Agresivno ponašanje, otežano gutanje, problemi s ravnotežom te čuveno slinjenje i pjena na ustima. Simptomi su to bjesnoće, zastrašujuće i smrtonosne bolesti, opasne po ljude, ali i životinje. Lijeka nema, samo preventivno cjepivo koje je bitno uzeti, ako je potrebno, prije nego krenu simptomi. Srećom, u Hrvatskoj bjesnoća nije zabilježena od 2014. te nam je 2021. godine Europska komisija dodijelila status zemlje slobodne od nje. No da bi se taj trend nastavio, nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u utorak je najavilo novu kampanju oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće. No pritom su izdali posebna upozorenja da 'kolačiće' namijenjene lisicama ne smiju dirati ni ljudi, ni njihovi kućni ljubimci.

Cijepi se cijela Hrvatska, osim jadranskih otoka

Kako navode iz Ministarstva, jesenska kampanja, koja je krenula 7. listopada, trebala bi završiti, ovisno o vremenskim prilikama, najkasnije do kraja ovog mjeseca. Posljednji zabilježeni slučajevi bjesnoće u našoj zemlji su vezani uz 'silvatični' oblik bolesti, a on se prenosi među divljim životinjama, u prvom redu među crvenim lisicama. Upravo zato su lisice meta ove kampanje da bi se spriječio kontakt zaraženih divljih životinja s domaćim životinjama i kućnim ljubimcima. Cijepljenje se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće, a posrijedi je kompleksan proces koji traži pozorno praćenje životinja.

'U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova, a oni su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaca. Na jednom kvadratnom metru zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 metara, te se 25 mamaca polaže na površini od kilometra kvadratnog, čime se osigurava udaljenost između dva mamca od 80 metara. Tijekom ove godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka, te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaca, tj. 2.665.850 godišnje (...) Kako bi se pratila učinkovitost oralne vakcinacije te pravovremeno otkrila ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretražuju na bjesnoću. Nakon provođenja oralne vakcinacije kontrolira se stečeni imunitet lisica', opisali su iz Ministarstva poljoprivrede proces vakcinacije.

Dodali su da se jesenska vakcinacija provodi da bi lisice stekle imunitet protiv bjesnoće prije početka sezone parenja. Mamci će se najprije polagati na istoku Hrvatske s aerodroma Vinkovci te na području Dalmacije preko aerodroma Brač. Zatim će se vakcinacija provoditi u sjevernoj Hrvatskoj preko zračne luke u Varaždinu te s aerodroma Krk na području Gorskog kotara i Istre. Iz Ministarstva ističu da će se koristiti cjepivo proizvođača Bioveta, nazvano Rabadrop, a ono sadrži atenuirani virus bjesnoće soja SAD Clone. Budući da će se cjepiva izbacivati iz aviona, moguće je da, umjesto u šumi, završe u dvorištima ili negdje drugdje na otvorenom. Stoga ih je bitno znati prepoznati ako naiđete na njih.

'Cjepivo je u obliku ružičaste otopine te upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamca. On je izrađen od smjese tamnosmeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić, a specifičnog je i intenzivnog mirisa te okusa privlačnog za divlje životinje. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva započinje njegovo djelovanje na imunološki sustav životinje te u razdoblju od 21 dana one razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamac sadrži antibiotik tetraciklin, a on se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz toga da je lisica imunizirana', pojasnili su iz Ministarstva kako cjepivo funkcionira.

Ne dirajte mamce s cjepivima, pogotovo ako su pukli: U slučaju dodira s kožom, hitno se javite liječniku

Stoga, naiđete li na ove mamce u prirodi, ne smijete ih dirati ni micati. No nađete li ih, primjerice na igralištu ili u dječjem parku, iz Ministarstva kažu da se mogu ukloniti u najbliži grm ili na rub šume. Ali, naglašavaju, samo ako možete izbjeći izravan dodir kože s mamcem te ako ih već idete micati, obavezno koristite zaštitne rukavice.

'Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali njegov miris može se prenijeti na kožu i smetati. Ako je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, on više nije djelotvoran te se, obavezno noseći zaštitu na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru da bi se pravilno uklonio. U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ako je njegov sadržaj (tekućina cjepiva) došao u dodir s kožom ili sluznicama, potrebno je odmah se obratiti liječniku', upozorili su iz Ministarstva.

Dodali su i da ovi mamci nisu opasni za kućne ljubimce, ali da ujedno nisu namijenjeni njima. Stoga, ako psi i mačke dođu u kontakt s njima, neće se smatrati cijepljenima protiv bjesnoće. S ciljem uspješne kampanje, Ministarstvo je pozvalo vlasnike kućnih ljubimaca da tijekom vakcinacije te 30 dana poslije drže pod nadzorom kretanje svojih životinja u parkovima i na ostalim javnim površinama.

Trenutno je naša država bez bjesnoće, ali rizik da se ona vrati uvijek postoji. Ipak, trenutna strategija cijepljenja promijenit će se u bliskoj budućnosti.

'Oralna vakcinacija lisica na području cijele zemlje provodit će se do 2027. godine, a nakon toga, ovisno o epidemiološkoj situaciji u zemljama u okruženju, provedba programa bit će usmjerena na područja povećanog rizika te tzv. zaštitne zone, a one će se određivati sukladno procjeni rizika od mogućeg unosa bjesnoće iz susjednih zemalja (...). U slučaju ogrebotine ili ugriza psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje, postoji rizik za infekciju virusom bjesnoće. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito oprati ranu s puno sapuna i tekuće vode te se što prije javiti liječniku ili najbližoj antirabičnoj jedinici da bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere', najavili su i zaključili iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.