Dok se ranije smatralo da bi Moskvi nakon završetka rata u Ukrajini trebale tri do pet godina za obnovu snaga sposobnih za sukob s NATO-om, nova procjena govori da bi Rusija taj kapacitet mogla dosegnuti u približno istom roku – ali dok rat još traje.

Bauer smatra i da bi Moskva mogla imati motiv ograničenim napadom testirati spremnost i političko jedinstvo NATO-a. 'Mislim da je šansa za rat s Rusijom postala veća od nikakve šanse za rat s Rusijom. Nažalost', rekao je u intervjuu za podcast Decoding Geopolitics.

Rusija bi se mogla pripremiti dok rat još traje

Bauer, koji je bio najviši vojni časnik NATO-a tijekom ruske invazije na Ukrajinu, kaže da se vremenski okvir koji su ranije koristile zapadne obavještajne službe sada bitno promijenio.

'Dugo je vremena obavještajna zajednica govorila da će nakon rata trebati tri do pet godina prije nego što Rusija ponovno bude spremna boriti se protiv NATO-a', rekao je Bauer. No ta procjena više ne vrijedi.

'Sada kažu da je Rusija u stanju biti spremna u roku od tri godine, tijekom rata', kazao je.

Pritom je naglasio da vojna sposobnost sama po sebi ne znači da je Moskva donijela odluku o napadu. No širenje ruskog ratnog gospodarstva, stalno stvaranje novih vojnih kapaciteta i poteškoće s kojima se ruske snage suočavaju u Ukrajini, prema njegovoj procjeni, stvaraju opasniju situaciju za NATO.

Ruska obrambena industrija, tvrdi Bauer, proizvodi dovoljno opreme za nastavak rata u Ukrajini, a istodobno uspijeva obnavljati kapacitete na drugim područjima.

'Rusko ratno gospodarstvo zapravo radi vrlo naporno i uspješno te proizvodi više oružja i streljiva, dronova i svega ostalog nego što im je potrebno u ratu u Ukrajini', rekao je.

Kao jedan od znakova promjene situacije izdvojio je ruske vojne aktivnosti u blizini Finske. Dio nove opreme, tvrdi, uopće ne završava na ukrajinskom bojištu.

'Gomilaju snage duž finske granice', rekao je Bauer.

Moskva bi mogla testirati NATO ograničenim napadom

Takav razvoj događaja, prema Baueru, znači da NATO više ne može računati na nekoliko godina nakon završetka rata u Ukrajini za pripremu na potencijalno obnovljenu rusku vojnu silu. Rusija bi mogla istodobno nastaviti rat protiv Ukrajine i ponovno izgraditi znatan ofenzivni potencijal.

Bauer pritom iznosi i mogući razlog zbog kojeg bi Moskva mogla razmišljati o napadu na NATO još prije završetka rata u Ukrajini.

Ne smatra da je Rusija nužno odlučila pokrenuti veliki rat protiv Saveza. Umjesto toga, ograničeni napad mogao bi poslužiti za provjeru političke kohezije NATO-a i izazivanje podjela među njegovim članicama. Moskva bi tako mogla pokušati natjerati zapadne države da biraju između naoružavanja Ukrajine i jačanja vlastite obrane.

'Možda tim napadom želi odvratiti pozornost NATO-a i zemalja NATO-a', rekao je Bauer.

Takav bi scenarij mogao odmah otvoriti političku raspravu unutar članica Saveza o tome treba li oružje namijenjeno Ukrajini zadržati za vlastite potrebe.

'Tada će, naravno, biti rasprave u zemljama NATO-a, gdje će ljudi reći, ako je to slučaj, trebali bismo prestati davati oružje Ukrajini i sada to oružje moramo koristiti za sebe', rekao je.

U takvom bi slučaju Rusija, prema Bauerovu scenariju, mogla pokušati testirati Članak 5 i spremnost saveznika da ga zajednički provedu. Logika bi za Moskvu mogla biti privlačnija ako procijeni da joj u Ukrajini ne ide prema planu.

'Rusima u Ukrajini ne ide dobro', rekao je Bauer, upozoravajući na velike ruske gubitke i visoku cijenu održavanja vojnih operacija. 'Stoga bi mogao htjeti odvratiti pozornost NATO-a i zemalja NATO-a', dodao je.

NATO je jači, ali pitanje su zalihe i izdržljivost

Bauerovo upozorenje pritom nije klasična prognoza prema kojoj bi Rusija mogla vojno nadjačati NATO. Više je puta naglasio da je Savez i dalje vojno snažniji te da bi uzvratio u slučaju napada.

Veći je problem, smatra, može li Europa izdržati dugotrajan rat.

'Ako borba traje tjednima ili mjesecima ili dulje, možemo li onda nastaviti tu borbu?' upitao je.

Za takav sukob nisu dovoljne samo spremne vojne postrojbe. Potrebne su velike zalihe streljiva, zamjenska vozila i zrakoplovi, dovoljno snažna obrambena industrija te sposobnost brzog stvaranja novih vojnih kapaciteta i ljudstva.

'Izgubit ćete ljude, koristit ćete streljivo, izgubit ćete vozila i zrakoplove, a sve to treba ponovno napraviti, i morat ćete pronaći nove ljude koji će postati vojnici', rekao je Bauer.

Problem je, prema njegovu mišljenju, širi od same vojne spremnosti. Europske su države desetljećima smanjivale sposobnosti potrebne za veliki konvencionalni rat jer su polazile od pretpostavke da takav sukob na kontinentu više nije realan.

'Cijeli taj sustav, na neki način, pokvaren je, jer smo mislili da ćemo imati vječni mir', dodao je.

Rusija ne mora vjerovati da može pobijediti NATO

Upravo je to važno za odvraćanje, upozorava Bauer. Moskva ne mora nužno vjerovati da može poraziti NATO u izravnom sukobu. Dovoljno bi bilo da zaključi kako Savez neće moći dovoljno dugo održavati borbu.

Rusija bi, prema tom scenariju, mogla računati na svoju brojčanu i industrijsku masu te procijeniti da će dugotrajan sukob s vremenom poništiti dio tehnoloških i operativnih prednosti NATO-a.

Zato je za Moskvu važno procijeniti koliko dugo bi Savez mogao održavati zalihe i proizvodnju potrebnu za rat. Bauer svoje upozorenje povezuje i s pogrešnim procjenama koje su prethodile ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine.

I prije invazije bilo je znakova

Kao predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a Bauer je izbliza pratio rusko gomilanje snaga oko Ukrajine uoči invazije. Kaže da su fizički pokazatelji bili sve očitiji: broj ruskih formacija rastao je, oprema se gomilala u blizini ukrajinske granice, snage su raspoređivane u Bjelorusiji, a logističke pripreme sve su više upućivale na mogućnost rata.

'Kad je stigla krv, u osnovi ste znali da će u roku od 10 dana doći do sukoba', rekao je Bauer, misleći na dopremanje zaliha krvi potrebnih za zbrinjavanje ranjenih.

Unatoč tome, značajan broj država članica NATO-a i dalje nije vjerovao da će Rusija doista krenuti u invaziju.

Krajem 2021. Bauer se prisjetio i rasprava unutar Saveza o tome treba li prijeći na sljedeću fazu odgovora na krizu. Dio članica strahovao je da bi i samo podizanje razine pripravnosti moglo biti protumačeno kao eskalacija.

'U sjedištu NATO-a vodila se rasprava o tome hoćemo li prijeći iz prve faze, koja je obavještajno izvješće, u drugu fazu, koja je procjena tog obavještajnog izvješća', objasnio je admiral.

'Polovica nacija je rekla 'ne'. Što me je zapanjilo', rekao je, piše Baltic Sentinel.

Prema Bauerovu tumačenju, problem tada nije bio nedostatak informacija, nego odbijanje da se prihvate njihove moguće posljedice. Upravo to iskustvo danas oblikuje njegovo gledanje na razvoj ruske vojne moći.

Njegovo je upozorenje zapravo poziv da se ne ponovi ista pogreška: da se primijete dokazi o jačanju ruske vojske, ali istodobno pretpostavi da će politička ili ekonomska racionalnost spriječiti Moskvu da tu snagu upotrijebi.

'Putin razmišlja drukčije od nas'

Bauer odbacuje i pretpostavku da će Rusiju od napada nužno odvratiti činjenica da bi veliki rat bio štetan i za njezino gospodarstvo.

'Putin je racionalna osoba, ali on razmišlja drukčije od nas', rekao je.

Prije invazije na Ukrajinu mnoge su europske države računale da Moskva neće pokrenuti veliki rat jer bi time ugrozila ekonomski vrijedne odnose s Europom. Rat je pokazao da je takva pretpostavka bila pogrešna.

Prema Bauerovu tumačenju, Vladimir Putin spreman je prihvatiti vrlo visoke vojne i gospodarske troškove ako vjeruje da oni služe dugoročnijim strateškim ciljevima Rusije.

Zato bi se odvraćanje NATO-a, smatra Bauer, trebalo temeljiti na stvarnoj vojnoj sposobnosti i političkoj spremnosti za njezinu uporabu, a ne na pretpostavkama o tome što bi Moskva trebala smatrati racionalnim.

'Jedini jezik koji Putin razumije je snaga. Ako ne pokažeš snagu i spremnost da se boriš protiv njega do kraja, neće te poštovati', kazao je.

Upozorenje nije prognoza neizbježnog rata

Bauer pritom naglašava da njegovo upozorenje ne znači da smatra rat neizbježnim. Naprotiv, tvrdi da upravo jačanje odvraćanja može smanjiti mogućnost sukoba.

'Ne govorim ovo da bih uplašio ljude i ne želim rat', rekao je.

Njegov je strah da bi nedovoljna vojna spremnost sama mogla povećati rizik od ruske agresije ako Moskva zaključi da NATO nema sposobnost dugotrajno voditi rat.

Savez zato, prema Baueru, mora pokazati da povećanje obrambenih proračuna nije samo pitanje postotaka, već da se iza njega doista stvaraju vojne snage, zalihe streljiva, proizvodni kapaciteti i otpornost potrebni za dugotrajan sukob.

NATO je i dalje vojno snažniji od Rusije, smatra Bauer, ali ta prednost ima odvraćajući učinak samo ako Moskva vjeruje da je Savez može zadržati tijekom dugotrajnog rata.

U konačnici, upozorenje bivšeg šefa Vojnog odbora NATO-a ne svodi se na tvrdnju da će Rusija postati jača od NATO-a. Veći je rizik, prema njegovoj procjeni, da Moskva zaključi kako je Savez na papiru nadmoćan, ali da nema dovoljno zaliha, industrijske dubine i političke izdržljivosti za rat koji bi trajao koliko god je potrebno.

Upravo je takvu procjenu, upozorava Bauer, NATO dužan spriječiti.