Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor mađarske kompanije MOL Zsolt Hernadi, koji se nalazi na međunarodnoj tjeralici na zahtjev Hrvatske zbog kriminalnog preuzimanja upravljačkih prava nad Inom u doba premijera Ive Sanadera, tijekom vikenda prešao je granicu kako bi u Beogradu s tamošnjim dužnosnicima razgovarao o modelu MOL-ova preuzimanja Naftne industrije Srbije (NIS)
Nije mu to prvi put: Hernadi je prelazio granice i ranije – putovao je recimo u Tursku – no državama Europske unije nije se kretao. U jednom periodu na snazi je bila i crvena Interpolova tjeralica za njim, ali ona je najprije uklonjena, a početkom 2024. godine i potpuno ukinuta u krajnje neobičnim okolnostima koje ta organizacija nikada nije službeno pojasnila.
Zbog mita od 10 milijuna eura za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom bivši premijer Ivo Sanader 2021. godine pravomoćno je osuđen na šest godina zatvora, a Hernadi na dvije godine.
Prije mjesec dana, neposredno uoči ključnih parlamentarnih izbora i smjene vlasti u Mađarskoj, MOL je priopćio da je sud u Budimpešti svojom konačnom presudom zaključio postupak odlučivanja o priznanju strane sudske presude i u obrazloženju istaknuo navodne povrede zakona za koje tvrde da su ozbiljno narušile Hernadijeva temeljna ljudska prava. Zbog toga, pojednostavljeno, Mađarska nema namjeru priznati pravomoćne presude iz Hrvatske niti izručiti jednog od svojih najeksponiranijih poslovnih ljudi.
vezane vijesti
Habijan: Svaka država EU-a i dalje dužna uhititi Hernadija
Ministar pravosuđa Damir Habijan uzvratio je upozorenjem da to ne mijenja ništa te da je svaka država EU-a i dalje dužna uhititi Hernadija ako se nađe na njezinom teritoriju.
Je li šef MOL-a bio u Beogradu kako bi s Vučićevom garniturom u žurbi stavio točku na već ranije postignut dogovor s Rusima oko preuzimanja NIS-a, prije nego što pobjednik mađarskih izbora Péter Magyar preuzme sve konce u državi i u tamošnjoj nacionalnoj naftnoj kompaniji? Kakav će uopće biti Magyarov stav oko kompleksnih odnosa na relaciji Ine i MOL-a, ali i hrvatsko-mađarskih odnosa u energetici u širem smislu?
vezane vijesti
Odgovore se zasad ne može naslutiti, makar je prvi Magyarov nastup pred medijima na ovu temu dao neke naznake: budući premijer nije se eksplicitno izjasnio o Hernadijevu slučaju jer je 'vrlo kompleksan', no čini se da vrlo dobro barata kontraargumentima o hrvatskoj izgubljenoj arbitraži u Washingtonu, po kojoj se MOL-u treba isplatiti iznos od čak 270 milijuna eura.
Mađarska Hrvatskoj ne da Hernadija, Hrvatska Mađarskoj odbija isplatiti golem iznos iz arbitraže – scenarij je koji se može naslutiti, makar u jednadžbu sada treba staviti i protok nafte za Mađarsku putem JANAF-a, ali i moguću želju susjedne države da popravi pokvarene odnose s Hrvatskom, što je Magyar opisao kao Orbánov 'povijesni zločin'…
Davor Štern: Ako stavimo tu temu na stol, o njoj će se morati razgovarati
Bivši ministar gospodarstva i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern ne očekuje velike i dramatične preokrete.
'MOL je za Mađarsku previše važan i u strateškom i u prihodovnom smislu da bi dozvolili da se ta tvrtka na bilo koji način ošteti', kaže Štern za tportal i na pitanje postoji li uopće šansa da se postojeći odnosi te tvrtke s Inom i Hrvatskom redefiniraju, odgovara:
'To prije svega ovisi o nama: ako stavimo tu temu na stol, o njoj će se morati razgovarati. No prije toga Hrvatska bi morala imati jasno definiran stav, a njega nema, kao što nema ni onoga tko bi ga uopće definirao. Radi se o složenoj ekonomskoj i gospodarskoj priči koja je puno važnija od jedne kompanije, a u Vladi ne postoje stručnjaci koji bi se time uopće bavili. Nije okupljen ni stručni tim za ovo područje, ili je možda okupljen u tajnosti, za razliku od problema demografije, za koji je formirano tijelo sastavljeno od pedeset stručnjaka', kritičan je Štern.
Premda nije pravne struke i ograđuje se od eksplicitnih tumačenja, on upozorava da Hrvatska kao članica EU-a ima prostora osporavati, odnosno ne priznavati arbitražnu odluku iz Washingtona oko isplate 270 milijuna eura MOL-u, no svejedno smatra da je sazrelo vrijeme da se odnosi sa susjednom državom napokon počnu trajno rješavati.
'Pri tome treba biti jako oprezan: mandati Vlade traju po četiri godine, a pitanje energetike pitanje je dugoročne budućnosti', dodaje Štern.
Sugovornik tportala ne smatra da će budući mađarski premijer imati radikalno drugačiji stav o Ini i MOL-u od svog prethodnika Orbána, između ostalog i zato što su njih dvojica 'iznikla u istom leglu' te zato što je MOL važan kotačić mađarske nacionalne strategije, no ne smatra ni da bi Hrvatska puno toga dobila izručenjem osuđenog Hernadija.
'Što bismo dobili da nam ga izruče, što smo uostalom dobili time što je Sanader odslužio zatvorsku kaznu? Počinjena šteta je nemjerljiva, razni rokovi zastare već teku, a sve se može nadoknaditi jedino zauzimanjem čvrstih stavova na strateškoj razini', smatra Štern i dodaje:
'Nema više nikakvog smisla boriti se za Inu kakva je ona danas, niti bilo što plaćati, jer izuzev rafinerije u Rijeci u toj kompaniji više ne postoji ništa strateški važno. Ina je danas zapravo veliki lanac benzinskih postaja, a znamo da za izgradnju jedne postaje ne treba više od dva mjeseca', slikovit je ovaj stručnjak.
Na pitanje je li upravo to razlog ulaska JANAF-a u strateški posao istraživanja nafte u Kazahstanu, Štern komentira da se moglo i bolje targetirati:
'Kad već imamo savezništvo i partnerstvo s Ukrajinom, trebalo se okrenuti toj zemlji. Hrvatska naftna industrija puno više posla imala bi ondje nego u Kazahstanu', zaključuje sugovornik tportala.
