Sasvim slučajno, prije točno 130 godina, francuski fizičar Antoine Henri Becquerel je pokušavajući razumjeti fluorescenciju otkrio radioaktivnost. Za svoje otkriće dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine s Marie i Pierreom Curiejem, a standardna međunarodna jedinica za mjerenje radioaktivnosti danas se u njegovu čast zove bekerel.

Otkriće radioaktivnosti 1. ožujka 1896. godine predstavlja jednu od ključnih prekretnica u razvoju moderne fizike i kemije, s dalekosežnim posljedicama za znanost, tehnologiju i društvo u cjelini, a tportal donosi 10 manje poznatih činjenica o djelovanju radioaktivnog zračenja.

Otkriće radioaktivnosti imalo je višestruke posljedice. Na teorijskoj razini pridonijelo je razvoju nuklearne fizike i novom razumijevanju strukture atoma, a na praktičnoj razini omogućilo je razvoj medicinske radiologije, radioterapije i nuklearne energetike, ali je također otvorilo put razvoju nuklearnog oružja u 20. stoljeću. Radioaktivnost je tako postala ambivalentan simbol znanstvenog napretka: s jedne strane izvor novih terapijskih i energetskih mogućnosti, a s druge potencijalno razorne sile.

Banane su prirodno radioaktivne

Banane su prirodno blago radioaktivne zbog visokog udjela kalija, točnije izotopa kalij-40. Ovo zračenje je bezopasno, a organizam regulira razinu kalija, izbacujući višak. Da bi se postigla značajna doza radijacije, poput one pri rendgenskom snimanju zuba, potrebno je pojesti oko 50 banana odjednom.

Omiljeno tropsko voće je primjer prirodne radijacije pa se čak koristi pojam 'doza jednaka banani'. Radioaktivnost je normalna pojava u prirodi, stoga mnoge namirnice sadrže prirodne izotope.

Radioaktivni kolodvor u srcu Velike Jabuke

Grand Central Terminal, treći najprometniji željeznički kolodvor u Sjevernoj Americi nakon njujorškog Penn Stationa i Union Stationa u Torontu, blago je radioaktivan zbog materijala od kojeg je sagrađen, točnije zbog velike količine granita korištenog za oblaganje zidova i stubišta.

Granit prirodno sadrži male količine radioaktivnih elemenata, prvenstveno urana i torija, a kako se za gradnju tog njujorškog terminala koristio u ogromnim količinama, razina prirodnog zračenja u nekim njegovim dijelovima postaje povišena. Neka mjerenja pokazala su da bi zbog te razine zračenja, ako bi se mjerila prema strogim standardima za radnike u nuklearnim elektranama, zgrada Grand Central Terminala trebala biti pod posebnim nadzorom.

Zračenje ne svijetli zeleno, već…

Izraz svjetleće zelena je mit iz filmova B produkcije. U stvarnosti intenzivno zračenje u vodi, poput one u nuklearnim reaktorima, stvara prepoznatljivo plavo svjetlo koje se naziva Čerenkovljevo zračenje, po ruskom fizičaru Pavelu Aleksejeviču Čerenkovu, također dobitniku Nobelove nagrade za fiziku.

Čerenkovljevo zračenje nastaje kada električki nabijene čestice poput elektrona prolaze kroz dielektrični medij, primjerice vodu, brzinom većom od brzine svjetlosti u tom mediju. To je svjetlosni ekvivalent probijanju zvučnog zida, a intenzivno se koristi za detekciju čestica u nuklearnoj fizici.

Ne dirajte detektore dima

Mnogi ne znaju da je većina kućnih detektora dima radioaktivna jer sadrže malu količinu americija-241. Taj element emitira alfa čestice za detekciju dima, ali sve dok se uređaj ne dodiruje, ne predstavlja zdravstveni rizik.

Tragedija u manufakturi satova

U 1910-ima su oboljele žene koje su u pojedinim američkim manufakturama satova bojile brojčanike što svijetle u mraku bojom s dodatkom radija. Radnice su, naime, često oštrile kistove uvijajući vlakna u ustima, a samim time gutale su komadiće radija.

Tijekom godine konzumirale bi oko 300 grama boje pa nije iznenađujuće to da su počele umirati od raka kostiju, a u pojedinim slučajevima zabilježeno je i raspadanje čeljusti. Tvrtke za izradu satova bile su prisiljene isplatiti tisuće dolara u nagodbama, a radnice su počele nositi zaštitnu opremu, uključujući digestore i gumene rukavice, dok je oštrenje kistova u ustima zabranjeno.

'Vruće' bilježnice Marie Curie

Čak i nakon više od jednog stoljeća osobni papiri i bilježnice Marie Curie ostaju vrlo radioaktivni i moraju se čuvati u kutijama obloženim olovom. Da bi mogli pregledati zapise slavne znanstvenice, istraživači moraju nositi zaštitnu odjeću.

Ne jedite ih ako baš ne morate

Brazilski oraščići nisu sami po sebi otrovni u malim količinama, ali su opasni ako se prekomjerno konzumiraju zbog izuzetno visoke razine selena, što može dovesti do njihove toksične razine u tijelu, odnosno selenoze. Prema mjerenjima, 30 grama ili šest do osam oraščića može sadržavati preko 700 posto preporučenog dnevnog unosa. Osim toga, sadrže visoke razine barija i tragove radija.

Letenje vas izlaže većem zračenju nego nuklearka

Jedan prekooceanski let daje vam veću dozu zračenja od kozmičkih zraka nego život u blizini aktivne nuklearne elektrane cijele godine. Duže putovanje avionom je radioaktivno jer on leti na velikim visinama, gdje je Zemljina atmosfera prerijetka da bi adekvatno zaštitila putnike i posadu od kozmičkog zračenja.

Na visinama između 9000 i 12.000 metara izloženost zračenju iz svemira otprilike je 100 puta intenzivnija nego na tlu. Inače, to zračenje sastoji se od visokoenergetskih protona i atomskih jezgri.

Političari na udaru radona

Kapitol u Washingtonu D. C., sjedište Kongresa i zakonodavstva Sjedinjenih Država, emitira razinu zračenja otprilike 65 puta veću od one koja se smatra standardom za zgrade. Blago je radioaktivan jer je izgrađen od granita koji sadrži tragove uranija i torija.

Ovi radioaktivni elementi s vremenom se raspadaju, emitirajući niske razine gama-zračenja i oslobađajući radon. Radi se o vrlo toksičnom i kancerogenom elementu, drugom vodećem uzroku raka pluća, odmah nakon pušenja. Nakuplja se u zatvorenim prostorima poput podruma i prizemlja, prodirući iz tla.

Trendsetersko piće od kojeg se raspada čeljust

Od 1918. do 1932. godine u SAD-u se moglo kupiti piće Radithor, a sastojalo se od vode koja je sadržavala izotope radija-226 i 228 te se prodavalo kao tonik za energiju i liječenje raznih bolesti.

Prodaja je prekinuta nakon smrti industrijalca Ebena Byersa, koji se otrovao radijem, što je dovelo do strožih propisa o radioaktivnim proizvodima. Prema nekim izvorima, Byers je popio oko 1400 boca Radithora, što mu je uzrokovalo stvaranje rupa u čeljusti.