Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ustvrdio je u ponedjeljak da Kijev poduzima sve kako bi opstruirao mirovni proces, samo nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin javno odbacio prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za izravan sastanak.

Govoreći novinarima u Moskvi, Peskov je rekao da je 'teško zamisliti' kako bi pregovori s, kako ga je nazvao, 'trenutačnim režimom u Kijevu' uopće mogli biti održani.

Prema njegovim riječima, ukrajinsko vodstvo poduzima korake koji otežavaju ili usporavaju mogućnost postizanja mira, piše Defence Blog.

Izjava dolazi tri dana nakon što je Putin tijekom Međunarodnog gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu odbacio otvoreno pismo Zelenskog, u kojem je ukrajinski predsjednik predložio izravan sastanak dvojice čelnika kako bi se pokušalo pronaći rješenje za rat.

Pismo Zelenskog

Zelenski je 4. lipnja objavio prvo otvoreno pismo upućeno Putinu od početka ruske invazije 2022. godine. U njemu je pozvao na izravne razgovore između dvojice predsjednika te poručio da bi osobni susret mogao otvoriti put prema okončanju rata.

'Vidimo da su Sjedinjene Države trenutačno potpuno usmjerene na pitanje Irana. Ukrajina predlaže da ovaj rat završimo izravnim dijalogom između nas', napisao je Zelenski.

Putin je prijedlog odbacio, nazvavši pismo 'nepristojnim', te poručio da ne vidi nikakav smisao u takvom sastanku. Istodobno je ruskim vojnicima na bojišnici poručio da nastave s borbenim djelovanjima.

Mirovni pregovori bez pomaka

Posljednjih mjeseci nije bilo značajnijeg napretka u diplomatskim naporima za zaustavljanje rata.

Pregovori koje su posredovale Sjedinjene Države praktički su zamrznuti nakon izbijanja sukoba između SAD-a, Izraela i Irana. Peskov je još u travnju priznao da su razgovori stavljeni na svojevrsnu 'situacijsku pauzu' zbog promijenjenih američkih prioriteta.

Dva kruga izravnih pregovora između Rusije i Ukrajine održana su u svibnju u Istanbulu, no nisu rezultirala dogovorom o prekidu vatre. Moskva je pritom inzistirala da primirje nije moguće bez ispunjavanja njezinih preduvjeta.

Ruski zahtjevi ostali nepromijenjeni

Kremlj tijekom cijelog rata formalno ističe spremnost na pregovore, ali uz uvjete koje Ukrajina smatra neprihvatljivima.

Rusija i dalje traži međunarodno priznanje aneksije četiriju ukrajinskih regija, odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u te sigurnosne aranžmane koji bi značajno ograničili ukrajinske vojne sposobnosti.

Prema procjenama brojnih zapadnih analitičara, uključujući američki Institut za proučavanje rata (ISW), ruski maksimalistički ciljevi nisu se promijenili od početka sukoba.

Problemi s opskrbom Krima

Peskov se na konferenciji osvrnuo i na probleme s opskrbom Krima gorivom.

Poluotok, koji je Rusija anektirala 2014. godine, posljednjih se godina suočava s logističkim poteškoćama nakon više ukrajinskih napada na Kerčki most, ključnu prometnu vezu između Krima i ruskog kopna.

Prema Kremlju, Rusija razvija alternativne načine opskrbe kako bi smanjila ovisnost o toj infrastrukturi.

Ponovno optužbe na račun NATO-a

Ruski dužnosnici ponovno su optužili NATO za ugrožavanje ruske sigurnosti.

Peskov je ustvrdio da se vojna infrastruktura Saveza približava ruskim granicama, što Moskva već godinama koristi kao jedno od glavnih opravdanja za svoju vojnu politiku prema Ukrajini.

NATO je nakon početka invazije proširio svoju prisutnost na istočnom krilu, a savezu su se u međuvremenu pridružile i Finska te Švedska.