Iz Srpske liste dramatično su upozorili da kosovske vlasti navodno pokušavaju naknadno oteti jedan od spomenutih deset mandata i 'pomoću albanskih glasova' dodijeliti ga Nenadu Rašiću, kojega nazivaju 'Kurtijevim Srbinom', no za to nema nikakvih relevantnih dokaza.

Na dan izbora odigralo se nekoliko manjih incidenata, od kojih je najznačajniji pronalazak nekoliko automatskih pušaka i srpske vojne uniforme u napuštenoj kući u naselju Zubin Potok. Srpska strana požalila se i na uhićenje nekoliko Srba na sjeveru Kosova, za koje je otkriveno da su, kako je službeno objašnjeno, pokušali manipulirati voljom birača.

Ukupno, čini se da se na Kosovu do daljnjega održava politički status quo: Kurti bi mogao nastaviti suvereno vladati tek pod uvjetom da ovog puta okupi parlamentarnu većinu (što mu u prošlom navratu nije uspjelo), a predstavnici Srba, koji su ionako na daljinski upravljač iz Beograda, ostat će u institucijama države koju službeno ne priznaju.

Put obiju država prema integraciji u Europsku uniju de facto je blokiran – Srbiji zbog cijelog niza razloga, Kosovu zbog navodne 'nekooperativnosti' te činjenice da ga pet članica EU-a nije ni formalno priznalo.

'To ne možemo opisati pozitivnim tonovima'

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za tportal tumači da su nedjeljni izbori doista prošli u skladu s očekivanjima, od male izlaznosti do samih rezultata.

'Građani i dalje najviše nade polažu u Kurtija, smatranog beskompromisnim političarom s tvrdim stavovima kada je riječ o odnosima sa srpskom manjinom i Srbijom, a svi ostali – od političkih aktera do njihovih potencijalnih birača – očigledno su demotivirani jer ne prepoznaju ponudu koja bi riješila njihove životne probleme i perspektive. Kosovo u tom aspektu stoji poprilično loše, a sustav je manjkav i nefunkcionalan još od vremena prije stjecanja neovisnosti', kaže Avdagić, objašnjavajući izlaznost od jedva 38 posto koja je Kurtijevom pokretu donijela oko 43 posto glasova.

Geopolitički moment za Kosovo, dodaje, definitivno nije sjajan: uz još uvijek neriješen državni status, tu je faktor SAD-a koji pod Donaldom Trumpom najavljuje povlačenje svojih vojnih snaga iz Europe. Premda se njihova golema kosovska baza Bondsteel u tom kontekstu još uvijek ne spominje, činjenica je da se osjeća određena neizvjesnost i Kosovo će morati uložiti dodatne napore da bi privuklo pozornost i Europske unije i SAD-a.

'Možda dočekamo eskalaciju'

'Ako u jednadžbu dodamo aktivno i ozbiljno naoružavanje Srbije, zatim raniji incident u mjestu Banjska, koji je imao obilježja terorizma ili čak pokušaja vojne intervencije pod pokroviteljstvom Beograda, a na koncu i unutarnje napetosti u Srbiji te Vučićevo konstantno pomicanje 'crvenih linija' – recimo pokušajem slanja svojih batinaša na europski samit u Crnoj Gori – za koje nikako ne dobiva međunarodnu osudu kakvu bi trebao dobiti, situacija se nikako ne može opisati pozitivnim tonovima.

Činjenica jest da Srbija ima vrlo kroničan problem s gotovo svim svojim susjedima i da pri tome očito koristi vrlo dvojbene metode – tih nekoliko pronađenih pušaka s uniformom možda načelno nisu velik problem, ali treba prepoznati da se radi o obrascu koji se ponavlja. Sjetimo se i manipulacije oko navodno miniranog plinovoda za Mađarsku baš uoči mađarskih izbora', upozorava Avdagić.

'Dakle stvari ne samo da nisu normalne, već su potencijalno opasne i o tome moraju vrlo ozbiljno razmišljati sve države u okruženju, kao i cijela Europska unija. Ako se situacija ne dovede u red konkretnim potezima, moguće je da ćemo dočekati eskalaciju na koju će trebati odgovarati drugim sredstvima', drži ovaj analitičar.

Avdagić upozorava da u Srbiji ne postoji politička alternativa kad je riječ o odnosima s Kosovom – studentska lista kao jedina realna alternativa Vučiću javno je predstavila svoju deklaraciju o 'južnoj srpskoj pokrajini' – a paradoks je to da u Bruxellesu srpskog predsjednika i dalje smatraju 'kooperativnim'.

'Srbija želi Kosovo natrag, ali bez njegovih stanovnika'

Srbi s Kosova, dodaje, nakon bojkota u kojemu su potpuno izgubili vlast u sredinama u kojima drže većinu shvatili su da nemaju izbora osim ulaska u kosovske institucije ako žele imati bilo kakvu perspektivu i jednom u budućnosti izboriti se za zamišljenu 'zajednicu srpskih općina'. Sudjelovanjem u političkim procesima osiguravaju si kakvu-takvu formalnu strukturu, smatra Avdagić.

'Srbija danas troši ogromnu količinu svojih potencijala, angažmana i financijskih sredstava na pitanje Kosova samo da bi tamošnje Srbe – ali i samu sebe kao državu – zarobila u aktualnom položaju koji očito svima njima odgovara. Vučić očito smatra da time dobiva polugu kojom će u međunarodnoj zajednici graditi imidž žrtve nepravde i stvarati dojam da takvoj Srbiji svi nešto duguju pa mu to navodno može biti opravdanje za 'sjedenje na više stolica' u međunarodnim odnosima', kaže sugovornik tportala te za kraj izvlači vrlo slikovit zaključak:

'Činjenica koju nitko ne želi javno izgovoriti jest da u Srbiji žele dobiti natrag Kosovo, ali bez njegovih stanovnika, što je potpuno apsurdan i nerealan scenarij. U suprotnom, ako bi morali integrirati dva milijuna Albanaca u svoj politički sustav, vrlo brzo otvorilo bi se, recimo, pitanje dvojezičnosti – ne samo na Kosovu, nego i na teritoriju cijele Srbije. Misli li netko da bi ondje prihvatili da, recimo, na Skupštini Srbije stoji natpis na albanskom jeziku?' hipotetički zaključuje Avdagić.