U društvu svojih zamjenika, Danijele Dolenec i Luke Korlaeta, Tomašević je razgledao radove za zgradu namijenjenu socijalnom i priuštivom najmu.

Među prvim temama u novinarskim pitanjima istaknulo se pitanje murala u podvožnjaku na Slavonskoj aveniji kod Vjesnika. Tomašević je naveo da oni nisu imali dozvolu za mural, niti ju je itko tražio pa se procedura nije poštivala.

'Ne znam kako su njegovi izrađivači ušli u podvožnjak jer je s obje strane policijska traka i nisu je smjeli prijeći. Nitko od nas nije tražio dozvolu. Puno je po gradu murala i grafita koja nemaju dozvolu. Nama je prioritet uklanjanje ilegalnih grafita u povijesnoj jezgri grada. Konkretno, u Donjem gradu', poručio je Tomašević.

Zurovec ne bi trebao biti i gradonačelnik i saborski zastupnik

Na upit o braniteljskom zahtjevu za muralom povodom 35 godina osnivanja devet zagrebačkih brigada u istom podvožnjaku, Tomašević je naveo da nema dovoljno informacija o tom zahtjevu. 'Postoji procedura, a nadležna tijela će razgovarati o tom muralu i gdje bi mu bila primjerena lokacija', kratko je poručio.

Prokomentirao je i svojeg kolegu Darija Zurovca, gradonačelnika Svete Nedelje koji se kao saborski zastupnik pridružio vladajućoj većini. Tomašević je naveo da je još od 2020. godine, dok je sam bio saborski zastupnik prije gradonačelničkog mandata, smatrao da gradonačelnici ne bi smjeli istovremeno biti saborski zastupnici.

'Dva su razloga. Prvo, gradonačelnici imaju puno posla i, drugo, smatram da su gradonačelnici u strukturnoj ovisnosti u bilo kojoj vladi i zato nije dobro da su u Saboru. To bi trebalo zakonski urediti', istaknuo je Tomašević.

Najveća zgrada u Zagrebu za priuštiv najam

Tomašević je podsjetio da bi radovi na zgradi A11 trebali biti gotovi u prvoj polovici iduće godine, a ona će imati oko 300 stanova. Istaknuo je da je posrijedi najveća zgrada za priuštivi najam.

'Kao što znate, Zagreb se, kao i ostatak Hrvatske i mnogi europski gradovi, suočava s ozbiljnim problemom stanovanja. To je toliki problem da prvi put u povijesti u Europskoj komisiji postoji povjerenik za stanovanje zato što je čak i na razini Europske unije to prepoznato kao jedan od najvećih problema i nije dovoljno da se njime bave samo države i gradovi', naveo je Tomašević, upozoravajući i da je prema podacima institucija u Zagrebu preko 80 tisuća praznih stanova.

'To je uvijek problem kada govorimo o GUP-u. Nećemo riješiti krizu stanovanja ako u funkciju ne stavimo stanove koji se uopće ne koriste ni za najam ni za turiste. To se vidi po potrošnji struje, ali i po potrošnji vode', istaknuo je zagrebački gradonačelnik.

Budućnost Podbrežja

Tomašević je naveo da će u Podbrežju oko tisuću Zagrepčana naći svoj dom, a sama investicija, potpuno financirana iz gradskog proračuna, iznosi oko 42 milijuna eura.

'Pripremamo i ostale projekte. Tu u Podbrežju i Svetoj Klari za oko 100 stanova te u Borovju za oko 600. Znači trenutno radimo na oko 1000 novih stanova u Zagrebu. To su najsuvremeniji stanovi, a naselja u kojima to radimo, radimo s popratnom društvenom i komunalnom infrastrukturom', poručio je.

Dogradonačelnik Korlaet je prikazao nacrt budućeg izgleda Podbrežja te su najavljeni škola, vrtići i bazen, a dodao je da se trenutno nalaze 'kod pete zgrade koja je racionalno projektirana'.

'Iza tog pragmatičnog i racionalnog pročelja kriju se dobri stanovi, dobro osvjetljeni, a mogu se napraviti i dodatne sobe. Imamo garsonijere, jednosobne, dvosobne stanove, onih s tri spavaće sobe. Naš ured prati potrebe i mi smo ne samo kroz građevinski dio, već i kroz gradske odluke pokrili potrebe građana. Donijeli smo odluku da se gradski stanovi ne prodaju, osim u izuzetnim slučajevima. Imamo i povisivanje cijene ležaja kako bismo destimulirali vlasnike za kratkoročni najam i pretvorili ih u dugoročne iznajmljivače', rekao je Korlaet.

Dodao je da kao gradska vlast gledaju ono što se događa na državnoj i europskoj razini te sudjeluju u radnim skupinama i europskoj inicijativi Mayors for Housing, a ona okuplja 17 europskih gradonačelnika.

Dvije godine za zgradu srednje veličine (sa svim papirima)

Na novinarsko pitanje o rokovima, Korlaet je ponovio da je rok za zgradu prvi kvartal 2027. godine, a vrtić bi se trebao otvoriti za manje od mjesec dana. 'Budimo realistični, ovaj plan je iz 2006., prošlo je 20 godina i do sada su izgrađene četiri zgrade, mi gradimo petu. Za drugu zgradu koju pripremamo, A2, prvo ide na arhitektonsko rješenje, a imat će i neke komunalne prostore, društvene prostore, prohodni aktivni krov. Za to će nam otprilike trebati godinu dana i nakon toga ide javna nabava za izvođača, a radovi traju barem godinu i pol', pojasnio je Korlaet.

Dodao je da za jednu zgradu srednje veličine, sa svim potrebnim papirima, obično treba dvije i pol godine za realizaciju.

'Voljeli bismo da to bude brže, ali u pitanju je javni novac i moramo poštovati zakon. Što se tiče škole, napravljen je idejni projekt, a sada trebamo građevinsku dozvolu za pristupnu prometnicu, pa onda za školu. Otkupljuju se čestice na trasi, pa onda idemo na građevinsku dozvolu', rekao je dogradonačelnik.

Novo olakšanje za roditelje s vrtićkom djecom

Dogradonačelnica Dolenec podsjetila je da su prije mjesec dana predstavili središnju internetsku stranicu za sve vrtiće i da je to pojednostavilo upise, preglede slobodnih mjesta, jelovnika i ostalih stvari za roditelje i zaposlenike.

'Novost je da se sada može podnijeti zahtjev za sufinanciranje, a on se odnosi na roditelje koji već imaju upisanu djecu, bilo u privatnom, bilo gradskom vrtiću. Prije se moralo podnositi puno papira, a sada smo to digitalizirali. Rok je do 26. ožujka', navela je Dolenec te smatra da će to biti veliko olakšanje roditeljima.

Ponjević izgubio tri procesa: Mora doći po konje

Dogradonačelnik Korlaet osvrnuo se i na sudsku odluku po kojoj Enimark Ponjević mora doći po svoje konje.

'Grad Zagreb ga je tužio da mora doći. Ne vraćamo mu konje, već ih on dolazi preuzeti. Bili su na brizi cijelo vrijeme, a on je okupirao niz gradskih prostora. Sada je dobio i sudsku presudu da mora izaći iz dvorane. Tri procesa je izgubio, a nastoji to prikazati kao svoju pobjedu', naveo je Korlaet.