačajnija povorka ponosa, javno okupljanje koje se tradicionalno održava u znak sjećanja na prosvjede u New Yorku 1969., kada su revoltirani pripadnici LGBT zajednice izašli na ulice zahtijevajući prestanak progona. Ti prosvjedi smatraju se početkom suvremenog LGBT-ovskog pokreta u svijetu, a zagrebačka povorka je, uz Split Pride, jedini događaj te vrste u Hrvatskoj.

Prva povorka ponosa održana je u Zagrebu 29. lipnja 2002. u organizaciji lezbijske grupe Kontre i Centra za prava seksualnih i rodnih manjina Iskorak pod sloganom Iskorak Kontra predrasuda kojim se željelo upozoriti javnost na sustavnu diskriminaciju i kršenje ljudskih prava seksualnih manjina u Hrvatskoj.

Ovo je bio prvi događaj te vrste u Hrvatskoj u kojem su pripadnici zajednice LGBT-a istupili u javnost. U povorci je sudjelovalo oko 200 ljudi koji su bili izloženi verbalnom nasilju, a na sudionike skupa bačen je između ostalog i suzavac.

Za vrijeme i nakon održavanja manifestacije ozlijeđene su 32 osobe, od toga nekoliko teže, a policija je privela 27 osoba. Povorci su prisustvovali neki članovi državnog vrha, tadašnji ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, saborska zastupnica Đurđa Adlešič i Vesna Pusić, zastupnik talijanske manjine Furio Radin te visoki povjerenik UN-a za ljudska prava u Hrvatskoj Juan Pablo Ordonez

Prve povorke u razgovoru za tportal prisjetio se Šime Lučin koji je najavio kako će najvjerojatnije i ove godine sudjelovati u povorci.

'Za prvi put skupilo se popriličan broj ljudi i to je bilo pravo vatreno krštenje i probijanje leda. Cijelom trasom povorke bili smo izloženi pogrdnim riječima i provokacijama, no i to smo izdržali te se manifestacija dolaskom povorke na Zrinjevac pretvorila u jedno nezaboravno druženje. Održao sam tada i govor u kojem sam istaknuo važnost ustrajnosti, no bilo je i nemilih događaja budući je skupina huligana fizički nasrnula na sudionike povorke. Ipak, policija kojoj sam tada bio na čelu, promptno je reagirala te je uhitila izgrednike' prisjetio se Lučin

Upitan očekuje li i ove godine provokacije i izgrede budući je zamjetan porast homofobije i netrpeljivosti u hrvatskom društvu, Lučin je kazao kako 'cjelokupna politička situacija i osjetan pad razine ljudskih prava ukazuje kako bi pojedinci ohrabreni izjavama pojedinih političkih vinovnika mogli pričinjavati probleme', ali dodaje kako je uvjeren da će policija reagirati i onemogućiti bilo kakve veće izgrede.

Izgrede ne očekuje ni Marko Jurčić, predsjednik udruge Zagreb Pride, koji je u razgovoru za tportal istaknuo kako je za razliku od prvih povorki početkom prošlog desetljeća učinjeno dosta na širenju sloboda u hrvatskom društvu te kako ima puno povjerenje u policiju koja će osiguravati povorku.


Ipak, upitan za ocjenu stanja u poprilično polariziranom hrvatskom društvu, Jurčić ocjenjuje kako je LBGT zajednica nakon referenduma o istospolnom braku iz 2013. netrpeljivost u porastu i postaje konstanta u našem društvu.

'Čini se kako se svaka različitost u posljednjih nekoliko godina pokušava zatrti. Pojavile su se, naime, loše reforme koje razdvajaju, a to se prelilo na sve segmente društva u Hrvatskoj. Posljednjih nekoliko mjeseci podržava se samo jedan oblik kulture, a istovremeno postoji nakana da se ušutka kulturna i medijska scena onih koji ne razmišljaju identično njima. Također, svjedoci smo napada i na etničke različitosti i slobode, pa je stoga važno da što više ljudi pristupi povorci i glasno kaže kako želi živjeti u društvu koje ne želi podjele, pritiske i neslobodu, već zaštitu temeljnih sloboda', ističe Jurčić.

Upitan očekuje li i ove godine da se povorci pridruže političari, predsjednik Zagreb Pridea kazao je kako svih ovih godina nikoga nisu posebno pozivali već kako su se političari, saborski zastupnici i članovi Vlade sami pridružili povorci prema vlastitoj savjesti.

'Nitko nije posebno pozvan, ali su svi dobrodošli te bi bilo dobro da se povorci pridruže i podrže manifestaciju političari koji vode ovu zemlju', zaključio je Jurčić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!