Bivši hrvatski ambasador u Rusiji, Božo Kovačević, naglasio je da je politika Moskve prema Ukrajini i dalje utemeljena na istim načelima kao i na početku sukoba, prenosi HRT.

'Ne mislim da je četvrtak Dan D za rat u Ukrajini. Diplomatski i ratni ciljevi Ruske Federacije se ne razlikuju. Oni žele kapitulaciju Ukrajine. Isto tako, Volodimir Zelenski prihvatio je prijedlog Vladimira Putina nakon konzultacija sa svojim saveznicima, ponajprije Amerikom', izjavio je Kovačević.

Prema njegovim riječima, rješenje krize ne može se očekivati u kratkom roku niti u jednoj rundi razgovora jer su pozicije dviju strana i dalje potpuno oprečne.

Rusija želi priznanje osvojenih teritorija

'Rusija želi međunarodno priznanje teritorijalnih osvajanja i time uvjetuje sudbinu neokupiranog dijela Ukrajine, a Ukrajina želi vraćanje tih teritorija u svoj ustavnopravni poredak', dodao je.

Kada je upitan može li se iz osobnog sudjelovanja Putina u pregovorima iščitati iskrena volja za postizanje mira, Kovačević smatra da to otkriva više o trenutačnoj situaciji unutar Rusije nego o stvarnoj spremnosti za kompromis.

'Njegov osobni angažman ukazuje na to da Rusija nije u sasvim komotnoj situaciji. Putin želi pokazati da suvereno upravlja tim ratom i da je potpuno neupitna pobjeda RF-a, a iza te fasade krije se zabrinutost zbog moguće eskalacije i povećanja sposobnosti Ukrajine da djeluje u dubini ruskog teritorija, što bi za Putina moglo imati političke posljedice', kazao je, dodavši: 'Putin u većoj mjeri glumi samouvjerenost i pobjedničku poziciju.'

Ressler: Preuređenje svjetskog poretka je u tijeku

Europarlamentarac Karlo Ressler ustvrdio je da se svijet suočava s trenucima u kojima se odvijaju temeljne geopolitičke promjene. 'Nema dileme oko toga da smo u tjednima u kojima se stvarno donose odluke za koje su nekad bile potrebne godine i desetljeća. Iz temelja se mijenja svjetski poredak i događa se šire globalno preslagivanje', izjavio je Ressler.

Govoreći o potencijalnim mirovnim pregovorima, izrazio je umjereni optimizam, ali i dozu realizma. 'Što se tiče pregovora, mislim da je dobro da postoje pokušaji dogovora o primirju, ali realni smo oko toga da su takvi ciljevi dijametralno suprotni kod dvije strane', rekao je.

Isto tako, upozorio je da bi nepotpuno ili loše dogovoren mir mogao imati teške posljedice za sigurnost Europe. 'Pogrešne su one teze koje smatraju da bilo kakvo zaustavljanje ratnog sukoba zaustavlja ratnu opasnost u Europi. Loš mirovni sporazum, bez sigurnosnih garancija, može nas dovesti do toga da se Ukrajina ili Europa nađu u novom ratu', upozorio je.

Vurušić: Pregovore je inicirao Xi Jinping, a ne Putin

Novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić uvjeren je da pokretanje pregovora ne potječe izravno od ruskog predsjednika, već da iza toga stoje vanjski utjecaji, prije svega kineski.

'Pretjeruje se s time kada se kaže da je to Putinov prijedlog. O pregovorima, kako se kaže, govori se već jako, jako dugo. To je bio dio predsjedničke kampanje u SAD-u. Kasnije je dolazilo do nekakvih susreta Rusa i Amerikanaca. Putin u svakom slučaju želi ispasti mirotvorac, iako to nije. Po nekim pričama, njemu je sada na paradi u Moskvi kineski predsjednik Xi Jinping, preko brazilskog predsjednika Lule, sugerirao da ipak malo prikoči i pristane na pregovore', rekao je Vurušić.

Osvrnuo se i na pitanje trajanja mirovnih razgovora te upozorio na neizvjesnosti koje ih prate. 'Potpuno je neizvjesno zato što se ne zna hoće li biti primirja ili ne', kazao je, dodavši da Ukrajina inzistira na tome, ali, 'koliko se vidi, Putin i Rusija nisu za to, pogotovo od 30 dana, jer kako je Putin rekao, tu postoji puno nijansi'.

Zaključno, Vurušić je upozorio da bi se tijekom pregovora mogla otvoriti dodatna pitanja, poput prekida vojne pomoći Ukrajini, pauze u mobilizaciji te mogućeg pregrupiranja ruskih trupa.