U Zagrebu je gospođa Zeya posjetila konferenciju ILGA-Europe, ali se susrela i s predstavnicima hrvatske Vlade i razgovarala o stanju LGBT prava u Hrvatskoj. U razgovoru za tportal.hr Uzra Zeya objašnjava zašto SAD podržava LGBT prava, na koji način se boriti protiv diskriminacije te pozitivno ocjenjuje promjene u Hrvatskoj koje su se dogodile po tom pitanju.

Hillary Clinton je prva uvela LGBT prava među prioritete vanjske politike SAD-a. Hoće li s istom politikom nastaviti njen nasljednik na mjestu ministra vanjskih poslova John Kerry? Odnosno, što se može očekivati po tom pitanju ukoliko za četiri godine u Bijeloj kući budu republikanci; hoće li oni nastaviti istu politiku?

Odgovor na prvo pitanje je – da, apsolutno. Tajnica Clinton se pokazala lidericom na području borbe za LGBT ravnopravnost, a njen govor iz prosinca 2011. u Ženevi, tijekom kojega je istaknula kako su 'LGBT prava ljudska prava, tj. ljudska prava su LGBT prava', predstavlja vodilju za našu politiku. No to je zapravo samo jedan od pokazatelja odlučnosti administracija predsjednika Baracka Obame u zastupanju LGBT ravnopravnosti. Treba podsjetiti da je predsjednik Obama prvi koji je spomenuo LGBT prava u svojem govoru pred Općom skupštinom UN-a, koji je isto učinio i u svojem inauguralnom govoru, a tajnik Kerry je apsolutno posvećen takvoj politici. On je dugogodišnji podržavatelj LGBT prava, što je dokazao tijekom svoje karijere u Senatu. Primjerice, Kerry je jedan od samo 13 senatora koji su glasali protiv DOMA (Defense of Marriage Act; zakona koji je 1996. na federalnom nivou definirao brak kao zajednicu muškarca i žene, op. a.), i to u izbornoj godini. Zalagao se i radio na zakonima koji se tiču zločina iz mržnje, a kao državni tajnik je najavio da će ta tema biti važan dio američke vanjske politike. Lider je i oko tema poput globalnog fonda za ravnopravnost, u kojem surađujemo s osam drugih vlada i korporacijama s kojim radimo na promoviranju LGBT prava u 50 zemalja svijeta, primjerice suprotstavljajući se zakonima koji diskriminiraju LGBT osobe. Ukratko, John Kerry je snažan lider u borbi za LGBT prava.

A ukoliko u Bijelu kuću dođe republikanac za četiri godine?

Ne bih komentirala našu unutarnju politiku, ali rekla bih da oko toga postoji konsenzus jer sve ankete pokazuju da većina Amerikanaca podržava LGBT ravnopravnost. Uostalom, i Hrvatska je dobar primjer toga, s obzirom na zalaganja vaše vicepremijerke i ministrice vanjskih poslova za LGBT prava.

Kako u tom kontekstu reagirate na činjenicu da se, prema pisanju relevantnih svjetskih medija, u Ugandu 'uvezla američka homofobija', odnosno da se pod utjecajem američkih evangeličkih kršćanskih fundamentalista i desničarskih aktivista počelo razmišljati o smrtnoj kazni za homoseksualce i slično?

Američka vlada je jasna u svojoj podršci za LGBT ravnopravnost, ali ne zaboravimo kako i posve podržavamo slobodu govora. Naš je stav kako je pravi odgovor na homofobne izjave još slobode govora te nećemo birati između vrijednosti poput ravnopravnosti i tolerancije niti bismo podržavali pokušaje cenzure. No zato je potrebno glasno i udruženo braniti LGBT prava i ravnopravnost te naglasiti da ne želimo stvoriti nikakva nova i posebna prava za LGBT osobe, nego osigurati da uživaju u postojećima, poput slobode izražavanja, slobode okupljanja i sl. To neupitno podržavamo.

Kada je riječ o Africi, kako komentirate prijedloge da se pojedinim državama zbog homofobne politike uvedu sankcije? Nije li to kažnjavanje ionako siromašnih društava koje neće pomoći LGBT ljudima u njima?

Smatramo da je najvažnije angažirati se direktno oko cijele priče i razgovarati. S vladom Ugande smo intenzivno razgovarali o svemu, te smo pokušali utjecati na zakone koji su diskriminirajući prema LGBT osobama, pa čak idu i prema kriminaliziranju homoseksualnosti. Čak 75 država diljem svijeta ima takve zakone, moram podsjetiti, a mi radimo s našim partnerima u civilnom društvu i vladama da se to promijeni. Ne bih prepisala samo jednu metodu provođenja takve politike, pa bile to i sankcije. Važno je biti dosljedan te zastupati iste stavove u službenim i privatnim razgovorima. No nisu problem samo zakoni koji kriminaliziraju homoseksualnost, nego i onaj u Rusiji protiv tzv. homoseksualne propagande, kojim se ograničava sloboda govora i okupljanja. Oko toga smo zauzeli posve jasan stav.

Baš sam htio pitati o Rusiji. Naime, neki stručnjaci za Rusiju kažu kako američki pritisak oko LGBT prava stvara kontraefekt, s obzirom na to da ruske vlasti, ali i društvo to vide kao 'nametanja sa Zapada'. Pomaže li takva politika ruskim gayevima i lezbijkama?

U slučaju Rusije nam je važno direktno razgovarati i podržati ruske LGBT i ljudskopravaške aktiviste. Mogli ste vidjeti da se predsjednik Obama nedavno u Sankt Peterburgu sastao i s LGBT aktivistima te je direktno čuo njihova iskustva. Ne želimo ništa nametnuti ruskoj vladi, nego zagovaramo poštivanje temeljnih ljudskih prava.

Spomenuli ste Global Equality Fund, Globalni fond za ravnopravnost. O kakvoj je instituciji riječ?

Taj fond postoji od 2012, ali je već počeo djelovati te smo podijelili sedam milijuna dolara za programe borbe za LGBT ravnopravnost diljem svijeta u 50 različitih država, što je tek početak. Izdvojili smo područja djelovanja poput izgrađivanja kapaciteta lokalnih aktivista i civilnog društva, diskriminacije u zakonu i kriminaliziranja homoseksualnosti te brze reakcije na prijetnje i napade kojima su diljem svijeta izloženi LGBT aktivisti. Uostalom, nijedna regija svijeta, pa ni SAD, nije imuna na nasilje prema LGBT osobama.

UN se proteklih godina počeo više angažirati oko prava LGBT osoba. Kakvu ulogu vidite za UN u cijeloj priči?

Veliku jer smatramo da je ključan multilateralan pristup rješavanju problema. Tajnik Kerry je bio sretan zbog sudjelovanja na prvom sastanku ministara vanjskih poslova u UN-u na temu LGBT ravnopravnosti, koji je sazvala Nizozemska tijekom Opće skupštine u New Yorku, a Hrvatsku je energično predstavljala vaša ministrica vanjskih poslova. UN je lansirao i odličnu kampanju 'Slobodni i ravnopravni', koja se bavi LGBT pitanjima. 2011. je Vijeće za ljudska prava donijelo i prvu rezoluciju o LGBT pravima, pozivajući se na princip po kojem su LGBT prava dio međunarodnih ljudskih, univerzalnih prava. LGBT prava nisu nekakva zapadnjačka agenda.

Kako se SAD odnosi prema lošem stanju LGBT prava u nekim zemljama koje su vam bliski saveznici. Primjerice, kako sa Saudijskom Arabijom razgovarate o LGBT pravima?

Važno je naglasiti da se treba držati jednakih standarda i biti dosljedan. Stoga bih vas uputila na naše godišnje izvještaje o stanju ljudskih prava diljem svijeta, u kojima možete vidjeti da po istim standardima kritiziramo i države koje su nam bliske saveznice. U nekim društvima je riječ o određenim kulturalnim tradicijama ili izostanku tolerancije, čime se treba pozabaviti na dugoročan način. Potrebno je osvještavati ljude o LGBT pravima, te ćemo tako vidjeti napredak diljem svijeta.

Tijekom svojeg posjeta Hrvatskoj razgovarali ste i s nekim ministrima u našoj Vladi. Kako komentirate stanje LGBT prava u Hrvatskoj i što mislite o referendumskoj inicijativi za ustavnu definiciju braka kao isključive zajednice muškarca i žene?

Impresionirani smo napretkom LGBT prava u Hrvatskoj. Različite vlade su tijekom proteklog desetljeća poduzele mnoge dobre korake po tom pitanju, primjerice antidiskriminacijski zakon, s time da je dosta toga išlo paralelno s procesom ulaska Hrvatske u EU. Američka pozicija nije zagovarati bračnu jednakost za istospolne parove u svakoj zemlji svijeta, nego ravnopravnost LGBT osoba te zajednički rad protiv diskriminacije. Podizanje svijesti i podrška građanskom aktivizmu mnogo znače. Hrvatska je vrlo pozitivna priča o razvoju LGBT prava.

Koliko treba paziti na to da u različitim regijama svijeta postoje različite tradicije i kulturalni uvjeti kada se zagovara LGBT prava?

Tajnica Clinton je ponavljala kako LGBT osoba ima diljem svijeta, u svakoj zemlji i oduvijek, te da one nisu nekakav izum Zapada. Postojanje gayeva i lezbijki je realnost. Mi govorimo da prava LGBT osoba trebaju biti dio agende ljudskih prava diljem svijeta te da LGBT osobe zaslužuju jednakost, a ne progon, nasilje i diskriminaciju. To je važan univerzalni princip, kojega se držimo uzimajući u obzir razne specifičnosti.

Kakav je vaš osobni odnos prema ovoj tematici? Bavite se time više godina, smatrate li da je to dobra politika?

Mogu reći kako smatram da je riječ o nečemu što se odavno trebalo učiniti. Radeći dugi niz godina u State Departmentu , svjesna sam da je to jedan dugi put, koji je započet još pokretnom za prava crnaca i kasnije gay pokretom, a sada se time bave i institucije američke vlade. To je zapravo svježi razvoj događaja jer nije oduvijek bilo tako, a sada i vlastitim zaposlenicima nudimo totalno jednak tretman i ista prava. Osobno sam ponosna što se to dogodilo, a to je i pokazatelj da je američka vlada u politici za LGBT ravnopravnost donekle kasnila za raspoloženjem naše javnosti. Sada se sustiglo stavove mlade generacije i uostalom većine naših diplomata, koji su po cijelom svijetu s oduševljenjem i velikim angažmanom krenuli raditi na LGBT pravima. Veleposlanstva su se pokazala odličnima na terenu jer cijelu priču vodi državni tajnik, ali politiku provode naši diplomati. Jednostavno rečeno, riječ je o univerzalnim ljudskim pravima.