Kako je Državni hidrometeorološki zavod ranije objavio u priopćenju, od subote nas očekuju dnevne vrijednosti uglavnom između između 35 i 40 Celzijevih stupnjeva pa su zbog novog toplinskog vala izdali upozorenja. Iako visoke temperature početkom kolovoza nisu neuobičajene, klimatologinja DHMZ-a, dr. sc. Sara Ivasić za tportal kaže da će ovih dana biti znatno više od uobičajenih, čak i za ovo doba ljeta.

'U Zagrebu prosječna najviša temperatura krajem srpnja i početkom kolovoza iznosi oko 28 do 30, a sada se očekuje između 35 i 38 Celzijevih stupnjeva. To su za pet do osam stupnjeva više vrijednosti od višegodišnjeg srednjaka. U Splitu je prosjek za ovo doba godine oko 31 do 32, a temperatura bi mogla dosegnuti i 36 stupnjeva', prognozira.

Predaha nema ni noću

Ističe da problem nisu samo dnevne vrućine, već to što ni noći neće donijeti osvježenje, a toplinski val mogao bi trajati do kraja prvog tjedna kolovoza.

Premda oni nisu nova pojava, Ivasić objašnjava da danas nastaju u znatno toplijoj klimi nego prije nekoliko desetljeća. Globalna srednja temperatura raste, naime, ponajprije zbog ljudskih aktivnosti koje povećavaju koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi.

'Znanstvena istraživanja procjenjuju da su europski toplinski valovi sada dva do tri stupnja topliji nego što bi bili bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem', kaže za tportal.

U prilog tome idu statistike: kontinentalna Hrvatska od 1991. do 2000. godine na postaji Zagreb - Maksimir bilježila je u prosjeku 21 vrući dan godišnje, a u razdoblju od 2021. do 2025. godine bilo ih je čak 39. Trend je još više izražen na Jadranu.

Rekordera je, doduše, bilo i prije

'Prema podacima s postaje Split - Marjan u razdoblju 2021. – 2025., bilo je 66 vrućih dana godišnje, u odnosu na 45 takva dana godišnje u prosjeku za razdoblje 1991. – 2020. Topla se razdoblja istodobno produljuju za približno dva dana svakih deset godina i zato su toplinski valovi u prosjeku sve češći, dulji i intenzivniji', sažima klimatologinja DHMZ-a.

Napominje pritom da je tijekom povijesti mjerenja bilo temperaturnih rekordera. Apsolutni rekord u Hrvatskoj drže Ploče, u kojima je 4. kolovoza 1981. godine izmjereno 42,8 Celzijevih stupnjeva. Riječ je o temperaturi izmjerenoj prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, dakle u hladu meteorološke kućice, a ne na izravnom suncu.

Vrlo blizu tome bio je Starigrad Paklenica s 42,7 stupnjeva u kolovozu 2017. godine, a više od 42 stupnja izmjereno je još u Goveđarima, Karlovcu, Kninu i na postaji Split - Kaštela. Rekordi potječu iz različitih razdoblja: karlovački je iz srpnja 1950., a tri su iz kolovoza 2017. godine, mjeseca s najvećim brojem apsolutnih maksimuma na hrvatskim postajama.

Očekujemo li ih i idućih dana?

'Prema trenutačnoj prognozi, najviše dnevne temperature idućih dana uglavnom će biti između 35 i 40 Celzijevih stupnjeva, pa premašivanje apsolutnog rekorda zasad ne očekujemo. Toplinski val, međutim, tek je počeo i ne može se isključiti obaranje rekorda na pojedinim postajama. U lipnju su mjesečni rekordi oboreni na 14 glavnih postaja, a na postaji Split - Marjan, na kojoj se mjerenja vrše od 1948. godine, 30. lipnja je s 39,5 Celzijevih stupnjeva zabilježen novi apsolutni maksimum', kaže.

Jesu li toplinski valovi nova stvarnost?

Na pitanje o tome hoće li dugi i intenzivni toplinski valovi biti ljetna stvarnost, Ivasić odgovara da 'ne možemo reći da će svaki današnji toplinski val postati uobičajen ljetni dan, ali temperature koje danas smatramo izrazito visokima u budućnosti će se češće pojavljivati i bit će manje neuobičajene', ističe. Potkrjepljuje to umjerenim klimatskim projekcijama, prema kojima bi najviše ljetne temperature u većem dijelu Hrvatske mogle porasti za približno dva stupnja, a u gorskim krajevima i unutrašnjosti Istre i do 2,4 stupnja.

'To znači da bi vrijednost od 35 Celzijevih stupnjeva, koju danas smatramo vrlo vrućim danom, u budućoj klimi mogla biti bliža vrijednosti od 37 stupnjeva. Istodobno bi temperature oko 40 stupnjeva postale češće nego danas', sažima.

Ne izaziva to optimizam jer donosi veće opterećenje za zdravlje, poljoprivredu, vodoopskrbu i turizam, a raste i rizik od požara, s kojima se Europa i ove godine nosi. Stoga i postoje upozorenja za toplinske valove te se oni kontinuirano prate i sve je veći naglasak na utjecaju koji ove opasne pojave mogu imati, a ne samo na konkretnoj vrijednosti temperature.

'Ne može se unaprijed reći da bismo, zato što klima postaje toplija, trebali podignuti temperaturne pragove za upozorenja na toplinske valove. Važno je procijeniti kako kombinacija visoke dnevne i noćne temperature, trajanja vrućine i lokalnih uvjeta djeluje na stanovništvo', odgovara. Dodaje da bi se svaka potencijalna promjena kriterija morala temeljiti na interdisciplinarnoj suradnji te stručnim analizama meteoroloških i zdravstvenih podataka.

Hrvatska, jasno, nije jedina suočena s toplinskim valovima. Sugovornica tportala podsjeća da se Europa zagrijava brže od globalnog prosjeka: u posljednjih tridesetak godina temperatura na našem kontinentu raste oko 0,56 Celzijevih stupnjeva po desetljeću, a globalno oko 0,27 stupnjeva. Pod većim su toplinskim stresom stanovnici u gradovima jer su, oni, kako iznosi, i do 10 stupnjeva topliji od okolnih ruralnih područja.

Stoga se i ovih dana ljudi trebaju čuvati te izbjegavati najveće napore u najtoplijem dijelu dana, piti dovoljno tekućine i voditi računa o osjetljivim skupinama stanovništva.