Prije nekoliko dana, kad su tri najutjecajnija američka katolička nadbiskupa u rijetko viđenoj zajedničkoj izjavi upozorila da je 'moralna uloga Sjedinjenih Država u suočavanju sa zlom diljem svijeta postala upitna', odmah je bilo jasno da je riječ o značajnom istupu. Amerika je, kažu, ušla u 'najdublju i najžešću raspravu o moralnom temelju svojih postupaka u svijetu još od kraja Hladnog rata', upozorivši da su događaji u Venezueli, Ukrajini i na Grenlandu pokrenuli osnovna pitanja o upotrebi vojne sile i značenju mira.

Drugi je to javni istup visokih predstavnika Katoličke crkve u SAD-u protiv politika administracije Donalda Trumpa u samo dva mjeseca.

Najnovija zajednička izjava stigla je netom nakon što je papa Lav XIV., prvi američki papa u povijesti, ranije ovaj mjesec iznio oštru kritiku uporabe vojne sile kao sredstva dominacije, upozoravajući da se time podrivaju mir i međunarodni poredak nastao nakon Drugog svjetskog rata. Iako nije izravno spominjao predsjednika Trumpa, njegove poruke – od ranijih kritika migracijske politike do poziva na zaštitu suvereniteta Venezuele – teško je bilo ne čitati kao odgovor na poteze Washingtona.

Već u prvim tjednima pontifikata papa Lav jasno je dao do znanja da se ne kani držati po strani u globalnim krizama. Vatikan je ponudio kao moguću platformu za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine, a istodobno je pozvao na oslobađanje novinara koji su politički zatvorenici diljem svijeta te apelirao na prekid nasilja između Izraela i Palestine.

Iako međunarodna diplomacija nije središnja zadaća Pape, ona je neodvojiv dio te funkcije, što su potvrdili i njegovi prethodnici. Prema pisanju The Pillara, Ivan Pavao II. imao je ključnu ulogu u sprječavanju rata u Južnoj Americi i potpori demokratskim promjenama u istočnoj Europi, a Franjo je uključio Vatikan u približavanje SAD-a i Kube te u mirovni proces u Kolumbiji. Vatikanska diplomacija predvodila je, na kraju krajeva, i međunarodne napore za priznavanje Hrvatske.

'Jaz' između Bijele kuće i Vatikana sada je sve vidljiviji, pa se nameće pitanje koliko zapravo vatikanska diplomacija može utjecati na Trumpa, njegove postupke, ali i na njegovo glasačko tijelo. Odgovore smo potražili od pisca i novinara Borisa Becka.

Biračko tijelo između kršćanskog i Trumpova 'morala'

S obzirom na to da značajan dio Trumpova glasačkog tijela čine kršćani te na sve otvorenije kritike politike sadašnje američke administracije iz smjera Svete Stolice, postavlja se pitanje je li Trumpovo glasačko tijelo trenutno u moralnoj dilemi?

'Situacija je u SAD-u drugačija nego kod nas zato što je vjera tamo javna i politička stvar. Treba uzeti u obzir to da su Trumpovi birači velikim dijelom protestanti, tako da za njih Papa vjerojatno i nije neki relevantan čimbenik', kazao je Beck za tportal.

Danas je oko 20 posto građana SAD-a katoličke vjeroispovijesti (oko 53 milijuna odraslih Amerikanaca su katolici), a od oko 75 milijuna glasova koje je Trump osvojio na izborima, više od tri četvrtine njih – 78 posto – dolazi iz kršćanske zajednice. Prema podacima Centra za istraživanje Pew, među onima koji su na izborima 2024. godine glasali za Trumpa bilo je 22 posto katolika.

'S druge strane imamo bijele evanđeoske kršćane, pripadnike raznih pentekostnih crkava koji u načelu glasaju za Trumpa. U moralnom smislu on im ne bi trebao odgovarati jer je lopuža, ali oni u njemu vide neku vrstu Božjeg poslanika koji će ispuniti njihove političke ciljeve', ističe Beck.

No takav narativ se, kaže, ne može prodati Katoličkoj crkvi.

'Iako i među njima postoje snažne konzervativne struje – protiv pobačaja su, za snažnu naciju te su bliski pokretu MAGA – Papa je papa svih katolika, a najviše onih koje proganja Trump. Crkva je prisutna i u Africi, Latinskoj Americi i drugim dijelovima svijeta koje pogađaju ratovi, siromaštvo i klimatske promjene. Upravo se tu otvara temeljni sukob vrijednosti između Pape i Trumpa. Lav je potpuno na Franjinoj liniji i jasno se zauzima protiv rata, za izbjeglice, raseljene, najsiromašnije. Sve su to teme oko kojih Trumpova politika često ide u suprotnom smjeru', kaže Beck.

Kalkulira li Trump s Papom?

Za razliku od ranijih istupa, koji su se fokusirali na migracije ili socijalna pitanja, zajednička izjava američkih kardinala ovaj je put u središte stavila rat i upotrebu sile. Ključna poruka, prema Becku, propitkivanje je moralnih temelja današnje američke politike.

Tijekom Hladnog rata, objašnjava, SAD je mogao svoju vanjsku politiku opravdavati ulogom predvodnika slobodnog svijeta, no u suvremenim sukobima ta se legitimacija sve teže održava.

'U Hladnom ratu mogao si imati moralni temelj za svoju politiku jer si predvodnik slobodnog svijeta, ali koji je sada tvoj moralni temelj? Papa nema divizije, je li, kako je rekao Staljin: 'Koliko papa ima divizija?'. Dakle Papa jedino ima moralni temelj, i kao takav je uvažen, a to je zapravo obrana mira i zaštita najranjivijih', kaže.

Zanimljivo je to da Trump, inače sklon brutalnim verbalnim obračunima s kritičarima, prema papi Lavu pokazuje neobičnu suzdržanost. S obzirom na to da petinu njegovih glasača čine katolici, može se pretpostaviti da predsjednik kalkulira zbog toga, no Beck ističe da je to, kad je Trump u pitanju, teško reći.

'Trumpa je vrlo teško procijeniti zato što on nije jedan od onih tipova koji jedno govore, a drugo rade. On uvijek napravi veliku galamu i onda izvede nešto sasvim drugačije ili nešto sračunato i na kraju dobije neke ustupke. Njemu je svakako najbolje biti ambivalentan, da igra na toplo-hladno – neće uvrijediti Papu, ali će podržavati svoje konzervativnije glasače u pokretu MAGA. Ali i on mora paziti s Papom, čak i on', naglašava Beck.

'Sveta Stolica neće prihvatiti Trumpovu pozivnicu'

Trump je, podsjetimo, pozvao Papu da se uključi u njegov Odbor za mir, novo međunarodno tijelo koje zamišlja kao alternativu postojećim multilateralnim formatima. No Sveta Stolica, kaže Beck, takav poziv gotovo sigurno neće prihvatiti.

'Sveta Stolica nije ni članica Ujedinjenih naroda, nego promatrač, i u pravilu se ne uključuje u formalne međunarodne organizacije. Odbijanje stoga neće biti shvaćeno kao poruka protiv Trumpa, nego kao dosljednost dugogodišnjoj praksi – mi se time ne bavimo, ali smo za mir', kaže Beck.

'Vatikanska diplomacija jedna je od najstarijih, vjerojatno i najstarija u svijetu, i oni mogu čuda napraviti. Mogu doći do svakoga, na kraju krajeva – srušili su komunizam. Kad je izbio rat u Ukrajini, Franjo je odmah otišao u rusku ambasadu u Rimu. Isti dan je osobno sjeo u auto i otišao tamo. Oni su vrlo aktivni, ali su diskretni', dodaje Beck.

Franjo je bio fakin, Lav je mirniji

Nije tajna to da između pape Franje i predsjednika SAD-a nije bilo osobitih simpatija.

U siječnju 2025. godine Franjo je imenovao kardinala Roberta McElroya nadbiskupom Washingtona (jednog od trojice kardinala koji su ovaj tjedan kritizirali Trumpa), a izvori su za The Pillar izjavili da je to imenovanje bilo odgovor na Trumpovu nominaciju Briana Burcha, predsjednika organizacije Catholic Vote, za američkog veleposlanika pri Svetoj Stolici.

McElroy se i za vrijeme prvog Trumpova predsjedničkog mandata smatrao jednim od njegovih najoštrijih crkvenih kritičara, osobito po pitanjima imigracije i okoliša.

Najnovija pukotina između Vatikana i Bijele kuće pojavila se nakon što je Trump sugerirao da njegova administracija može 'upravljati' Venezuelom. Papa Lav, rođen u Chicagu, na Trgu svetog Petra u Rimu pozvao je pak na zaštitu 'suvereniteta te zemlje'.

Ipak, otvoreni sukob između njih Beck ne očekuje. Papa Lav, kaže, dijeli temeljne stavove svog prethodnika Franje, ali je suzdržaniji, pravnički precizniji i manje sklon simboličnim provokacijama.

'Papar Franjo bio je fakin i volio je provocirati. Svašta bi rekao da isprovocira, pa čak i onda kada to nužno ne misli, ali je volio mućkati. Papa Lav s druge strane ne voli mućkati, on je mirniji, ali jasno govori što misli', kaže Beck.

Trump ne poznaje koncept morala

Beck smatra i da SAD trenutno 'boluje' od krize vodstva.

'Pape su u zadnje stoljeće-dva vrlo obrazovani ljudi, vješti u vođenju državnih poslova, tolerantni i pobožni. Crkva dakle ima jako vodstvo, a kod Trumpa se pak vidi kriza vodstva – on je svjesno neprikladan i uživa u tome', ističe Beck.

I upravo u toj razlici leži srž problema. Dok Vatikan inzistira na moralnim temeljima politike, miru i zaštiti najslabijih, Trump vidi politiku kao transakciju: galamu, pritisak i ustupke.

'Treba uzeti u obzir da je u SAD-u deset posto svjetskih biskupa i kardinala. Amerika ima utjecaj na cijelu Crkvu i financijski i ljudski. Niti je svejedno što američki biskupi govore, niti je Trumpu svejedno što Papa kaže. To su velike i važne stvari. Ali Papa ima tu moralnu liniju u kojoj Trump ne može parirati. On ne poznaje koncept morala, njemu te stvari uopće nisu bitne', zaključno će Beck.