Na snagu su ovog mjeseca stupile izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te su donijele novosti na tri područja, a najvažnija se odnosi na naknadu za bolovanje jer raste za više od 400 eura i sada iznosi maksimalnih 995 eura. Dio je to izmjena zakona koji je stupio na snagu 1. kolovoza, a vidjet će se na plaćama u rujnu.

Bolesni građani u radnom odnosu ubuduće bi kao HZZO-ovu naknadu nakon 42. dana bolovanja trebali dobivati maksimalno 995 eura mjesečno, kao i roditelji koji njeguju bolesno dijete, za razliku od 565 eura, koliko trenutno iznosi limit HZZO-ove naknade za bolovanje.

To se odnosi na sve kategorije bolovanja osim u tri slučaja, kada nema limita - a riječ je o rodiljnom dopustu te bolovanjima zbog ozljede na radu i zbog smrti djeteta. U ostalim slučajevima HZZO-ove su naknade limitirane i povećavaju se nakon 19 godina s maksimalnih 565 na 995 eura. Ujedno se povisio najniži iznos naknade sa 110,36 na 353,15 eura.

Naknade se nisu mijenjale od 2006.

Podsjetimo, iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali od 2006., kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura, a sada je na 1366 eura. Limitiranje maksimalnog iznosa znači da za mjesec dana bolovanja od HZZO-a nećete moći dobiti naknadu veću od 995 eura neto, bez obzira na to koliko iznosi vaša plaća, objasnili su još ranije u Ministarstvu, o čemu je pisao i tportal.

Promjene se odnose na niz kategorija bolovanja. Riječ je, uz ostalo, o zaposlenicima koji su na bolovanju dužem od 42 dana, zatim o osobama koje su izolirane kao kliconoše, pratiteljima bolesnika, njegovateljima člana uže obitelji, kao i ženama na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.

Poslodavac će, kao i do sada, snositi trošak naknade samo ako je njegov zaposlenik osobno bolestan, i to prva 42 dana bolovanja. Za sve ostale kategorije od prvoga dana bolovanja naknade idu na teret HZZO-a ili državnog proračuna.

U 2023. gotovo 20 milijuna dana bolovanja

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zadnje podatke o bolovanjima imaju za 2023. godinu. Te je godine evidentirano gotovo 20 milijuna dana bolovanja, za što je HZZO isplatio naknade od 208 milijuna eura.

Dnevno su u prosjeku bile 64 tisuće zaposlenih građana na bolovanju, a stopa bolovanja bila je 3,68. Primjetno je i to da je stopa bolovanja 2023. bila niža u odnosu na 2022. godinu. Naime u 2022 iznosila je 4,12, a na naknade je utrošeno 9,2 milijuna eura više nego 2023.

Rukovoditeljica Odjela za normativne poslove zdravstvenog osiguranja Dijana Vuksan za RTL je komentirala da ne zna hoće li biti više bolovanja, ali da je HZZO ovlašten i dužan provoditi kontrole i 'one će se odvijati kao i do sada'. I prije ove izmjene zakona postavljalo se pitanje ima li previše bolovanja s obzirom na to da ga u prosjeku na dan koristi više od 60 tisuća ljudi.

Liječnik obiteljske medicine u Zagrebu Andrej Čuš ima oko 1600 pacijenata te je za RTL otkrio da je trenutačno njih oko 20 na bolovanju. Ali to nije tipična slika jer je ljeto i godišnji su odmori, a drugačije je zimi. Nije uvjeren da će više pacijenata ići na bolovanja s obzirom na povećanja naknade.

'To je teško reći. Vjerujem da će mali postotak ljudi vjerojatno ostati koji dan dulje na bolovanju, ali ne očekujem da će se to zloupotrebljavati.' Ipak, misli da će biti više inspekcija u ordinacijama vezanih uz bolovanja i da će one biti opravdane.