Od snažnog zagovaratelja istraživanja nafte i plina u Jadranu Ivo Josipović u manje od godinu i pol evoluirao je u 'zelenog' predsjednika koji će eksploataciji prirodnih resursa u hrvatskom podmorju reći odlučno 'ne', barem je tako na naslovnici najavio tjednik Globus. Transformacija predsjednika prezentirana je tri mjeseca uoči predsjedničkih izbora na kojima mu pobjedu može osigurati podrška Mirele Holy i njezinog ORaH-a. I dok Holy veseli 'zeleni' Josipović, iz njegovog ureda poručuju da je predsjednik i dalje za naftu i plin
Mirela Holy skromno se odriče zasluga za razvoj događaja koji sugerira Globus. 'Ne bih rekla da je to bilo pod mojim utjecajem. Pretpostavljam da se on jako dobro informirao kod ljudi koji su eksperti za ovu problematiku i da je zbog toga promijenio svoj stav', rekla je Mirela Holy za tportal, precizirajući da s predsjednikom nije razgovarala dva tjedna.
A ranije? 'Spominjali smo, ali to nikad nije bila centralna tema razgovora. Predsjedniku su poznati naši stavovi', objasnila je Holy.
Na pitanje kako je reagirala nakon što je Globus objavio da Josipović postaje 'zeleni predsjednik' i hoće li ORaH sad konačno dati podršku Josipoviću u borbi za novi mandat, odgovorila je ovako: 'Jako smo sretni zbog toga ako je to tako. Relativno nedavno imali smo sjednicu Predsjedništva stranke, a na idućoj ćemo odlučivati o tome.'
Podsjetimo, u razgovoru za CNN uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u svibnju prošle godine, Josipović je najavio da će posrnulo hrvatsko gospodarstvo oživjeti i pomoću još neotkrivenih nalazišta plina i nafte u Jadranskom moru. Otkrio je tada da Hrvatska traži partnere u energetskom sektoru kako bi iskoristila ta nalazišta.
Godinu dana kasnije otputovao je u Teksas, u kojemu je na energetskom forumu vodećim američkim i svjetskim naftnim tvrtkama predstavio projekte istraživanja energenata u Jadranu. Interes je bio golem, a Amerikanci su Hrvatskoj nesebično ponudili pomoć u ostvarenju njezinog cilja - da postane energetsko čvorište za srednju Europu, kako je to rekao predsjednik Gospodarske komore Houstona Paul W. Hobby.
Ozareni predsjednik Josipović izrazio je uvjerenje da bi američka ulaganja u ovom sektoru mogla dramatično pomoći Hrvatskoj. 'Zbog krize iz koje Hrvatska teško izlazi planovi o energetskom čvorištu koji jamče energetsku neovisnost srednjoj i istočnoj Europi mogu dramatično promijeniti budućnost nabolje. Na svima je da do kraja, punim gasom, učinimo da taj projekt uspije', rekao je Josipović u svibnju ove godine.
Proteklog vikenda Josipović je novinaru Globusa rekao sljedeće: 'Najave su da imamo i značajne energetske zalihe plina. Rasprave o mogućem crpljenju nafte u Jadranu su izlišne. Po svim naznakama, ondje nema ekonomski isplativih nalazišta nafte, okrenimo se plinu.' Time je tek nastala potpuna zbrka, a Globus ju je potencirao naslovom 'Reći ću NE istraživanju nafte u Jadranu'.
Ured predsjednika nakon teksta u Globusu ipak se oglasio, demantirajući da je predsjednik promijenio svoj stav. 'Sva istraživanja i u talijanskom i u hrvatskom dijelu Jadrana pokazala su da u našem dijelu Jadrana ima plina i da se tome trebamo detaljno posvetiti, a istovremeno istraživati potencijalne izvore nafte', poručili su iz Ureda predsjednika.
Josipovića je zbog kontradiktornosti već prozvala Zelena akcija. Nakon što je na UN-ovom summitu o klimi poručio da usmjerenost na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije može pridonijeti stvaranju velikog broja novih 'zelenih radnih mjesta' aktivisti su podsjetili na Josipovićevo lobiranje u Houstonu.
'Od predsjednika Josipovića zahtijevamo vjerodostojnost i odgovornost na ovu temu. Neprihvatljivo je da se naftnim kompanijama govori jedno, a na klimatskim skupovima drugo. Zahtijevamo da se predsjednik, poput brojnih građanki i građana koji su zabrinuti zbog klimatskih promjena, jasno odredi protiv eksploatacije nafte na Jadranu, našem najvrednijem prirodnom blagu', poručila je Zelena akcija.
