Sve intenzivniji toplinski valovi ne ugrožavaju samo ljude i prirodu nego stvaraju probleme i u proizvodnji električne energije. Nuklearne elektrane za hlađenje koriste velike količine vode iz rijeka ili mora, a tijekom sušnih i izrazito toplih razdoblja mogućnosti takvog hlađenja postaju ograničene.

Toplina koja nastaje u nuklearnom reaktoru zagrijava vodu i proizvodi paru koja pokreće turbinu i električni generator. Nakon toga paru je potrebno ohladiti i ponovno pretvoriti u vodu, pri čemu elektrane koriste vodu iz okoliša. Ona se zatim vraća u rijeku ili more, ali zagrijana. U trenutku kada su rijeke već zagrijane, imaju nizak vodostaj i smanjen protok, dodatno ispuštanje tople vode može ugroziti riječne ekosustave. Zbog toga su nuklearne elektrane podvrgnute strogim okolišnim ograničenjima.

Francuska je tijekom toplinskog vala početkom srpnja privremeno zaustavila tri nuklearne elektrane uz rijeke Garonne, Rhône i Meuse, dok je još osam elektrana smanjilo snagu kako bi se spriječilo dodatno zagrijavanje rijeka.

Sava dosegla 27,8 stupnjeva

Nuklearna elektrana Krško za hlađenje koristi vodu iz Save. Prema okolišnoj suglasnosti iz 2023. godine, prosječna dnevna temperatura rijeke na mjestu potpunog miješanja s vodom iz elektrane ne smije prelaziti 28 stupnjeva. Istodobno se Sava na toj lokaciji ne smije zagrijati za više od tri stupnja u odnosu na prirodnu temperaturu izmjerenu prije zahvata vode za elektranu.

Tijekom toplinskog vala krajem lipnja temperatura Save približila se tim granicama. Prvog srpnja u ponoć je na mjernoj postaji ispod brane Hidroelektrane Brežice izmjereno 27,8 stupnjeva, piše RTV Slo.

U noći s 30. lipnja na 1. srpnja razlika između temperature rijeke prije zahvata vode i temperature nakon miješanja s vodom iz nuklearke nekoliko je sati bila veća od tri stupnja. U jednom trenutku iznosila je 3,327 stupnjeva.

NEK: Nije bilo kršenja ograničenja

Iz Nuklearne elektrane Krško naveli su da tijekom lipanjskog toplinskog vala nisu prekoračena ograničenja iz okolišne suglasnosti, zbog čega nije bilo potrebno smanjivati snagu reaktora. Objasnili su da se tijekom visokih temperatura i niskog protoka Save ranije uključuju rashladni tornjevi, čime se smanjuje toplinsko opterećenje rijeke.

I slovensko Ministarstvo okoliša te Agencija za okoliš potvrdili su da elektrana nije prekršila okolišne propise. Prema njihovu tumačenju, granica od tri stupnja ne odnosi se na pojedinačno ili satno mjerenje, nego na dnevnu prosječnu vrijednost.

NEK je tako tijekom lipanjskog toplinskog vala radio punom snagom, uz korištenje rashladnih tornjeva i poštovanje propisanih dnevnih prosjeka.

<< Bojite se nuklearke? Ova je ni sat vremena od Zagreba, a preživjela bi potres ili udar aviona >>

Planiraju dodatne rashladne kapacitete

U elektrani upozoravaju da iskustvo s kraja lipnja pokazuje koliko klimatske promjene i sve češći toplinski valovi utječu na energetsku infrastrukturu.

Kao dugoročno rješenje razmatra se proširenje sustava rashladnih tornjeva ugradnjom dodatnih rashladnih ćelija. Njihovo korištenje donekle smanjuje izlaznu snagu elektrane jer povećava vlastitu potrošnju energije i smanjuje učinkovitost sustava.

NEK se prilagođava i drugim posljedicama klimatskih promjena, poput snažnih oluja, udara munja i tuče. Elektrana je, prema vlastitim navodima, dobila sustav zaštite od udara munje kakvi bi se na tom području mogli dogoditi jednom u 10.000 godina. Dodatno je postavljena zaštita koja bi trebala izdržati udare tuče promjera do 20 centimetara, a ojačana je i zaštita ključne opreme te transformatora koji nuklearku povezuju s elektroenergetskom mrežom.