'Prije šest godina bio sam ovdje i rekao: 'Ovo je naš prvi židovski predsjednik.' A sada je on prvi židovski predsjednik koji je služio dva mandata. Hvala Vam na svemu', rekao je u prosincu američki konzervativni politički komentator Mark Levin na proslavi Hanuke u Bijeloj kući, dajući obol svojoj dugogodišnjoj i vrlo vokalnoj potpori američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Prije šest godina ta rečenica zasigurno nije izazvala odjek među pristašama Republikanske stranke kao danas, kad je u njoj sažet jedan od razloga sve većih podjela u pokretu MAGA (Make America Great Again).

Raskol u koaliciji, čija je srž utjelovljena u Trumpovu liku i djelu, počeo je dobivati vidljiviji oblik vrlo brzo nakon što je preuzeo drugi mandat. Potencirali su ga 'dosje Epstein', rat u Gazi, američki napad na Iran, pa onda i vojna operacija u Venezueli, kao i pletora unutardržavnih problema.

No rat u Gazi, a posebice onda i ubojstvo konzervativnog influencera Charlieja Kirka djelovali su kao katalizator dubokog rascjepa jer se sve glasnije propituje i dugogodišnji savez SAD-a i Izraela. Posljednjih mjeseci tako su antiizraelske ili, ruku na srce, antisemitske frakcije u MAGA-i u potpunosti dovršile svoju tranziciju iz 'podrumskog otpora' u pokret koji najvećim dijelom počiva na društvenim mrežama.

Identitet: Teoretičar zavjere

Jedan od najvećih političkih aduta Trumpa bila je njegova sposobnost da okupi vrlo heterogenu koaliciju. Njegovi pristaše možda se nisu slagali u svemu, ali svi su se slagali oko Trumpa, a to je u konačnici bilo najvažnije.

Nakon što se drugi put dočepao predsjedničke fotelje, što je simboliziralo pobjedu 'tradicionalne Amerike' nad onom 'progresivnom', dio američke desnice – uglavnom bivši pripadnici pokreta MAGA koji se danas nazivaju zagovornicima politike America First (a među njima su Candace Owens, Marjorie Taylor Greene, Tucker Carlson, Nick Fuentes i drugi) – sve se otvorenije udaljava od službene republikanske linije kada je riječ o Izraelu, ali i drugim političkim pitanjima. Američku vladu prikazuju kao 'okupiranu cionizmom', a Trumpovo predsjedništvo smatraju kompromitiranim te pod utjecajem američkih i izraelskih cionista.

Na prvi pogled kritike Izraela ili organizacija poput AIPAC-a mogu djelovati kao načelna antiratna ili čak propalestinska politika. No ključna stvar je u tome da te kritike ne proizlaze iz univerzalističkog ili humanitarnog pogleda na svijet, nego vrlo često iz otvoreno antisemitskog, zavjereničkog svjetonazora.

Većina tih aktera danas gotovo s ponosom prihvaća identitet 'teoretičara zavjera' kao oblik buntovne, rubne političke pozicije.

Iako se međusobno razlikuju, povezuje ih tvrdnja da je bezuvjetna potpora Izraelu u suprotnosti s idejom America First te da SAD snosi političke i sigurnosne troškove koji ne služe interesima američkih birača.

Kako se stranka sada već ozbiljnije priprema za razdoblje nakon Trumpa, pitanje Izraela moglo bi postati jedno od ključnih ideoloških bojišta te s potencijalno dalekosežnim posljedicama za budući smjer američke desnice.

Trumpova popularnost stabilizirala se nakon Venezuele, ali...

No dosad se pokazalo da u MAGA-i lojalnost rijetko znači odanost određenoj doktrini, već je mnogo važnija lojalnost Trumpu kao lideru i njegovoj viziji, što jasno smanjuje pravu moć gore navedenih 'online frakcija'.

Da su Trumpovi glasači spremni mijenjati i principe zarad povjerenja u njegovo liderstvo, vidljivo je i slučaju napada na Venezuelu, nakon čega se, poslije višemjesečnog pada, popularnost predsjednika među Amerikancima stabilizirala te čak blago raste, pokazuje najnovije istraživanje YouGova provedeno između 9. i 12. siječnja ove godine (i nakon već podosta ozbiljnijih prijetnji oko Grenlanda i pucnjave u Minnesoti).

Sada on uživa 'neto podršku' od -14 u usporedbi s prethodnim tjednom, kad je ona bila -17, što pokazuje da je Trump dijelu Amerikanaca ipak uspio 'prodati' priču da je intervencija u Venezueli bila za njihovu dobrobit.

A to potvrđuju i brojke. Iako velik dio pokreta MAGA zazire od američkih vojnih intervencija u drugim državama, podrška baze za intervenciju u Venezueli naglo je porasla nakon uhićenja predsjednika Nicolasa Madura 3. siječnja. Prije te operacije oko 50 posto pristalica MAGA-e bilo je za svrgavanje Madura silom, a 25 posto protiv toga. Nakon što je uhićen, podrška je skočila na 80 posto, a protivljenje je palo na devet posto.

Republikanci izvan kruga MAGA-e također su postali skloniji intervenciji: protivljenje je palo s 37 na 26 posto, a podrška porasla s 33 na oko 50 posto. No još upečatljivija je promjena u stavovima MAGA-e prema intervencionizmu u širem smislu - 57 posto republikanaca i 54 'post-MAGA' republikanaca sada vjeruje da američke vojne intervencije poboljšavaju uvjete u zemljama u kojima se provode, što predstavlja porast od 30 postotnih bodova u tri tjedna, pokazalo je istraživanje The Economista i YouGova.

No iako se pad Trumpove popularnosti usporio, izazovi u održavanju široke podrške ostaju, posebice među mlađim biračima i raznolikijim demografskim skupinama. Pritom treba uzeti u obzir to da je, prema istom istraživanju iz siječnja prošle godine, kada je ponovno preuzeo dužnost, Trumpova 'neto podrška' iznosila +6.

Budućnost trampizma: Traži se nasljednik

Nakon velikog geopolitičkog zaokreta i zasad vjerojatno najhrabrijeg Trumpova geopolitičkog poteza - uhićenja Madura - Trump je upozorio republikance da bi gubitak kontrole nad Kongresom na međuizborima ove godine mogao imati ozbiljne posljedice za njegov mandat, poručivši da bi u tom slučaju demokrati ponovno pokrenuli postupak njegova opoziva. Na sastanku s članovima Republikanske stranke u Zastupničkom domu naglasio je da su predstojeći izbori ključni za provedbu njegove politike i politički opstanak.

'Morate pobijediti na međuizborima jer ako ne pobijedimo, jednostavno će, mislim, naći razlog da me opozovu. Opozvat će me', rekao je Trump početkom siječnja. Signalizira to strah kod predsjednika, ali i političku predostrožnost.

Unatoč tome što se sljedeći predsjednički izbori još uvijek čine dalekima, u Republikanskoj stranci već je u tijeku borba za nasljeđe i redefiniranje pokreta MAGA. Dok jačaju napetosti u samoj 'Trumpovoj koaliciji', posljednji lokalni izbori pokazali su da republikanci gube potporu dijela manjinskih i radničkih birača, ključnih za pobjedu 2024. godine.

Prema pisanju BBC-ja, istraživanje konzervativnog Manhattan instituta pokazuje da oko 65 posto republikanskog biračkog tijela čine tzv. nuklearni republikanci, vjerni stranci najranije od 2016. godine, a gotovo je trećina 'novopridošlica' – mlađih, raznolikijih birača, često sklonijih nekonvencionalnim stavovima o ekonomiji, imigraciji i vanjskoj politici. Upravo u toj skupini vide se pukotine: tek nešto više od polovice njih sigurno bi podržalo republikanske kandidate na izborima za Kongres.

Ti novi birači znatno su skeptičniji prema potencijalnim nasljednicima u stranci (zasad se spominju potpredsjednik J.D. Vance, državni tajnik Marco Rubio, a moguće i Trumpov sin, Donald Trump mlađi), ali i skloniji radikalnijim stavovima, uključujući toleranciju prema teorijama zavjera, političkom nasilju te rasističkom i antisemitskom govoru. Analitičari s kojima je BBC razgovarao upozoravaju da budući čelnici republikanaca neće nužno slijediti najglasnije online frakcije, već će morati jasno odrediti tko postavlja političku agendu.

Bilo kako bilo, sukobi oko Epsteinovih dosjea, Bliskog istoka, ekonomije i uloge ekstremnih figura poput Nicka Fuentesa samo su simptomi dubljeg problema. Bez Trumpa na vrhu liste, MAGA-ina koalicija mogla bi se pokazati znatno nestabilnijom nego što se danas čini.

Ipak, politički analitičari slažu se u jednom: čak i ako republikanci izgube izbore 2026. ili 2028. godine, trampizam neće nestati. Riječ je o jakim populističkim strujama koje su desetljećima tinjale ispod površine američke politike. A možda nas Trump još jednom iznenadi i nekako zaobiđe ustavnu odredbu prema kojoj američki predsjednik može odraditi samo dva mandata. Dosad jedini američki predsjednik s više od dva mandata bio je Franklin D. Roosevelt, a znamo svi u kakvim vremenima je vladao.