Njemačka vojska, Bundeswehr, trenutačno nema zakonsku ovlast za obaranje dronova koji uđu u njihov zračni prostor – čak ni ako ih pošalje Moskva. Razlog za to nalazi se u samom temelju njemačkog ustava, osmišljenog nakon Drugog svjetskog rata tako da spriječi svaku mogućnost ponavljanja zloupotrebe vojske u unutarnje političke svrhe kao u doba nacizma
Njemački ustav iz 1949. godine jasno ograničava djelovanje Bundeswehra na vanjske prijetnje, a unutarnja sigurnost nalazi se isključivo u rukama policije. Oni koji su pisali ustav željeli su izbjeći scenarij u kojem bi se vojska ponovno mogla okrenuti protiv vlastitog stanovništva, što je u 20. stoljeću već dvaput učinjeno, u doba Carstva i tijekom Weimarske Republike, kada je vojska brutalno gušila lijeve političke pokrete, piše Politico.
Ustavna ograničenja postaju sigurnosni problem
No danas ta povijesna ograničenja imaju i neželjenu posljedicu: ograničavaju sposobnost Njemačke da se obrani od provokacija koje, kako tvrde vlasti, dolaze iz Rusije. U posljednjim mjesecima njemačke službe bilježe sve više incidenata s dronovima iznad vojnih i industrijskih objekata, uključujući postrojenja Rheinmetalla i BASF-a.
'Moramo promijeniti zakone tako da oni koji jedini imaju tehničke mogućnosti za obranu – Bundeswehr – dobiju i formalno pravo na djelovanje', poručio je Thomas Röwekamp, predsjednik Odbora za obranu Bundestaga i član konzervativnog bloka kancelara Friedricha Merza.
vezane vijesti
Prema sadašnjem zakonu, vojska smije djelovati samo u slučaju ozbiljne invazije, a dronovi koji prelijeću njemački zračni prostor bez oružja, iako potencijalno špijunske prirode, ne smatraju se takvom prijetnjom. Bundeswehr, osim toga, može ih obarati samo iznad svojih vojnih baza, ali ne i nad gradovima ili drugim civilnim područjima.
Policija ima ovlast, ali ne i sredstva
Policija, s druge strane, zakonski smije oboriti dron ako procijeni da prijeti sigurnosti, ali za to nema tehničke mogućnosti. 'Savezna policija, kao ni većina pokrajinskih snaga, trenutno nema gotovo nikakvu opremu za obranu od dronova', upozorava Röwekamp.
Bundeswehr raspolaže naprednim sustavima za detekciju i neutralizaciju bespilotnih letjelica, ali ih u civilnom prostoru ne smije koristiti. 'To je izravna posljedica naše povijesti', objašnjava profesorica javnog prava Kathrin Groh sa Sveučilišta Bundeswehr u Münchenu. 'U Carstvu i Weimarskoj Republici vojska se često koristila protiv vlastitih građana, osobito socijaldemokrata. Da se to više nikada ne dogodi, ustav iz 1949. godine uveo je stroge granice djelovanja vojske unutar države.'
Novi prijedlog zakona i ustavna dilema
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt najavio je osnivanje posebne postrojbe za obranu od bespilotnih letjelica u saveznoj policiji te planira otvoriti i nacionalni centar za obranu od dronova, a on bi povezivao policiju, obavještajne službe i vojsku.
Dobrindt također priprema prijedlog zakona koji bi u iznimnim situacijama, kada su ugroženi životi, omogućio vojsci da obara dronove i u civilnom zračnom prostoru. No ustavnost takvog zakona ostaje neizvjesna.
'Ako ministar očekuje da vojska ide dalje od 'administrativne pomoći', slučaj će završiti pred Ustavnim sudom', upozorila je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za sigurnost i obranu u Europskom parlamentu.
Slaba parlamentarna većina otežava promjene ustava
Merzova koalicija, sastavljena od demokršćana i socijaldemokrata, ima jednu od najslabijih većina u poslijeratnoj Njemačkoj. Uspon krajnje desne Alternative za Njemačku samo otežava postizanje dvotrećinske većine potrebne za izmjenu ustava, a upravo je to jedini način da se vojsci prošire ovlasti za djelovanje u zemlji.
'Svijet se promijenio i više ne postoji jasna granica između unutarnje i vanjske sigurnosti. Moramo prilagoditi svoj ustav stvarnosti ako želimo učinkovito odgovoriti na prijetnje novog doba', zaključuje Röwekamp.
