IZBORI U BRAZILU

Nadolazeća svjetska sila bira svoju budućnost

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 05.10.2014 14:38
  • Objavljeno 05.10.2014 u 14:00
Brazil, Rio de Janeiro, kip Isusa

Brazil, Rio de Janeiro, kip Isusa

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Predsjednički izbori u Brazilu, čiji se prvi krug održava danas, odredit će budućnost jedne od novih svjetskih sila, najmoćnije države Južne Amerike, koja je u proteklih nekoliko desetljeća doživjela nevjerojatnu transformaciju i gospodarski rast te milijune svojih stanovnika izvukla iz najcrnjeg siromaštva

Godina 2014. u Brazilu će biti zapamćena kao jedna u važnijih u njegovoj dugoj povijesti, s obzirom na to da ju je prvo obilježio masovni socijalni prosvjed, pa Svjetsko prvenstvo u nogometu i konačno predsjednički izbori, na kojima Dilma Rouseff, liderica Radničke stranke i bivša gerilka, pokušava osvojiti drugi mandat na čelu najmoćnije južnoameričke države. Glavni konkurenti su joj prva afrobrazilska kandidatkinja za predsjednicu, socijalistkinja Marina Silva, te desni kandidat Aecio Neves.

No ne treba zaboraviti da se bira i novi saziv Kongresa, koji broji 531 zastupnika, trećina senata te guverneri svih 27 saveznih država. Rezultati današnjeg prvog kruga predsjedničkih i kongresnih izbora u Brazilu određuju tko će vladati državom na svakom nivou u sljedećim godinama.

Najviše glasova u prvom krugu ankete daju predsjednici Rouseff, koja je ipak uzdrmana brojnim skandalima, s obzirom na to da je njena stranka u međuvremenu kroz duge godine na vlasti razvila snažne korupcijske tendencije, a razotkrivanje raznih skandala, koji uključuju i ministre u vladi kao primatelje mita, svakako je skinulo pozlatu s Dilme Rouseff. Ni prijepori oko skupog Svjetskog prvenstva i megalomanskih građevinskih projekata, kao još jednom izvoru korupcije, nisu pomogli, kao ni veliki socijalni prosvjedi koji su im prethodili, pa Rouseff ne može računati na pobjedu u prvom krugu, no sve su šanse da će ipak dobiti u drugom.

Još početkom rujna socijalistkinja Marina Silva i Rouseff bile su izjednačene u anketama, no onda je iskusna predsjednica, prethodno dugogodišnja bliska suradnica legendarnog brazilskog predsjednika Lule da Silve, odradila furioznu kampanju koja je uključivala vatrene nastupe i govore, brojne plakate i vrlo podle reklame na kojima se prikazuje kako zli bankari otimaju siromašnima kruh sa stola ako Marina Silva dođe na vlast. Rouseff je imala i Lulinu podršku te su nastupali i zajedno na predizbornim skupovima, a do kraja kampanje – izvještavaju mediji – oboje su promukli i skoro izgubili glas od konstantnog naprezanja.

Radnička stranka, koja već više od deset godina predsjeda brazilskim gospodarskim rastom i napretkom te socijalnim reformama koje su milijune iz očajnog siromaštva prebacili u radničku ili nižu srednju klasu, ne želi nikako prepustiti kormilo nekome tko bi pokvario to političko čudo. 'Tko je izvukao 36 milijuna Brazilaca iz siromaštva?' znala bi pitati Rouseff svoje pristalice na skupovima, za što bi uvijek dobila ovacije.

Mediji izvještavaju da se Marina Silva u tome svemu nije snašla, što i nije iznenađenje jer je naslijedila u kolovoškoj helikopterskoj nesreći poginulog Eduarda Camposa, dok je desničarski kandidat Neves odradio poštenu kampanju, izbio na drugo mjesto te bi on mogao biti suparnik Rouseff u drugom krugu predsjedničkih izbora koji se održava 26. listopada. Ipak, sve su prilike da će predsjednica dobiti još jedan mandat.

Brazil se na svjetskoj sceni u proteklom desetljeću pozicionirao kao novi zainteresiran veliki igrač, povezujući se u BRICS inicijativu s još Rusijom, Indijom, Kinom i Južnom Afrikom u prve sile trećeg svijeta. Brazilska vanjska politika je obilježena i antagnozimom s SAD-om, koji nije jak poput sukoba pokojnog Huga Chaveza s Amerikancima, nego obilježen diplomatskim notama i hladnim odnosom. Brazilci su bijesni zbog američkog špijuniranja njihovih građana preko tajne službe NSA, o čemu znaju zahvaljujući poznatom američkom novinaru Glennu Greenwaldu, koji s dečkom Davidom Mirandom živi u Riju.

Rouseff također nije bila oduševljena kad se objavilo da ju je NSA špijunirala jednako poput njemačke kancelarke Angele Merkel. S obzirom na prošlu tendenciju SAD-a da intetvenira u Latinskoj Americi na strani desničara, diktatura i vojnih hunti – a Rouseff je kao mlada studentica i gerilka bila mučena u zatvoru koji je tadašnja brazilska vodila – značajno je da je najveća sila tod kontinenta svoju globalnu politiku postavlja posve neovisno.

Iako se Rouseff i Radničkoj stranci štošta opravdano zamjera, ljudi su svjesni da je, primjerice, vladin program plaćanja roditeljima na dramatično siromašnom sjeveroistoku Brazila spasio mnoge obitelji od gladi, a educirao generaciju djece koje inače nikad ne bi imali priliku ići u školu, te se to itekako honorira, unatoč korupciji. Brojke također idu u prilog Rouseff: kada je došla na vlast, nezaposlenost je bila 7,9 posto, a sada je 6,6 posto. Broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva se s 13,3 smanjio na 9 posto, a sve to i zahvaljujući konstantnom gospodarskom rastu.

To je pak najslabija brojka u mandatu Rouseff, s obzirom da je rast pao na 2,5 posto sa nekadašnjih 7 posto s početka njenog mandata 2010. godine, ali joj ankete ipak predviđaju 40 posto u prvom krugu predsjedničkih izbora, što bi se u drugom trebalo pretvoriti u drugi mandat.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!