Automobili su uvijek bili privlačni mladima, ali za sjedanje za volan prije stjecanja vozačke dozvole nema izlike. Opasno je, neodgovorno i ne ugrožavate samo sebe, već i sve oko vas.

Nažalost, ovoga vikenda pisali smo o prometnoj nesreći u kojoj je poginula 18-godišnjakinja koja je vozila BMW autocestom A1 te se zabila u auto mađarskih registracija, a potom naletjela na ogradu i dva stabla. Zatim smo u ponedjeljak pisali o tome kako je istarska policija uhvatila maloljetnika koji je vozio auto, a nije imao ni 16 godina.

Ovakve vijesti prati i prometni stručnjak Željko Marušić. U razgovoru za tportal naveo je da je posebno zabrinjavajuće to što je poginula djevojka na A1 vozila snažan automobil koji nipošto nije za početnike.

'Upravo zbog te velike snage u kombinaciji s neiskustvom dolazi do tragičnih posljedica. Više sam puta rekao da se za mlade vozače snaga vozila treba stupnjevito limitirati tako da bude ograničena na 85 kW, odnosno 116 konjskih snaga. No to treba vrijediti samo za privatne vozače, jer bilo je kritika da bi uvođenje tog pravila bilo diskriminatorno pri dobivanju posla. Dakle da ta odredba ne vrijedi u funkciji posla za poslovna vozila (ako imate radni nalog), nego samo za privatne vozače, za privatna vozila', rekao je Marušić u razgovoru za tportal, uzimajući u obzir to da mladi ljudi mogu biti i profesionalni vozači kojima je vožnja posao od kojeg zarađuju.

Tim više jer, ističe, mladi ne gledaju automobile i druga vozila prvenstveno kroz prizmu njihove osnovne funkcije zbog koje postoje.

'Privatna vozila kod mladih vozača najčešće nisu u službi prijevoza, već zabave, dokazivanja i pokazivanja kao statusnog simbola, što onda dovodi do tragičnih posljedica', dodao je prometni stručnjak.

'Bolje naplaćena kazna od 50 eura nego nenaplaćena od 5000 eura'

Upitan da komentira to što mladi, čak i maloljetnici, voze automobile bez vozačke dozvole, Marušić je to pripisao nekulturi u vožnji, ali i, što je važnije, osjećaju da neće biti uhvaćeni. Za mlade vozače, smatra, trebalo bi uvesti privremenu vozačku dozvolu koja bi vrijedila do 24. godine života i ostala važeća ako ne skupe određeni broj negativnih bodova. Time bi, kaže nam prometni stručnjak, oni stjecali iskustvo, ali uz poštivanje ograničenja. Uz ovu zakonsku izmjenu, Marušića pitamo treba li postrožiti kazne jer je, primjerice, otac maloljetnika kojeg je policija uhvatila u vožnji dobio svega 920 eura novčane kazne. Međutim na tu mjeru nema prigovora.

'Zakonski okvir je 99 posto dobar, visina kazne je u redu, nema se tu što mijenjati. Više vam vrijedi kazna od 50 eura koja se naplati nego ona od 5000 eura koja se ne naplati', rekao je Marušić.

Općenito savjetuje roditeljima da mladima ne kupuju snažne automobile, niti skutere ili motocikle, skupinu vozila koja najčešće sudjeluju u prometnim nesrećama. Međutim, upitan kako možemo bolje informirati mlade o opasnosti vožnje bez položene vozačke dozvole, naš sugovornik smatra da to nema smisla.

'Više sam puta kritizirao one koji kažu da moramo povećati edukaciju; od edukacije vam nema koristi. Kako smo riješili naplate na benzinskim pumpama? Tko krade gorivo? Nema tamo ljudi koji vas kontroliraju, možete uzeti gorivo i otići, ali znate da sve snimaju kamere. Ne trebate nikoga educirati da plati gorivo koje je ulio jer zna da će biti kažnjen. Dakle izvjesnost kažnjavanja glavni je problem našeg prometa', argumentirao je Marušić te dodao da upravo zbog nadzora, a ne zakona, isti mladi ljudi koji bez vozačke voze u Hrvatskoj neće to raditi u Sloveniji.

Dronovi za nadzor prometa: Što riskantnije vozilo, to veća premija osiguranja

Nadzor mladih, nastavlja naš sugovornik, potrebno je pojačati u skladu s mjestima i periodima u kojima se oni najčešće okupljaju, kao što su noćni sati vikenda. Pritom je svjestan toga da je policija preopterećena, što pripisuje obvezi kontroliranja dugačke hrvatske granice, sada i granice šengenskog prostora.

S druge strane, na autocesti prema Splitu ne vidite praktički nijedno policijsko vozilo ili kontrolu, što kršiteljima prometnih pravila daje sigurnost da neće biti uhvaćeni. Ipak, tehnologija ovdje može biti veliki prijatelj ne samo prometnoj, već i općoj sigurnosti.

'Moramo generalno poboljšati nadzor tako da se policija rastereti gdje se to može. Dakle, uspostaviti mrežu radarskih kamera i početi koristiti dronove na određenim kritičnim lokacijama. Trebali bismo imati kamere na svim raskrižjima, čime bi se smanjio i rizik od požara', rekao je Marušić, smatrajući da bi taj nadtzor mogao obuhvatiti i druge probleme u Hrvatskoj, a i nedavno smo pokazali da razvijamo dronove u vojne svrhe.

Dok je prometni stručnjak većinski zadovoljan prometnim zakonima, nije zadovoljan pitanjem osiguranja te se zalaže za povećanje premija ovisno o tipu i snazi vozila te rizicima potencijalne vožnje.

'Kad su u pitanju mladi vozači, kad su u pitanju opasna vozila poput snažnih motocikala i automobila – za vozilo koje ima dva puta veću snagu treba biti četiri puta viša polica osiguranja jer ona mora biti proporcionalna rizicima', pojasnio je Marušić.

Quad se ne preporučuje: Lako se prevrne, a nema zaštitu

Za kraj smo se vratili na maloljetnike i mlade koji doživljavaju vožnju samo kao zabavu i vrstu dokazivanja te na tip vozila koji je vrlo popularan među njima, ali i vrlo opasan: quad. Upravo za ovaj motocikl na četiri kotača Marušić ističe da treba staviti visoku premiju osiguranja na njega.

'To je specifično i razmjerno nesigurno vozilo. Na terenu se može lako prevrnuti jer nema diferencijal, a onda nastaje problem jer nema dovoljno zaštite prilikom prevrtanja', upozorava.

Upozorio je da je to vozilo primarno za zabavu, ne za prijevoz, i namijenjeno vožnji na raznim terenima u prirodi, stoga nije uređeno Zakonom o cestovnoj sigurnosti. Predlaže da mu se zakonom ograniči brzina na 25 km/h i za roditelje ima jednostavnu poruku, a to je da naprosto ne kupuju djeci quadove.

'Oni imaju terenska svojstva, ali nisu sigurni kao automobili zato što nemaju zaštitni kavez', zaključio je Marušić za tportal.