INTERVJU DR. BERND FISCHER

'Hrvati koji misle na djecu bit će za EU'

  • Autor: Drago Pilsel
  • Zadnja izmjena 30.03.2011 09:00
  • Objavljeno 30.03.2011 u 09:00
Bernd Fischer (3)

Bernd Fischer (3)

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

Vidim da su prednosti članstva toliko velike da sam siguran da će svi oni koji misle na budućnost obitelji i djece, kada se bolje informiraju, biti za ulazak u Europsku uniju i tako glasati na referendumu. Teško je zamisliti kako će Hrvatska prosperirati i imati solidnu budućnost izvan EU-a

Dr. Bernd Fischer (nositelj doktorata iz zemljopisa sa Sveučilišta u Heidelbergu), rođen 1950. u Kaiserslauternu, oženjen, otac dvoje djece, aktivan je u njemačkoj diplomaciji od 1980, kada je počeo raditi u Tokiju (u Japanu je službovao od 1980. do 1983. i od 2005. do 2008), a veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj je od 5. ožujka 2009. godine. Razgovor smo započeli osvrtom na ratna zbivanja u Libiji.

Zašto je Njemačka ostala suzdržana kada se u Vijeću sigurnosti UN-a donosila Rezolucija 1973 kojom se uvela zona zabrane leta iznad Libije, a kako bi se zaštitili civili napadnuti od snaga pukovnika Moamera el Gadafija?
'Prije svega treba naglasiti da Njemačka podupire sadržaj rezolucije, osim u vojnom dijelu. Ostali smo suzdržani jer nismo spremni za sudjelovanje u vojnoj akciji i zato što smo, na temelju svoga iskustva i prema opsegu svoje vojne snage, bili uvjereni da bi nas glasovanje za tu rezoluciju vrlo brzo dovelo do toga da budemo zamoljeni da sudjelujemo u samoj operaciji. Stoga, ostali smo suzdržani da bude jasno da ne možemo biti dio te operacije.'

Premalo se uči njemački

'Postoji samo jedna stvar koja me malo rastužuje, a to je, biti ću sasvim otvoren, što je zanimanje mladih za učenje njemačkog jezika smanjeno, pa moram priznati da to pitanje nije najbolje tretirano u protekla dva desetljeća. Pripremamo se gotovo za PR kampanju kojom ćemo iduću akademsku, školsku godinu 2011/12. nazvati Godinom njemačkog jezika u Hrvatskoj. Uskoro o tome govorim na sastanku direktora srednjih škola. To je plan koji promoviramo s austrijskim i švicarskim kolegama. Imamo mnogo dobrih ideja. Očekujemo i više filmova i serija na njemačkom s hrvatskim titlovima. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo uvjerili roditelje da je osim znanja engleskog, kao lingua franca, važno i poznavanje njemačkog jezika koji u Europi govori 100 milijuna ljudi kao materinski jezik!'

U komentaru koji je objavljen u dnevniku Sueddeutsche Zeitung, bivši je ministar vanjskih poslova Joschka Fischer na vrlo tvrd način kritizirao sadašnjeg ministra Guida Westerwellea, kao i kancelarku Angelu Merkel, ustvrdivši da je njemačka vanjska politika, kako je naveo, 'farsa', naročito u odnosnu na Gadafija i Libiju, te da je vaša zemlja izgubila veći dio svog kredibiliteta kako u UN-u, tako i na Bliskom istoku. Izjavio je da ga je zbog toga sram, pogotovo nakon što je ministar Westerwelle kazao da Gadafi mora biti priveden pred međunarodnu pravdu zbog ratnih zločina. Ako postoji promjena u njemačkoj politici, zašto se ona dogodila?

'Ne bih komentirao te kritike te ukazujem na razloge našega suzdržavanja. Ipak, želio bih dodati, u tom kontekstu, da je Njemačka prihvatila načelo, ideju da bude aktivna u pozadini te da je moja vlada također pojasnila da će učiniti sve što je moguće na polju sankcija i ekonomskih mjera i pritiska na libijsku vlast.'

Hoće li takav njemački stav suzdržanosti stvoriti poteškoće u ulozi vaše države u NATO-u i u UN-u?
'Mi to ne mislimo jer osjećamo da smo sačuvali sposobnost da ostanemo aktivni na mnogim područjima: onima koja smo upravo naznačili i drugima. Primjerice, kroz mogućnosti koje imamo putem naših političkih fondacija za izgradnju demokracije i za demokratski odgoj. Mi smo, na primjer, usmjerili velike svote kako bismo pomogli demokratskom razvoju u Egiptu i spremni smo na djelovanje gdje god je to potrebno i, moguće, preko naših političkih zaklada koje su jedinstvene: samo Njemačka ima takvo nešto, za pomoć i učvršćivanju demokratskog sistema.'

Je li odluka njemačke vlade da pošalje 300 novih vojnika u Afganistan te da se misiji saveznika u toj zemlji stave na raspolaganju zrakoplovi AWACS pod utjecajem razvoja situacije na Mediteranu ili je taj plan bio unaprijed određen?
'Odluka o kojoj govorite u prvome redu donesena je da učinimo sve ono što možemo i moramo kako bismo podržali NATO u Afganistanu, također, usput budi rečeno, s našim hrvatskim prijateljima iz HV-a.'

Imate nekoliko tisuća vojnika u Afganistanu. Jesu li oni u borbenim situacijama, odnosno u ratnom stanju?
'Mandat naših snaga je definiran i fiksiran. Kao njemački veleposlanik u Hrvatskoj, ne bih se usudio ići duboko u opisu tih operacija jer je to područje koje definira naš parlament koji daje mandat našim vojnim snagama i zbog čega ih nazivamo i 'vojskom parlamenta'.'

Nakon 55 godina, vaš je parlament 24. ožujka odlučilo završiti s razdobljem obaveznoga vojnog roka. Hoće li ta odluka ugroziti međunarodne njemačke vojne obveze?
'Formalna odluka nije konačna, što znači da, ako se dokaže potreba, mi sustav ročnika možemo vratiti bez prevelikih rasprava. Činjenica da smo se odlučili za takvo nešto proizlazi iz analize koja nam govori da neće biti nikakvih negativnih posljedica.'

Lucija Bušić

Lucija Bušić

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

Njemački veleposlanik Bernd Fischer u razgovoru s novinarom tportala Dragom Pilselom
Međutim, čini se da se vašoj vladi otvara pitanje kako ne ostaviti bolnice i druge socijalne službe bez potrebnih volontera koji su to bili u sustavu koji je zamjenjivao obavezan vojni rok u tzv. Zivilidienst?
'Definitivno, služenje volontera u bolnicama i socijalnim ustanovama nastavit će se. Postoji obaveza da tako bude. Nisu mi poznati detalji, ali sam uvjeren da će se i to pitanje riješiti.'

Madridski dnevnik El País je 16. ožujka iz pera dopisnika iz Berlina objavio članak u kojem se ističe da je Njemačka, nakon SAD-a i Rusije, treći legalni prodavač oružja u svijetu, da je prodaja narasla za čak 70 posto posljednjih pet godina te, što je jako zanimljivo, da je samo 2009. vaša zemlja prodala Libiji oružja u visini 53 milijuna eura, 13 puta više nego 2008. Riječ je, u prvome redu, o helikopterima, komunikacijskim sustavima i sustavima za blokiranje i ometanje komunikacija. Mogu li te činjenice imati bilo kakvu vezu s odlukom da se glasalo suzdržano u Vijeću sigurnosti i da se vojno ne intervenira u Libiji?
'Ponavljam još jednom: naša odluka o suzdržanosti u ovom konfliktu temeljena je isključivo na onomu što sam ranije kazao, što znači da Njemačka nije u poziciji da sudjeluje u izvršenju vojnog dijela UN-ove rezolucije, pa zbog toga nije željela odaslati krive signale.'

Što mislite, općenito, o činjenici da su zapadne zemlje bile jako angažirane u trgovini s arapskim diktatorima, a nauštrb politike poštivanja ljudskih prava koje te zemlje načelno proklamiraju?
'Kao njemački veleposlanik u Hrvatskoj, nisam u poziciji komentirati stvari koje su jako daleko od mog područja znanja i spremnosti da izrazim moje mišljenje ili poziciju.'

Službovali ste u Japanu. Koje ste dojmove stekli i što je karakteristično za Japance, a što je duboko impresioniralo cijeli svijet uslijed velike katastrofe koju su doživjeli i još je proživljavaju?
'Prije svega, duboko suosjećam s prijateljima koje imam u Japanu. Imam ih u Tokiju, ali i u teško pogođenom području Sendaia i u mnogim drugim dijelovima te zemlje. Izuzetno mi je žao što moraju prolaziti kroz tako teško razdoblje. Nadam se da će komplikacije s nuklearnog krizom biti stavljene pod kontrolu. Nešto što pouzdano znam jest to da su Japanci vrlo hrabri i da čine sve što mogu i moraju kako bi vratili zemlju u stanje prije katastrofe. Bio sam svjedok posljedica i učinka njihova duha nakon potresa u Kobeu i Osaki. Japan je zemlja jako, ali odista jako marljivih i radišnih ljudi sposobnih na velika trpljenja kako bi normalizirali stanje.'

Rasprava o nuklearnoj energiji ima dugu povijest u Njemačkoj. U drugim zemljama kao da ne postoji. U Francuskoj, na primjer, rasprave koje su se dogodile u Njemačkoj u povodu havarije u centralama u Fukushimi stavljaju se u kontekst nekakve histerije. Mnogi, pak, smatraju da je 'nuklearni trenutak' jako pomogao uspjehu zelenih na izborima ove nedjelje u Baden-Wuerttembergu i Rheinland-Pfalzu. U kojoj će mjeri nuklearna politika doživjeti promjene?
'Promjene se već događaju. Ne tako davno, vlada je odlučila staviti tromjesečni moratorij na starije centrale, sedam od naših 17. U tom će se razdoblju provesti jako mnogo istraživanja i tada će se donijeti adekvatne odluke glede njihova budućega rada.'

Kako komentirate činjenicu da je Thilo Sazzarazin bio sposoban prodati čak 1,2 milijuna svoje polemične knjige te da mu neke ankete daju šanse za hipotetičan ulazak u parlament na čelu nezavisne liste? Što se događa s ljudima koji traže takvu vrstu knjiga i poruka?
'Ne mogu suditi o tomu što se događa u glavama ljudi koji su kupili tu knjigu. Jedino što mogu reći jest da vlada i veće oporbene stranke imaju vrlo jasan plan da integriraju građane različitih porijekla. Naš savezni predsjednik jasno je kazao da to uključuje i muslimane. Naša politika ostaje i neće biti promijenjena ni pod kakvim uvjetima.'

Ministrica obrazovanja Annette Schawan promovira zakon kojim će se lakše moći nostrificirati diplome stranaca. Što još možete istaknuti u pogledu integracijske politike?
'Tim se zakonom pokušava olakšati situacija obrazovanih imigranata, ali i omogućiti njemačkim poslodavcima da koriste njihovo stručno znanje i vještine. Jasno je, može se i više toga učiniti i vlada će uložiti više novaca u planove obrazovanja, naročito mladih i djece, s posebnim naglaskom na integraciju i promociju obitelji slabijeg socijalnog statusa. Nije mi poznat egzaktan broj, ali smatram da je u Njemačkoj dosad živjelo i radilo ukupno oko milijun Hrvata, a trenutno ih je blizu 300.000. To je, sve u svemu, priča o velikom uspjehu Hrvata koji uživaju veliki ugled, rade na top pozicijama njemačke proizvodnje i čine veliki most prijateljstva naših država. Siguran sam da će ulazak Hrvatske u EU ojačati našu trgovinsku razmjenu. Postoji jako puno mladih ljudi hrvatskog porijekla, potencijalnih povratnika, koji poznaju njemačku radnu etiku i koji će pridonositi gospodarskom razvoju vaše zemlje.'

Kakvo je vaše opće mišljenje o Hrvatskoj glede nastojanja da postane članica EU-a?

Lucija Bušić

Lucija Bušić

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

'Hrvatska je na samom pragu EU-a'


'Hrvatska je na samom pragu članstva u EU-u. To su vrlo dobre vijesti za EU i, vjerujem, za samu Hrvatsku. Dakle, izuzetno sam ponosan što sam ovdje u tako važnom razdoblju povijesti Hrvatske. Postali ste članica NATO-a nekoliko tjedana nakon mog dolaska, što je također razlog za ponos jer smo sada saveznici sa svim posljedicama koje imaju misije u kojima razvijamo zajednička nastojanja za očuvanje mira i sigurnosti.'

Hoće li trgovinska bilanca doživjeti veći plus na strani Hrvatske?
'Hoće. Ali ne smijemo zaboraviti da 1,5 milijuna njemačkih turista koji troše u Hrvatskoj na neki način 'popravlja' tu bilancu. Ipak sam uvjeren da će hrvatsko članstvo u EU-u donijeti veliki prosperitet. Osim vaših poljoprivrednih proizvoda, tvrdim da će hrvatsko vino, paški sir, kulen i slični vrhunski proizvodi naći svoje mjesto na našem tržištu baš kao što su svoje mjesto našli talijanski prehrambeni artikli. To je nešto što neminovno dolazi. Ali, više od toga, očekujem da će gospodarska situacija u Hrvatskoj jačati kada uđete u EU. Jako sam optimističan. Članstvo donosi jačanje infrastrukture i veći broj turista. Već se razgovara o povećavanju kapaciteta zagrebačke zračne luke, ali i drugih. Rast standarda, siguran sam, dovest će natrag i brojne članove hrvatskog iseljeništva.'

Hrvatska svejedno još ima veliki broj euroskeptika. Neki kažu i do polovine stanovništva. Što im poručujete?
'Vidim da su prednosti članstva toliko velike da sam siguran da će svi oni koji misle na budućnost obitelji i djece, kad se bolje informiraju, biti za ulazak i tako glasati na referendumu. Teško je zamisliti kako će Hrvatska prosperirati i imati solidnu budućnost izvan EU-a.'

U nekim se hrvatskim krugovima tvrdi da su odnosi Njemačke i Hrvatske narušeni. Je li to točno?
'Ne bih znao kako su to narušeni. Odnosi su otpočetka bili jako dobri i čvrsti na svim područjima. Tako je i sada.'

Bez završetka pristupnih pregovora s Europskom unijom, nema ni izbora, poručila je ovih dana, za neke, dezorijentirana premijerka Jadranka Kosor koja je, kažu kritičari, uvjerena da jedino i samo ona ima pravo potpisa na sporazum s Unijom. Iz Banskih dvora javnost se, naime, redovito informira o nužnosti da se pred 'završetak pregovora' ništa ne dira, da Vlada dobije status 'svete krave' te da se ni termin parlamentarnih izbora ne može odrediti zbog predstojećeg ulaska u EU. Imate li kakav komentar na sukob vladajuće koalicije i oporbe u Hrvatskoj?
'Kao strani diplomat ja ponajprije radim pod aspektom neinterveniranja u unutarnja pitanja. Osim s jednim izuzetkom: podržavamo i cijenimo svaki napor bilo koga s ciljem da Hrvatska, što je moguće prije, postane, kao i mi, članica EU-a.'

Stručnjak ste za zemljopis. Što biste istaknuli kao hrvatski geopolitički potencijal?
'Bio sam stručnjak dok sam bio na sveučilištu, sada sam netko tko je stručnjak za sve pomalo (ha, ha, ha)... Svakako to je vaš položaj na Jadranskome moru. To daje sigurnost i mogućnosti prosperiteta. Vaša obala je bogata važnim lukama s dubokim morem. Te su luke najbrža prečica kad se sa Sueskog kanala putuje prema Njemačkoj. To je izvanredno dobar potencijal. I mi nudimo pomoć hrvatskoj Vladi i hrvatskim gospodarstvenicima da to razvijemo. Hrvatska je prevažan graditelj mostova, prvenstveno u jugoistočnoj Europi, ne samo lingvistički. Za mene je, kao diplomata, važno da to znanje bude upotrijebljeno.'

Kako se osjećate u Zagrebu i u Hrvatskoj?
'Želio bih naglasiti svoju zahvalnost i radost što sam veleposlanik u zemlji u kojoj svakodnevno konstatiram simpatije hrvatskih ljudi i doista uživam u prekrasnim prirodnim i kulturnim, uključujući i gastronomskim, aspektima vaše zemlje koja toliko toga ima ponuditi.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi