KUKURIKU KOALICIJA I DALJE PRVA

HDZ puše SDP-u za vratom

25.07.2011 u 19:30

Bionic
Reading

Nakon što je Vlada Jadranke Kosor u lipnju uspješno završila pregovore, popravio se i premijerkin rejting, ali i rejting stranke. HDZ, pokazalo je istraživanje koje su na 1.000 ispitanika proveli agencija Ipsos Puls i 'Dnevnik' Nove TV, za SDP-om zaostaje samo tri posto, no prednost Kukuriku koalicije nad HDZ-om i potencijalnim partnerima iz aktualne vladajuće koalicije ipak je nešto veća

Završetak pregovora odrazio se, čini se, na rejting HDZ-a, pa je tako ta stranka u lipnju imala najbolje rezultate u ovoj godini, odnosno završila ga je sa 23,8 posto potpore. Za SDP-om, koji ima 26,3 posto potpore, zaostaju manje od tri posto, što je ujedno najmanja razlika između dviju vodećih stranaka u posljednjih godinu dana.

HDZ je zahvaljujući završetku pregovora uspio dograbiti dio do tada neodlučnih birača te je očito da je Kosor dobro marketinški naplatila završetak pregovora. SDP u tom razdoblju nije izgubio ništa.

HNS se vratio na treće mjesto sa 6,2 posto potpore, slijede Hrvatski laburisti sa 5,5 posto, HSS se lagano oporavlja i sada ima 4,2 posto. Potom slijedi HSP sa 3,6 posto, no s obzirom na to da je do prije neki mjesec bio treća stranka, ovaj rezultat i nije za neku hvalu. HSLS je na 3,3, HSU na 3,2, a HDSSB 3,1 posto potpore birača. Ostale stranke imaju ukupno devet posto, a neodlučnih je sada 11 posto.

KUKURIKU KOALICIJA I DALJE UVJERLJIVO VODI

Dok se razlika između SDP-a i HDZ-a smanjila, sasvim je druga priča kada se uspoređuju koalicijski blokovi. Savez za promjene, odnosno Kukuriku koalicija vodi sa 37,8 posto potpore, dok bi HDZ s mogućim partnerima iz sadašnje koalicije osvojio 25,3 posto birača. Za izborni prag borili bi se još Laburisti sa 4,7 posto i pravaški blok sa 4,3 posto.

Lijevi blok i dalje je ispod 40 posto, no lagano se oporavlja, no puno veći skok bilježi desna koalicija s rastom od pet posto.

OSIM HDZ-A, REJTING POPRAVILA I KOSOR

Lipanj je bio rekordan i za imidž premijerke Jadranke Kosor, o kojoj sada pozitivno misli 34 posto birača. Na prvom mjestu i dalje je predsjednik Ivo Josipović sa 83 posto potpore, dok je na drugom mjestu zacementiran SDP-ov Zoran Milanović sa 44 posto potpore.

Osim što je vratila povjerenje, Kosor je uspjela pridobiti i dio birača SDP-a, pa sada od njoj pozitivno misli 13 posto SDP-ovih birača u odnosu na osam posto prije mjesec dana. Kod 'suparnika' imidž je popravio i Milanović, o kojem svaki četvrti HDZ-ovac ima pozitivno mišljenje.

Prije četiri godine, primjerice, Zoran Milanović je imao 54 posto potpore birača, a tadašnji premijer, sada pritvorenik, Ivo Sanader uživao je potporu od 39 posto birača, nešto bolje nego sadašnja premijerka.

VRAĆA SE OPTIMIZAM MEĐU GRAĐANE?

Da zemlja ide u lošem smjeru, i dalje smatra visokih 72 posto građana, no vladajuće bi trebalo utješiti što je ta brojka već četvrti mjesec u padu. Istodobno od ožujka raste broj onih koji misle da zemlja ide u dobrom smjeru i sada je njih 20 posto. Neodlučnih je osam posto. Povratak optimizma može se samo tumačiti povratkom HDZ-ovih birača Vladi jer, sada, primjerice 52 posto birača vladajuće stranke misli da zemlja ide u pozitivnom smjeru. Prije samo mjesec dana, više od 60 posto birača mislilo je da zemlja ide u lošem smjeru.

Za usporedbu, prije četiri godine 51 posto ispitanika je mislio da zemlja ide u lošem, a samo 31 posto da ide u dobrom smjeru.

Sličan, nešto optimističniji trend primijećen je i kod ocjena rada Vlade. Naime, 69 posto građana ne odobrava Vladine poteze, ali se taj broj iz mjeseca u mjesec smanjuje. S druge strane, 24 posto odobrava poteze Vlade, što se opet može objasniti činjenicom da Vladu Jadranke Kosor podržava više HDZ-ovih birača nego mjesec dana prije (lipanj 60 posto; svibanj 54 posto).

Prije četiri godine, 55 posto birača nije odobravalo poteze tadašnje Vlade, a uz nju je bilo 26 posto ispitanika.

SIGURAN PROLAZ I ZA REFERENDUM O EU
-u

Završetak pregovora odrazio se i na potporu Europskoj uniji, pa bi se na referendumu za pristupanje EU-u opredijelilo 60 posto u odnosu na 33 posto onih koji ne bi glasali za ulazak. Neodlučnih je šest posto.

No, vladajući nemaju razloga za pretjerano zadovoljstvo jer više od 40 posto euroskeptika čine mlađi od 30 godina, 'zlatna generacija' od 31 do 44 godine života te oni sa srednjom školom, ponajprije i u Dalmaciji.