Zastupnik Mosta Zvonimir Troskot podnio je kaznenu prijavu protiv bivše uprave HEP-a na čelu s Franom Barbarićem zbog ugovora o nabavi električne energije 2022. godine kojim je, kako kaže HEP oštećen za 120 milijuna eura
"Bivša uprava HEP-a potpisala je ugovore o nabavi električne energije bez zaštitne klauzule promjene cijene, čime je fiksirana cijena megavatsata sve do 2027. iako cijene na međunarodnim tržištima u međuvremenu padaju", izjavio je Troskot u petak na konferenciji za novinare ispred zgrade Hrvatske elektroprivrede.
Golemi gubici
Naglasio je da je u trenutku sklapanja ugovora cijena bila i do 160 eura po megavatsatu, dok se danas kreće između 70 i 80 eura, pa je HEP zbog takve odluke pretrpio goleme financijske gubitke.
Mostov zastupnik tvrdi da se radi o presedanu jer nacionalne elektroprivrede u pravilu ne potpisuju dugoročne ugovore na pet godina, a posebno ne bez zaštitnih klauzula koje omogućuju usklađivanje cijene u slučaju pada na burzama.
Podsjetio je i na sličnu situaciju iz 2009. godine, kada je HEP bio oštećen u poslovnim aranžmanima s energetskim poduzetnikom Vukom Hamovićem, koji se, prema njegovim riječima, ponovno pojavljuje u ovim transakcijama.
Kaznena prijava, naveo je, odnosi se na tadašnjeg predsjednika Uprave Franu Barbarića, člana uprave Petra Sprčića, kao i na Šampića, također člana uprave, koji će, kaže, morati objasniti kako su odluke donesene.
Odgovornost snosi i Vlada
U prijavi se navodi i odgovornost Nadzornog odbora, jer prema statutu HEP-a takvi ugovori moraju biti predmet njegova odobrenja, a ono je izostalo. "Govorimo o jednoj desetini ukupnih gubitaka HEP-a, jer je Vlada u rujnu 2024. godine pokrila HEP-ove gubitke u iznosu od 1,3 milijarde eura", rekao je Troskot.
Dodao je da dio odgovornosti snosi i Vlada, jer u ključna državna poduzeća imenuje vršitelje dužnosti uprave na rok od šest mjeseci, što uprave čini ovisnima o političkoj volji i nesposobnima za dugoročno strateško planiranje.
"Netko tko zna da mu mandat traje samo pola godine neće ulaziti u ozbiljne projekte poput izgradnje vlastitih proizvodnih kapaciteta, već će se oslanjati na ovakve nabave koje su štetne i za HEP i za državni proračun", naglasio je.
Poručio je i da je kaznena prijava oblik zaštitne mjere, kako se u budućnosti ne bi ponavljale slične situacije. "Građani financiraju i HEP i državni proračun, a ovakvim ugovorima njihovi se interesi izravno ugrožavaju. Naš je cilj spriječiti da se nacionalna strateška poduzeća vode arbitrarno, bez nadzora i odgovornosti, na štetu svih građana", rekao je.