Brza i stihijska urbanizacija stvara savršene uvjete za najezdu škorpiona, upozoravaju znanstvenici, nakon što je u Brazilu prijavljen porast broja uboda za čak 250%
Škorpioni sve više „osvajaju“ brazilske gradove, upozorili su istraživači u studiji koja otkriva kako nagla urbanizacija, u kombinaciji s klimatskim promjenama, dovodi do dramatičnog porasta broja uboda ovih opasnih stvorenja, prenosi Guardian.
Prema podacima Brazilske informacijske mreže za obvezno prijavljivanje bolesti, između 2014. i 2023. prijavljeno je više od 1,1 milijun uboda škorpiona. Studija objavljena u časopisu Frontiers in Public Health otkriva da se broj prijavljenih slučajeva u tom razdoblju povećao za nevjerojatnih 250 %.
Znanstvenici upozoravaju da je glavni uzrok tog porasta brza i nekontrolirana urbanizacija – osobito u favelama – koju karakteriziraju velika gustoća naseljenosti i loše gospodarenje otpadom. Osim što gradska naselja sve više prodiru u prirodna staništa škorpiona, ona istovremeno stvaraju nova, povoljna mikrookruženja u kojima ti člankonošci mogu uspijevati.
Urbanizacija mijenja ekosustave
"Urbanizacija u Brazilu duboko je izmijenila prirodne ekosustave", izjavila je voditeljica istraživanja, dr. Manuela Berto Pucca, izvanredna profesorica na Državnom sveučilištu São Paulo. "Gradovi nenamjerno nude sve što škorpioni trebaju za preživljavanje i razmnožavanje: mnoštvo skrovišta u zidovima, odvodima, ruševinama i građevinskom otpadu, stalnu toplinu te obilje hrane poput žohara i drugih beskralješnjaka koji obitavaju u urbanim sredinama.
Posebno im pogoduju kanalizacijski sustavi koji su tijekom cijele godine topli, lišeni prirodnih predatora i prepuni plijena, ponajprije žohara. Neke vrste škorpiona sposobne su preživjeti i do 400 dana bez hrane te se razmnožavati partenogenezom – bez parenja – što ih čini iznimno otpornima i teško iskorjenjivima.
Topla ljeta, razdoblja jakih oborina te učestale suše dodatno pridonose njihovu širenju, budući da su škorpioni evolucijski prilagođeni toplim i vlažnim klimama.
Škorpioni krivi za 133 smrti u Brazilu
Privremeni podaci za 2024. godinu otkrivaju kako su škorpioni odgovorni za gotovo 200.000 uboda i 133 smrtna slučaja u Brazilu. Znanstvenici predviđaju čak 2 milijuna novih slučajeva u razdoblju od 2025. do 2033. – No stvarni razmjer problema vjerojatno je znatno veći od službenih brojki – upozorili su autori studije – jer mnogi ljudi pribjegavaju kućnom liječenju ili se uopće ne odlučuju potražiti medicinsku pomoć.
"Radio sam u zajednicama gdje je strah od uboda škorpiona svakodnevan, osobito u prenapučenim i siromašnim područjima", rekao je dr. Pucca. "Podaci koje imamo jasno ukazuju na to da će se problem u budućnosti dodatno pogoršavati.
Iako je stopa smrtnosti relativno niska – 0,1 % prijavljenih slučajeva – najugroženije su skupine djeca i starije osobe. Većina zdravih pojedinaca potpuno se oporavi, iako mogu danima trpjeti bol, oticanje i neugodu. Najčešći simptomi uključuju bol, žarenje, oticanje, crvenilo, trnce te mučninu.
Ranije modeliranje distribucije škorpiona u Brazilu ukazalo je na potencijal širenja njihovih staništa u gradske sredine zahvaljujući klimatskim promjenama koje rezultiraju sve toplijom i vlažnijom atmosferom.
Brazil, Paragvaj, Bolivija, Meksiko, Gvajana i Venezuela već su desetljećima svjedoci „posebno alarmantnog porasta škorpionizma“ – zdravstvenog problema uzrokovanog ubodima škorpiona – što je preraslo u ozbiljnu javnozdravstvenu prijetnju, ističu znanstvenici. U Europi postoji više od 35 autohtonih vrsta škorpiona, no još uvijek ne postoje sustavne studije koje bi pratile promjene u njihovoj brojnosti.
Prevencija je ključna
"Škorpioni napreduju u vlažnim, skučenim prostorima. Važno je redovito čistiti okoliš, začepiti pukotine u zidovima, postaviti mreže na odvodima i uvijek provjeriti obuću, ručnike i odjeću prije upotrebe", savjetuje dr. Pucca.
Dr. Manuela González-Suárez, ekologinja sa Sveučilišta u Readingu koja nije sudjelovala u studiji, izjavila je: "Brojke su znatno veće nego što sam očekivala, riječ je o značajnom porastu." Ipak, dodala je da bi porast prijava mogao biti i posljedica veće svijesti javnosti o opasnosti.
vezane vijesti
"Ljudi ne bi trebali paničariti", dodala je González-Suárez. Većina uboda ne uzrokuje teške ili smrtonosne reakcije, a smrtnost je relativno niska u usporedbi s, primjerice, smrtnim slučajevima u prometu ili uslijed nasilnih zločina.
Brazilski zdravstveni sustav osigurava besplatno liječenje uboda škorpiona, a protuotrov je dostupan u određenim bolnicama i hitnim službama.
"Ako vas škorpion ubode, ne čekajte pogoršanje simptoma – odmah se obratite najbližoj zdravstvenoj ustanovi", savjetovala je prof. Eliane Candiani Arantes sa Sveučilišta u São Paulu, jedna od autorica studije. "Svi ljudi su ranjivi, ali posebno djeca, jer i najmanji ubod može biti smrtonosan", upozorila je.
Potrebna je hitna akcija
Profesorica Nibedita Ray-Bennett sa Sveučilišta u Leicesteru, predsjednica Mreže za sprječavanje izbjegnutih smrti, izjavila je kako ova studija jasno ukazuje na „hitnu potrebu za konkretnim akcijama“.
Na kraju, Pucca je naglasio da škorpioni nisu neprijatelji čovječanstva. "Postoji raširena zabluda da su škorpioni napadači. U stvarnosti, oni se ponašaju obrambeno. Dio su prirode i imaju važnu ekološku ulogu – od kontrole populacije štetnika do očuvanja biološke raznolikosti", objasnio je Pucca.
