Potraga za nestalima, spašavanje turista u nevolji, od planinara pa sve do paraglajdera, čak i životinja – Hrvatska gorska služba spašavanja ima pune ruke posla diljem zemlje u toliko šarolikom spektru intervencija da ih ne možemo ni zamisliti, a kamoli sve pobrojiti.

Ova volonterska organizacija, čiji članovi ne primaju plaću, već spašavaju ljude dobrovoljno i iz čistog altruizma, ima posla cijele godine i u svim vremenskim uvjetima. Ipak, ljetna turistička sezona ističe se po tome pa je tako nedavno došlo do akcije traženja i izvlačenja planinara koji je čak 10 sati visio naglavačke iznad kanjona rijeke Čikole, između stijena i na temperaturi od četrdesetak stupnjeva. Srećom, HGSS je to uspješno učinio, a cijelom operacijom rukovodio je Zvonimir Cigić, pročelnik HGSS-ove stanice Šibenik, koji spašava ljude već 13 godina.

'Bila je to klasična akcija, onako kako mi to radimo. Krenula je potraga, dvojica kolega došla su s dronovima i u drugom ili trećem naletu voditelj drona uočio je unesrećenu osobu na litici te smo pristupili akciji izvlačenja, odnosno spašavanja', kratko je opisao Cigić za tportal.

Porast intervencija: 'Nije preventiva loša nego sve više ljudi odlazi u prirodu'

Tijekom našeg razgovora u srijedu 22. 7. njegova je stanica tragala za osobom na otoku Kaprije. Nažalost, kao ni do objave ovog članka, još nije bilo nikakvih saznanja o tom slučaju. Pitamo ga i je li se ove godine povećao broj intervencija.

'Pa čak bih rekao da je situacija ista, ako ne, hvala Bogu, i mirnija', rekao je Cigić o stanju na svom području nadležnosti.

Gledajući razinu Hrvatske, Petar Prpić, voditelj Odjela informiranja i analitike HGSS-a, naveo nam je da u prosjeku imaju dvije do tri intervencije dnevno, a svake godine bilježe 'blag statistički porast'.

'Ne zato što nam je preventiva loša, već zato što jednostavno ljudi sve više i više odlaze u prirodu, borave u njoj, okreću se outdoor sportovima i to je zakon velikih brojeva. Radimo jako puno na preventivi na svim stranama, od kartiranja Republike Hrvatske, preko uvođenja aplikacija poput 'Sigurne staze', do edukacije djece i starijih te rada s planinarskim društvima. Trudimo se da nam je prevencija na što većoj razini', pobrojio je Prpić.

Dodao je da HGSS pomaže u traganju za nestalim osobama, ali i prilikom prirodnih katastrofa poput poplava i potresa, što sve utječe na opseg njihova rada tijekom godine. U ljetnoj sezoni, očekivano, veći broj akcija premješta se na morsko područje, od riječkog i zadarskog, preko splitskog i dubrovačkog, sve do šibenskog područja, a tada imaju i nekoliko nacionalnih dežurstava: na Plitvičkim jezerima, u Nacionalnom parku Paklenica i u stanici Makarska na Biokovu.

'Ljudi to ne znaju, ali ogroman broj akcija spašavanja s teškim ozljedama imamo baš na području Nacionalnog parka Plitvička jezera zbog ogromnog broja posjetitelja. Imamo ih i u Paklenici zbog velikog broja penjača, ali priljev turista tamo je puno manji nego na Plitvicama (...) Svakako su ljudi koji dolaze u Nacionalni park Plitvička jezera možda nešto manje opremljeni od onih koji idu u Paklenicu, u smislu adekvatne obuće i odjeće. Ali moramo znati da su Plitvice prilagođene tome, samo što se ljudi nekad izlažu nepotrebnim opasnostima. Ipak, ne smijemo zaboraviti ni to da na toliki broj ljudi nemamo nužno ozljede uzrokovane nečijom neodgovornošću jer imamo i srčanih zastoja i apsolutno svih medicinskih stanja, a ona nisu nužno vezana za neopremljenost ili neodgovorno ponašanje', komentirao je Prpić.

Nije lako naići na truplo: 'Tužno je to jer ste dali sve od sebe'

Intervencije HGSS-ovaca nisu lagane te zahtijevaju snagu i kondiciju, kako fizičku, tako i psihičku, stoga Cigić naglašava da taj angažman nije za svakoga. Reagiraju po dojavama, ali pritom imaju i redovite treninge i škole koje se odvijaju više puta godišnje, uglavnom vikendom. Na njih su itekako ponosni.

'Gledajte, toliko smo dobro utrenirani i stalno vježbamo, a i sama obuka koju prolazimo u sustavu školovanja HGSS-a toliko je naporna da kada idemo u stvarne akcije, to nam je kao da imamo, ajmo reći, malo ozbiljniju vježbu. Što se tiče oporavka, sve vam je to, što bi se reklo u narodu, u glavi. Netko to shvaća na jedan, netko na drugi način. Volonteri smo u HGSS-u, ali svoj posao profesionalno obavljamo, tako da mislim da poslije akcija nemamo problema s oporavkom', rekao nam je Cigić.

Nažalost, ne završe sve potrage sretno te naiđu i na smrtne ishode, pronalazeći ostatke osoba koje su se nadali spasiti. Naš sugovornik se, s obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo, susreo i s time, no kaže nam da ne može istaknuti neku takvu situaciju jer ih je bilo više.

'Naravno da mi je bilo teško jer nikome nije svejedno kada vidi tijelo. Tužan je to osjećaj jer znate da ste dali sve od sebe, a niste uspjeli pronaći živu osobu. Kroz razgovor sa starijim i iskusnijim kolegama uspijete se vratiti i idete naprijed te svi guramo da budemo bolji, praktički do savršenstva', opisivao je Cigić nošenje s emocijama u takvim teškim trenucima.

Spašeni stranci se redovito jave

Teških trenutaka koji mogu ostaviti traga na njihovim članovima HGSS je svjestan i na institucionalnoj razini. Prpić nam potvrđuje da im je prvi vid pomoći podrška među samim HGSS-ovcima, ali imaju i plan B ako zatreba.

'Naravno, imamo kontakte sa službama koje se mogu angažirati ako se postoji stvarna potreba za stručnom pomoći', naveo je.

Ipak, sami HGSS-ovci, pa tako i Cigić, više vole pamtiti sretne trenutke, kao što je održavanje kontakata s ljudima koje su spasili.

'Nekoliko stranaca koje smo pronašli redovito se jave kada dođu na ljetovanje. Zahvaljuju, malo popričamo, popijemo piće i tako iz godine u godinu. Oduševljeni su nama, tim više što smo volonteri, a u stranim državama sve se to naplaćuje. U HGSS-u nema naplate, tako da im je to još više fascinantno', rekao je Cigić.

Nemojte podcjenjivati Čehe zbog japanki na planini: 'Jednostavno se dogodilo...'

Govoreći o stranim turistima, nakon profesionalno obavljenog spašavanja HGSS-ovci nađu prostora i za crni humor u nekim malo 'uvrnutijim' intervencijama koje sretno završe. Takve situacije, poput šetnje Velebitom u japankama, dobro su znane u javnosti i okidač su za brojne šale, ponajviše na račun Čeha.

Međutim Prpić naglašava da je posrijedi iskrivljena slika stvarnog stanja na terenu, što pripisuje tome da se o takvim intervencijama najviše izvještava upravo zbog toga što su neobične, pa i smiješne – naravno, onda kada sve prođe bez pogibelji.

'Stvarno se trudimo da ne navodimo nacije u našim objavama i, koga god spasimo, kažemo da je ili stranac ili hrvatski državljanin. Ali u periodu u kojem su te japanke bile malo više istaknute kao stereotip bilo je nekoliko akcija u kojima se poklopilo da su to bili češki turisti. Ne možemo ih osuđivati govoreći da su ovakvi ili onakvi i reći da je to povezano s njima kao nacijom. Jednostavno se dogodilo da su bili u nekoliko tih akcija i onda je ostao taj stereotip', rekao nam je Prpić.

Dodao je i da je stvarnost toliko drukčija da zapravo HGSS više spašava domaće nego strane državljane.

'U 75 posto slučajeva spašavamo naše, a svega jedan posto čine ti krajnje neopremljeni i neodgovorni pojedinci, ali nekad je to malo više u fokusu javnosti, pogotovo u turističkoj sezoni', otkrio nam je Prpić malo statistike.

Profesionalizacija službe? Bolje volontiranje nego dolazak politike

Budući da HGSS-ovci volontiraju, Cigić nam je otkrio da za svoju svakodnevnu plaću radi kao vozač u Gradskoj čistoći Drniš. Inače je i volonter u lokalnom dobrovoljnom vatrogasnom društvu te redoviti darivatelj krvi.

'To se veže jedno uz drugo i kada vidite da možete nekome pomoći, onda vam je srce kao kuća', rekao je o tome zašto je odlučio postati HGSS-ovac.

Na poslu, kaže, nema problema i svi imaju razumijevanja kada mora otići na intervenciju. Zanimljivo, ne misli da bi sudjelovanje u spašavanju u sklopu HGSS-a, za što ističe da je njegov poziv, trebao biti plaćeni angažman, kao što je to slučaj u drugim zemljama.

'Po mom osobnom mišljenju, ne bi bilo dobro da se krene u profesionalizam jer bi se onda izgubila ta draž volontiranja svih ovih sedamdesetak godina, koliko postojimo. Čim se negdje upetlja lova, onda tu dolaze neki drugi ljudi, možda i politika', iskreno nam je kazao.

Vitlo i helikopteri: Žele veću suradnju s MUP-om

Kad je riječ o Šibeniku, Cigić nam kaže da za volontere biraju osobe s iskustvom u planinarenju, alpinizmu, speleologiji i raftingu jer su im to, s obzirom na vrste intervencija, 'područja djelovanja'. Iako pročelnik HGSS-ove stanice Šibenik misli da profesionalizacija ne bi bila dobra, priznaje nam da to stvara i izazove u privlačenju mladih ljudi.

'Baš zato što je to na volonterskoj bazi, znači nema plaće, na području naše stanice nije neka velika navala za ulazak u HGSS. Ipak, imamo dosta ljudi, ali naravno da primamo i nove članove', rekao je Cigić.

S druge strane, u HGSS-u uvijek teže biti bolji pa nam je tako Prpić naveo neka od glavnih nadanja i očekivanja ove službe u bliskoj budućnosti.

'Za početak, obuka za spašavanje pomoću vitla i da formiramo dugoročnu strategiju s MUP-om po pitanju korištenja helikopterskih resursa te da ih počnemo koristiti po uzoru na sve ostale zemlje u regiji. Pogotovo ove nama bliske koje gledamo kao uzor, poput Austrije i Italije, u vidu spašavanja pomoću vitla', pobrojio nam je.

Pazite da vam ne zatrebaju njihove usluge: 'Ljudi s plaže vide planinu...'

HGSS-ovci zaslužuju poštovanje, a i ljudi rado prate njihove intervencije. Ipak, ovi volonteri spasioci nadaju se da vam njihova pomoć neće biti potrebna. Glavna stvar je, kažu, da se dobro pripremite i ne 'zaletite' u prirodu, kao što se nerijetko dogodi onima koji krenu na Biokovo.

'Ljudi s plaže vide prekrasnu planinu koja izgleda jako pitomo i blizu sve dok se ne zapute gore i shvate da vrlo brzo mogu završiti u ozbiljnom problemu, pogotovo na ovim ljetnim vrućinama. Većinom ljudi ne ponesu dovoljno vode i ne informiraju se dovoljno. Neinformiranje je najveći problem i u kombinaciji s lošom opremljenošću povećava šansu da se nešto loše dogodi', zaključio je Prpić za tportal, pozivajući ljude da na stranicama HGSS-a pročitaju i usvoje sve bitne savjete jer se iz godine u godinu vidi da njihovo praćenje ima smisla.