Pakistan i Afganistan ponovno su na rubu otvorenog sukoba nakon razmjene topničke i minobacačke vatre duž planinske i slabo nadzirane granice duge oko 2600 kilometara. Pakistanski ministar obrane Khawaja Asif poručio je da je strpljenje Islamabada ‘iscrpljeno’ te sukob nazvao ‘otvorenim ratom’
Riječ je o novoj eskalaciji u dugotrajnom i nestabilnom odnosu dviju susjednih država, pri čemu se pakistanska vojska – jedna od najjačih u regiji i jedina nuklearna sila u južnoj Aziji – suočava s talibanskim borcima koji iza sebe imaju desetljeća gerilskog ratovanja, uključujući povratak na vlast u Kabulu 2021. nakon povlačenja SAD-a i NATO-a.
vezane vijesti
Kako je započela nova eskalacija?
Prema navodima Kabula, talibanske snage u četvrtak navečer napale su pakistanske položaje duž pojedinih dijelova granice. Afganistanske vlasti tvrde da je riječ o odmazdi za pakistansko bombardiranje navodnih militantnih kampova tijekom vikenda, u kojem je, kako navode, poginulo najmanje 18 ljudi.
Pakistan je u petak rano ujutro pokrenuo operaciju pod nazivom ‘Ghazab Lil Haqq’ odnosno ‘Operacija Pravedni gnjev’. Pakistanski zračni udari pogodili su Kabul, jugoistočnu pokrajinu Paktiju te Kandahar, koji se smatra duhovnim uporištem talibana i mjestom gdje se, prema procjenama, nalazi njihov vođa Hibatullah Akhundzada.
Islamabad tvrdi da su ciljevi bili obrambeni objekti afganistanskih talibana, što predstavlja značajnu eskalaciju dosadašnje strategije odgovora.
Stanovnica Kabula opisala je za CNN trenutak napada: ‘Bila sam prestravljena. Zatim smo čuli pucnjavu. Kad smo pogledali kroz prozor, vidjeli smo plamene tragove metaka kako se uzdižu u nebo.’ Dodala je da su svjetla u većini kuća ostala upaljena cijelu noć jer su stanovnici strahovali od novih udara.
Dvije strane iznijele su različite podatke o žrtvama. Pakistan tvrdi da je ubijeno 133 talibanska borca, dok afganistanske vlasti navode da je poginulo osam njihovih vojnika. Neovisna potvrda tih brojki zasad nije dostupna. U pakistanskom okrugu Bajaur minobacačka granata, ispaljena s afganistanske strane, pogodila je kuću i ozlijedila pet osoba, uključujući dvoje djece.
Dugotrajna i složena povijest odnosa
Iako dijele gospodarske i kulturne veze, odnosi Pakistana i Afganistana opterećeni su dubokim nepovjerenjem. Posljednji veliki sukob dogodio se u listopadu prošle godine, nakon čega je uspostavljeno krhko primirje.
Nakon što su talibani 2001. svrgnuti s vlasti zbog pružanja utočišta organizatorima napada 11. rujna, Pakistan je postao jedno od njihovih ključnih uporišta. Talibanski borci sklanjali su se preko granice, a iz Pakistana je, prema brojnim analizama, dolazila logistička i druga potpora pobuni protiv vlade u Kabulu koju je podupirao Zapad.
Od povratka talibana na vlast 2021., Pakistan se suočava s porastom islamističkog nasilja. Islamabad za napade okrivljuje pakistanske talibane te tvrdi da im Kabul pruža utočište, što afganistanske vlasti odbacuju.
Prema podacima pakistanske vojske, u militantnim napadima diljem zemlje tijekom 2025. poginulo je više od 1200 ljudi, uključujući vojnike i civile, što je dvostruko više nego 2021. godine.
Ministar obrane Asif optužio je Afganistan da ‘okuplja sve teroriste svijeta’ i ‘izvozi terorizam’, poručivši: ‘Naše strpljenje je iscrpljeno. Sada je otvoreni rat između nas i vas.’
Nerazmjer u vojnoj snazi
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije u izvješću ‘Vojna ravnoteža 2025.’, Pakistan raspolaže s oko 660.000 aktivnih vojnika te dodatnih gotovo 300.000 pripadnika paravojnih i policijskih snaga. Kao nuklearna sila ima razvijenu kopnenu vojsku, mornaricu i zrakoplovstvo, uključujući borbene zrakoplove F-16 američke proizvodnje, francuske Mirage te zajednički proizvedene JF-17 s Kinom.
Afganistan, pod vlašću talibana, raspolaže jedinstvenom vojnom strukturom s procijenjenih manje od 200.000 pripadnika. Nema operativno zrakoplovstvo, oslanja se na manji broj starijih helikoptera i bespilotnih letjelica. Snagu temelji na gerilskoj taktici i iskustvu dugotrajnog asimetričnog ratovanja.
Prijeti li šira destabilizacija?
Dosadašnje eskalacije smirivale su se nakon nekoliko dana borbi, često uz posredovanje država poput Saudijske Arabije i Turske.
Samina Ahmed iz Međunarodne krizne skupine upozorila je da bi daljnja eskalacija mogla dodatno destabilizirati regiju.
‘Pakistan je jasno dao do znanja da će ponovno djelovati ako afganistanski talibani ne poduzmu mjere protiv vođa i boraca pakistanskih talibana na svom teritoriju’, rekla je. Pozvala je Islamabad i Kabul da hitno obnove pregovore uz posredovanje ‘pouzdanih partnera poput Turske, Katara i Saudijske Arabije’.
