Pojedini građani, mahom onkološki pacijenti na dugotrajnom bolovanju, žale se kako nisu dobili uvećanu naknadu za bolovanje iako su izmjene zakona o većim naknadama stupile na snagu 1. kolovoza ove godine.

Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju najniže naknade za bolovanje povećane su sa 110,36 na 353,15 eura, dok je maksimalna naknada narasla s 565,04 na 995,45 eura. Posebno su ove naknade važne onkološkim pacijentima koji zbog bolesti često moraju na dugotrajno bolovanje, a nekad se ono protegne i na godine što je financijski jako iscrpljujuće, piše Dnevnik hr.

Predstavljajući zakonske izmjene ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je da ovim izmjenama rješavaju pitanje najranjivije skupine - dugotrajno oboljelih pacijenanta, posebice onkoloških te drugih kategorija, poput bolovanja majke djeteta za potrebe njegove njege.

Prve uvećane naknade za bolovanje trebale su, dakle, biti isplaćene u rujnu, no neki građani požailili su se redakciji portala Dnevnik.hr da to nije bio slučaj.

HZZO: Pozivamo osigurane osobe da se jave svom poslodavcu

O tome zašto nisu isplaćene uvećane naknade za dugotrajno bolovanje oglasio se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

'Naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede ili bolesti čije je trajanje preko 42 dana (tu spadaju i onkološki pacijenti) i dalje obračunava i isplaćuje poslodavac, s time da je HZZO obvezan vratiti isplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva poslodavca za povrat. HZZO je po službenoj dužnosti obračunao naknade plaće u visini utvrđenoj Zakonom korisnicima koji su na dan njegova stupanja na snagu zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće koju osiguraniku neposredno isplaćuje HZZO na svoj teret ili teret državnog proračuna (to su naknada plaće zbog izolacije kao kliconoša ili pojave zaraze u okolini osigurane osobe, transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a, te komplikacija u vezi trudnoće i poroda).

Osnovica za izračun naknade plaće ovisi o plaćama koje je isplatio poslodavac (prosjek isplaćenih plaća 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto korištenje privremene nesposobnosti za rad), te ako je ista utvrđena ispod propisanoga i navedenoga maksimalnoga limita (995,45 eura) tada niti naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad neće moći biti veća.

U slučaju kada bi osiguraniku osnovom njegove satne osnovice (umanjene na 70% odnosno 80% te pomnožene s brojem sati privremene nesposobnosti za rad u mjesecu kolovozu) naknada plaće iznosila više od 995,45 eura tada bi mu se za cijeli mjesec i puno radno vrijeme u rujnu 2025. godine trebao isplatiti iznos od maksimalno 995,45 eura. Ako mu je naknada plaće iznosila manje od 995,45 eura tada bi trebao ostvariti taj manje utvrđeni iznos.

U slučaju sumnje da je poslodavac krivo izračunao iznos koji po novom Zakonu pripada korisniku naknade za privremenu nesposobnost za rad, pozivamo osigurane osobe da se jave svom poslodavcu', objasnili su iz HZZO za Dnevnik.hr.