Poraz premijera Viktora Orbana na mađarskim parlamentarnim izborima u nedjelju otvorio je niz političkih i ekonomskih pitanja i u Srbiji, ponajprije u energetskom sektoru gdje se sad s još većom pozornošću očekuje finaliziranje dogovora kompanije MOL o kupnji većinskog ruskog paketa u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Situacija s najavljenom akvizicijom u kojoj bi, osim MOL-a, sudjelovala i tvrtka ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, po Srbiju je neizvjesnija jer je rok za realiziranje dogovora 22. svibnja, dok 17. travnja prestaje važiti licenca američkih financijskih vlasti koja omogućuje uvoz nafte kako bi NIS- i njegova rafinerija u Pančevu mogli poslovati.
Od ureda za kontrolu inozemnih sredstava američkog ministarstva financija (OFAC) ranije ovog mjeseca, NIS je zatražio novu posebnu licencu kojom će se omogućiti nesmetana djelatnost i nakon 17. travnja, do kada važi i licenca Jadranskom naftovodu (JANAF) za transpot nafte pančevačkoj rafineriji.
vezane vijesti
Prema pojedinim ocjenama analitičara, pomjena političke klime u Mađarskoj i uspon Petera Magyara mogli bi izravno ugroziti strateški dogovor da MOL preuzme udio u NIS-u, a Srbiju dodatno dovesti u situciju da mora balansirati između energetske ovisnosti o Rusiji i zahtjeva zapadnih partnera.
Mađarska tvrtka MOL je 19. siječnja rekla da je potpisala obvezujući sporazum s ruskim tvrtkama o otkupu njihovih udjela u NIS-u te da će tvrtka ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata biti manjinski vlasnik.
Srbijanska vlada posjeduje 29,9 posto NIS-a, a ostatak pripada malim dioničarima i zaposlenicima.
Ekonomist Ljubodrag Savić, pak, vjeruje kako se može očekivati da će prodaja NIS-a biti onakva kako je dogovoreno u vrijeme Orbanove vlasti, ne dvoji da će "sigurno biti problema oko prodaje većinskog udjela u NIS-u nakon političke promjene u Budimpešti".
Situacija se, kaže on, dodatno komplicira jer i emiratska tvrtka ADNOC, koja ima strateški interes, može prolongirati i zbog situacije na Bliskom istoku.
Srbija će se u narednom razdoblju naći pod političkim pritiscima i Moskve i Washingtona, što bi je moglo natjerati da posegne za nacionaliziranjem NIS-a, za koji - prema kupoprodajnom ugovoru - ima i pravo prvokupa, ali državni vrh na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem to izbjegava ne želeći narušiti odnose s Beograda i Kremlja.
Vučić je, škrto čestitajući pobjedu Peteru Magyaru, dan nakon mađarskih izbora rekao da je s odlazećim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom radio na uspostavi iskrenih odnosa i razumijevanja Beograda i Budimpešte, ocijenivši da ih "nije lako srušiti", ali je poručio da će pružiti ruku novoj mađarskoj vladi.
Među kartama koje su na stolu je i poruka iz Moskve, prvog dana pošto je Orban izgubio izbore, da je Mađarska sad "neprijateljska zemlja", što moguće dovodi u pitanja i raniju sklonost Kremlja da odobri MOL-u preuzimanje ruskog udjela u NIS-u.
No, pobjednik izbora Peter Magyar poručio je da neće zatvarati vrata Rusiji, unatoč pritiscima Bruxellesa i Europske unije u vezi ruskih energenata.
Magyar je u petak najavio da bi se isporuka ruske nafte naftovodom Družba mogla nastaviti sljedećeg tjedna.
Ta se vijest, međutim, ne odnosi na Srbiju kojoj je Kazahstan prošle godine bio najveći dobavljač sirove nafte sa gotovo 60 posto ukupnih potreba, a ta se nafta, pristigla tankerima do hrvatskog otoka Krka, potom transportira Jadranskim naftovodom (JANAF) do NIS-ove rafinerije u Pančevu.
