Hrvatsku jučer srećom nije pogodio cunami, ali jest meteocunami. Neobičan prizor prilikom nevremena diljem priobalja najbolje se vidio u Starom Gradu na Hvaru. Kao što smo ranije pisali, ondje je u srijedu oko 23 sata more najprije naraslo preko 30 centimetara i prelilo se preko rive. Ubrzo mu je, međutim, razina naglo pala, i to oko 60 centimetara ispod uobičajene razine, pa su pojedine brodice dodirivale morsko dno.

Petra Mikuš Jurković, zamjenica ravnatelja DHMZ-a, pojasnila je za tportal da je meteocunami val na moru koji uzrokuje nagla promjena atmosferskog tlaka, recimo uz olujne linije ili udarne fronte.

'Kada preko mora prijeđe područje nagle promjene tlaka, ono potiskuje vodu ispred i iza sebe te stvara val. Ako se taj val poklopi po brzini s prirodnim valom u plićem moru, počinje rasti. Kada uđe u uzak zaljev ili luku čiji oblik i dubina pogoduju takvom osciliranju mora, može se dodatno pojačati te na obali izazvati iznenadno i snažno povlačenje ili nadiranje mora, ponekad i više od jednog ili dva metra', objasnila je Mikuš Jurković pozadinu jučerašnjeg meteorološkog fenomena.

Na Jadran stigao oslabljeni sustav: Najčešće su zabilježeni olujni udari vjetra

Kako navodi naša sugovornica, svemu su prethodile 'intenzivne konvektivne ćelije' koje su se u poslijepodnevnim satima srijede razvijale u sjevernoj Italiji, iznad Alpa. Uz naglu plimu i oseku, ove su ćelije uzrokovale još vremenskih nepogoda.

'Zbog velike nestabilnosti atmosfere i vlage u zraku imale su na raspolaganju mnogo energije za rast i razvoj. Bio je ispunjen još jedan uvjet za nastanak intenzivnih oluja: promjena smjera i brzine vjetra u sloju do visine od šest kilometara od tla, odnosno takozvano smicanje vjetra. Takvi su uvjeti omogućili organiziranje nastalih ćelija u velik mezoskalni konvektivni sustav. Unutar njega razvile su se i superćelije, odnosno intenzivni konvektivni oblaci s rotirajućom uzlaznom strujom. Superćelije su jedini konvektivni oblaci u kojima može nastati tuča promjera većeg od pet centimetara, kakva je jučer ponegdje zabilježena na području sjeverne Italije. Osim tuče, štetu su prouzročili olujni i orkanski udari vjetra', objasnila je Mikuš Jurković.

Potom je ovaj sustav stigao i u naše krajeve, a iznad sjevernog Jadrana počeo je postupno slabjeti. No i takav, slabiji, svejedno nije bio bezopasan.

'Ponegdje je ipak prouzročio opasne vremenske pojave. Najčešće su zabilježeni olujni udari vjetra, a na sjevernom Jadranu lokalno i orkanski', pojasnila je.

Geometrija luka i zaljeva: Jadran pun potencijala za meteocunami

Meteorološke postaje diljem Jadrana zabilježile su konkretne brojke ovih snažnih vjetrova. Tako je naša sugovornica istaknula mjerenja s automatske meteorološke postaje Mali Lošinj, koja je u središtu tog grada izmjerila orkanske udare od 115,2 km/h, a na istom otoku meteorološka postaja Mali Lošinj – Tovar izmjerila je udar od 122,4 km/h.

'Udari vjetra veći od 90 km/h zabilježeni su na još nekoliko postaja sjevernog i srednjeg Jadrana – na Poreru, Monte Kopeu i Velom Ratu, među ostalima. Približavanjem kopnu sustav je dodatno oslabio, pa su na kopnenim postajama zabilježeni udari vjetra brzine do približno 72 km/h. Na brojnim postajama vidi se i nagla oscilacija tlaka u trenutku prelaska mezoskalnog konvektivnog sustava tim područjem. U ovom slučaju došlo je do naglog variranja tlaka +5/-5 hPa u oko dva sata', sažela je zamjenica ravnatelja DHMZ-a.

Istaknula je da je ovakav scenarij s tlakom jedan od tipičnih okidača meteocunamija u Jadranu, osobito 'u kombinaciji s brzo pomičnim konvektivnim sustavom koji je jučer prolazio preko Jadranskog mora'. Sam Jadran, upozorava naša sugovornica, ima više zaljeva i luka čija geometrija pogoduje takvom razvoju valova.

'Među lokacijama na Jadranu posebno pogodnima za pojavu meteocunamija izdvajaju se Vela Luka i Stari Grad. Val se može znatno pojačati kada uđe u zaljev ili luku čiji oblik, duljina i dubina pogoduju rezonanciji, odnosno usklađenom osciliranju mora. Tada se valovi odbijaju od obale i međusobno pojačavaju', rekla nam je Mikuš Jurković.

Shelf oblak: Pazite se tuče

Naša sugovornica istaknula je i da treba posebnu pažnju obratiti na tzv. shelf oblak (oblak polica). Riječ je o niskim i položenim oblacima vodoravne položenosti, a izgledaju kao da su pričvršćeni za kumulonimbuse, jedine oblake iz kojih grmi i pada tuča, te postaju sve viši i viši iznad jako zagrijane podloge koja ih uzrokuje.

'U konačnici je to vertikalno jako razvijen oblak, do desetak kilometara visine i miješanog sastava, iz kojeg grmi i pada tuča, ali i kiša, sugradica ili snijeg u obliku pljuska, obično uz pojačan vjetar. Sličan je planini kojoj vrhovi bujaju i u velikoj se visini često razvlače te postaju vlaknasti i tada njegov vrh nalikuje nakovnju', objasnila je.

Navela je da shelf oblak 'izgleda prilično zastrašujuće', a iako ga u Hrvatskoj možete najčešće vidjeti ljeti, on se može razviti u bilo koje doba godine, kao i grmljavinski oblaci općenito. No jedna njegova boja je znak da se najbolje skloniti u kuću.

'Ako je shelf oblak zelenkaste boje, znači da sadrži veće količine leda, što kao posljedicu ima pojavu tuče na tlu', zaključila je Mikuš Jurković za tportal, objašnjavajući nam jučerašnji fenomen na Hvaru.