Nekoliko projekata već je u fazi testiranja, a njihov je cilj istovremeno zaštititi Ukrajinu i opremiti NATO novim alatima za moguće buduće sukobe, izjavili su za Business Insider vojni dužnosnici izravno uključeni u inicijativu.

Vrijeme ne radi u njihovu korist. Rat u Ukrajini razvija se nevjerojatnom brzinom i obje strane ubrzano usvajaju novo oružje i taktike, a protumjere često riskiraju da zastare već u trenutku u kojem su spremne za primjenu.

'Tempo razvoja događaja na bojištu iznimno je visok', rekao je poljski brigadni general Wojciech Ozga, zapovjednik Zajedničkog centra za analizu i obuku NATO-a i Ukrajine (JATEC). 'Zbog toga se morate iznimno brzo prilagođavati.'

Traže se jeftina rješenja

JATEC je otvoren u veljači s ciljem da se iskustva iz rata u Ukrajini u stvarnom vremenu pretoče u NATO-ovo obrambeno planiranje. Operacija, sa sjedištem u Bydgoszczu u Poljskoj, zajednički je pothvat Kijeva i Zapada, a usmjerena je na pronalaženje jednostavnih i jeftinih rješenja za najveće ruske prijetnje na bojištu.

Inicijative se nastoje što brže kretati od koncepta do testiranja i primjene u Ukrajini, a paralelno s time šire NATO-ov obrambeni arsenal za buduće sukobe visokog intenziteta.

Ozga je istaknuo da je riječ o obostrano korisnom odnosu: NATO-u nedostaje praktično ukrajinsko iskustvo s bojišta, a Kijev nema jednaku analitičku sposobnost. 'Dakle podržavamo jedni druge', zaključio je.

Klizeće bombe

Ukrajinsko ministarstvo obrane dosad je zatražilo pomoć u suočavanju s dvjema najvećim ruskim prijetnjama. Prvi zadatak JATEC-a bio je pronaći rješenja protiv klizećih bombi – izuzetno razornog oružja koje se lansira s udaljenosti izvan dometa protuzračne obrane.

Ruski zrakoplovi tijekom većeg dijela rata redovito napadaju Ukrajinu ovim običnim bombama, naknadno opremljenima posebnim kompletima i pretvorenima u precizno vođeno streljivo. Presretanje je iznimno teško jer imaju mali radarski odraz, vrlo kratko vrijeme leta i nepredvidive nebalističke putanje.

Rusija je koristila klizeće bombe različitih veličina za napade na ukrajinske gradove i vojne položaje, ponekad lansirajući stotine njih u samo jednom tjednu. Povijesno gledano, Kijev je imao tri opcije za njihovu neutralizaciju: oboriti zrakoplov prije lansiranja, uništiti ga dok je još na zemlji ili pogoditi skladišta u kojima se nalaze bombe.

U ožujku su NATO-ovo Savezničko zapovjedništvo za transformaciju i JATEC organizirali događaj Inovacijski izazov, na kojem su ukrajinske i zapadne obrambene tvrtke predstavile čak 40 novih ideja.

Tri su prijedloga proglašena pobjedničkima: radar koji predviđa putanju bombe, autonomni dron presretač s eksplozivnom bojevom glavom te sustav 'zida dronova', a on u krajnjoj nuždi može služiti kao zaštita od nadolazećeg streljiva.

Neki su već testirani

Ukrajinski pukovnik Valerij Višnivski, viši predstavnik Kijeva u JATEC-u i direktor programa implementacije, objasnio je da se rješenja mogu koristiti zasebno ili u kombinaciji te da su već testirana u borbi protiv klizećih bombi i jednokratnih dronova tipa Šahid.

Višnivski je naglasio da je obrana protiv Šahida bila 'prilično uspješna', no dodao je da klizeće bombe ostaju znatno teži izazov. Sljedeći je korak završno testiranje novih sustava.

Francuski zapovjednik Pierre Delom, koordinator projekta u Savezničkom zapovjedništvu za transformaciju koje vodi Inovacijski izazov, izjavio je da NATO trenutačno radi na procjeni troškova svakog od ovih sustava. Krajnji je cilj povećati proizvodnju i rasporediti ih u Ukrajini do kraja godine, istovremeno osiguravajući NATO-u nove opcije za buduću obranu.

'Sutra možemo biti uvučeni u rat. Nadam se da nećemo, ali mogućnost uvijek postoji', rekao je Delom. Ako bi se to dogodilo, upozorio je, NATO bi se mogao naći u nezavidnoj situaciji – s obranom koja je višestruko skuplja od prijetnje protiv koje se bori, što bi savez dovelo na pogrešnu stranu krivulje troškova.

'Zato nam je potrebna masovna proizvodnja jeftinih rješenja', zaključio je Delom. 'To je ključ.'

Dronovi otporni na ometanje

Drugi zahtjev ukrajinskog ministarstva obrane usmjeren je na neutraliziranje dronova s optičkim vlaknima. Ova se prijetnja pojavila na bojištu protekle godine i pokazala izrazitu učinkovitost. Riječ je o klasičnim FPV dronovima (s pogledom iz prvog lica) – malim, jeftinim i lako dostupnim komercijalnim kvadkopterima – no za razliku od uobičajenih modela, oni umjesto radiofrekvencijske veze koriste duga i tanka optička vlakna koja ih spajaju s operaterom.

Takva veza ostaje potpuno stabilna, što dronove čini praktički imunima na elektroničko ometanje i upravo zato predstavljaju iznimno opasno manevarsko oružje koje može precizno pogoditi ciljeve.

Trenutačno ne postoji pouzdana obrana protiv takvih letjelica s optičkim vlaknima. Najčešće sredstvo koje vojnici koriste su topovi, što im barem pruža priliku za borbu. No problem je u njihovoj cijeni i učinkovitosti: dron može stajati svega nekoliko stotina dolara te nositi eksploziv dovoljno snažan da ozbiljno ošteti ili potpuno uništi tenk vrijedan više milijuna.