Istraživanje koje ekskluzivno objavljuje Dnevnik Nove TV, a provodi agencija Ipsos, prezentirala je i analizirala politička reporterka Sabina Tandara Knezović, dok joj se u analizi rezultata mjesečnog istraživanja pridružio gost komentator Boris Jokić.

Završio je Sabor, ali su se nastavila prepucavanja između Vlade i predsjednika RH. Sastajali su se EU čelnici, raspravljalo se o položaju Hrvata u BiH. Ipak, nešto što je najviše okupiralo građane bilo je Svjetsko nogometno prvenstvo u Americi. Crobarometar donosi koliko su događanja ovaj mjesec imala utjecaj na rejting političara i stranaka.

Rejting stranaka

Ovaj mjesec u rejtingu stranaka ima nekih promjena u trendovima. HDZ je i dalje vodeća stranka, ali su, za razliku od prijašnjih mjeseci, u srpnju zaustavili trend pada. Imaju podršku od 27,4%. SDP je drugi, ali trend pada se nastavlja. Oni imaju podršku 18,8% građana. Slijedi Možemo! koji i dalje raste i sada su na 13,3%. Na četvrtom mjestu je Most, koji također raste i sada je na 9%. U odnosu na prethodni mjesec, raspored vodećih stranaka ostaje nepromijenjen. Domovinski pokret ovaj je mjesec na 2,6%. Iznad dva posto su Hrvatska stranka umirovljenika s 2,3% te stranka Dalije Orešković s 2%. Sve ostale stranke su na manje su od 2% podrške.

'Mislim da HDZ može biti zadovoljan s ovomjesečnim Crobarometrom, nakon šest mjeseci slabijih rezultata, po prvi puta su promijenili trend, to je uvijek znak da se neke stvari mogu i promijeniti. Važan i značajan rezultat za HDZ', pojasnio je Jokić.

'Dok se SDP-ov rejting smanjuje, rejting stranke Možemo! raste. Ovomjesečni rejting SDP-a je najniži u proteklih godinu dana, to će sigurno otvoriti određena pitanja u toj stranci, ali i u koaliciji', poručio je Jokić. Tandara Knezović naglasila je da je razlika između te dvije stranke sve manja i manja, a Jokić dodaje: 'Razlika je trenutno na 5,5%. Mislim da to zasad neće imati značajne posljedice na odnose u koaliciji, ali dugoročno naznačuje određene trendove. Možemo raste u proteklih godinu dana, u šest mjeseci je ovo njihov najveći rejting, po prvi puta od srpnja 2025. godine prelaze 13% podrške i to su za njih značajni rezultat'.

Jokić smatra da se ne radi nužno o tome da SDP griješi, nego političari ne uspijevaju nametnuti teme koje će zainteresirati građane. Komentirao je i rejting Mosta.

'Za Most jako važan rezultat. I oni izrazito rastu, došli su do 9%, ako se ne varam prije godinu dana su bili na 5%. Most radi na terenu, prepoznaje određene probleme koji mogu zainteresirati njihove birače i na način da postanu simpatizeri i onda budući glasači te političke opcije.' Tandara Knezović upitala ga je hoće li opet doći u situaciju da postanu najpoželjnija udavača. 'Moguće, ali moraju odrediti što će učiniti u tom slučaju. U prethodna dva puta nisu se baš iskazali za njih same jer je nakon tih situacija njihov rejting pao. Siguran sam da će pod novim vodstvom osmisliti neke druge načine na koje mogu ili ući u vlast kada dođe do izbora ili iz opozicije još snažnije napadati.'

Za rejting stranke Dalije Orešković, koji je prvi puta da iznad 2%, Jokić je komentirao da ovdje također riječ o radu na terenu koji prepoznaju birači te opcije.

Rejting političara

Na listi top pet najpopularnijih političara, Zoran Milanović i dalje je na prvom mjestu. Iako najpopularniji, ovaj mjesec mu je podrška pala na 57%, dok je prošli mjesec imao podršku 60% ispitanika. Slijede ga Biljana Borzan i Tomo Medved s 44%. Na trećem mjestu je Ivan Anušić s 43% podrške. Na četvrtom mjestu premijer Plenković s 39% te su na petom mjestu Tomislav Tomašević i Nikola Grmoja s 38%.

Kada je riječ o top pet najnegativnijih političara, na ovoj listi prvo mjesto i dalje drži šef DP-a Ivan Penava, iako se smanjio postotak onih koji o njemu imaju negativan dojam. Ovaj mjesec je na 58%, za razliku od prošlog mjeseca kada je bio na 65%. Drugi je premijer Andrej Plenković s 55%. Na trećem mjestu je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević s 54%, dok četvrto mjesto dijele Ivana Kekin i Siniša Hajdaš Dončić s 53%. Na petom mjestu je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s 50%.

'Dobro je za Ivana Penavu i za DP da se smanjuje negativna percepcija njega kao političara. Nije cilj političara da se svide svima, treba se čuvati političara koji se sviđaju svima. Politika je u demokraciji poprište određenih sukoba koji bi trebali biti na određenim vrijednosnim elementima, ideološkim elementima, naravno pod uzusom toga da postoji Ustavni konsenzus vrijednosti koje tu postoje i političari koji se sviđaju svima obično ne završe na dobar način. Čak i ako se ne sviđaš mnogima, možeš imati važnu ulogu u društvu, evo recimo Ivan Penava koji sudjeluje u vlasti, utječe njegova stranka na određene smjernice. Politika je malo složenija od top liste pozitivnog i negativnog, poručio je Jokić.

Percepcija problema u Hrvatskoj

Korupcija i dalje uvjerljivo predvodi listu problema koji najviše zabrinjavaju građane, a kao najveći izazov u zemlji navodi je 58% ispitanika. Odmah iza nje je inflacija, odnosno rast cijena i poskupljenja, njih najvećim problemom smatra 56% građana, što jasno govori da se većina svakodnevno bori sa sve većom cijenom života. Na trećem mjestu su male mirovine, koje kao ozbiljan problem ističe svaki drugi ispitanik. Istodobno, gotovo polovica ispitanika, njih 48%, upozorava na niske plaće i loš životni standard.

'Korupcija je sustavan problem koji se ne može riješiti jednom mjerom, tu je potrebno široko političko djelovanje svih sfera, od razine samog vrha vlasti. Ako s vrha vlasti nema inicijative da se on riješi, vrlo teško će ga se Hrvatska riješiti kao glavnog problema. Ipak, ova četiri problema su izrazito povezana. S jedne strane korupcija, s druge strane visoke cijene života s kojima je sve teže živjeti s mirovinama koje umirovljenici imaju i plaćama koje radnici zarađuju. Za Hrvatsku su važne ove ekonomske teme jer jedino na takav način, pritiskom i na vlasti, ali i na opoziciju da gura te teme, može doći do toga da se i sustavno riješe određeni problemi koje Hrvatska ima. To je sve dio istog ili sličnog problema. Ljudi koji rade često brinu o umirovljenicima, a imamo i drugačije situacije, da umirovljenici brinu za obitelji jer nemaju sredstva da osiguraju standard koji se očekuje. Sve to ukazuje da bi se s gospodarskim temama trebalo baviti na još sustavniji način. Ekonomija i gospodarstvo su korijen kretanja u određenom društvu, kako žive ljudi, kakav standard imaju, koliko mogu dobiti za svoj rad, koliko mogu tom plaćom osigurati za sebe i svoje obitelji. To su prevažne teme i treba ih gurati kao glavne teme u političkoj sferi', poručio je Jokić.

Koliko imate povjerenja u javne službe?

S obzirom da smo u jeku turističke sezone i javne službe su u punom pogonu, Crobarometar donosi i odgovore koliko građani u njih imaju povjerenje. Rezultati pokazuju da većina građana ima pozitivno mišljenje. Povjerenje u javne službe iskazuje 59% ispitanika. S druge strane, gotovo svaki peti građanin, njih 18%, kaže da nema povjerenja u javne službe. Dodatnih 23% zauzima neutralan stav, navode da niti imaju, niti nemaju povjerenja.

Jokić objašnjava da je ovo dio šireg trenda pada u povjerenja u institucije, u Hrvatskoj, ali i u zapadnom svijetu. 'To je nešto što će biti najveća ugroza demokracije uopće. Naime, institucije i povjerenje u institucije treba graditi svakim danom. Premda gotovo 60 posto ima povjerenja, značajan je dio onih koji nemaju to povjerenje ili nisu sigurni. Hrvatska bi trebala učiniti sve da se to povjerenje gradi, javne službe su vrlo širok pojam, od onih koji trebaju reagirati u trenutku na neku hitnu situaciju do onih koji dugotrajno djeluju, ali Hrvatska bi trebala učiniti više i poticati povjerenje u institucije', tvrdi Jokić.

Tandara Knezović dodala je da, kada se dublje pogledaju podaci, najviše institucijama vjeruju SDP-ovi simpatizeri i žene, a najmanje HDZ-ovi simpatizeri i muškarci.

'Nisu te razlike prevelike. Kada se pogleda i spol i dob i prema strankama, sve je to tu negdje. Uvijek postoji dio onih koji će imati skepsu prema javnim službama, ali ona društva koja izgrade povjerenje u institucije i javne službe su često društva u kojima se kvalitetnije živi i u kojima ljudi imaju osjećaj da pripadaju zajednici, više nego u onim društvima u kojima je povjerenje manje', rekao je Jokić.

Koliko se konkretnim institucijama može vjerovati?

Crobarometar donosi odgovor na pitanje i u koga ispitanici od javnih službi imaju najveće povjerenje. Na samom vrhu su vatrogasci, kojima vjeruje čak 97% ispitanika. Odmah iza njih je Hrvatska gorska služba spašavanja, s povjerenjem od 95%. Vrlo visoko povjerenje uživa i hitna pomoć. Njoj vjeruje 82% ispitanika, dok tek 3% kaže da joj ne vjeruje. Povjerenje u policiju nešto je niže. Policiji vjeruje 61%, 27% zauzima neutralan stav, a 12% ispitanika kaže da policiji ne vjeruje.

Jokić je napomenuo da treba pohvaliti vatrogasce, HGSS, hitnu službu jer imaju značajno povjerenje, ali treba istaknuti i policiju jer i oni rade dobar posao.

'Kada pogledamo tko ne vjeruje policiji, tu se krije jedan znakovit podatak. Oni koji su mlađi od 30 godina, u toj dobnoj skupini 45% nema povjerenje u policiju. Naša istraživanja u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu pokazuju da s 13 godina, 20% trinaestogodišnjaka kaže da se policiji uopće ne može vjerovati. Jedan od razloga je i što roditelji plaše djecu s policijom, ali i policija bi se trebala otvarati građanima, i otvara se, ali na način da pokaže da nema samo represivno nego i preventivno djelovanje, na način da želi zaštiti zajednicu od različitih negativnih aspekata', kaže Jokić.

Zanimljiv podatak je i da birači Možemo najmanje vjeruju policiji, birači HDZ-a najviše, ali najistaknutiji su oni koji ne glasaju.

'Među onima koji ne glasaju ili su neodlučni često se krije značajan dio hrvatske populacije. Oni su najčešće anti-sustavno orijentirani pa najmanje povjerenja imaju u policiju, ali recimo i u hitnu službu. Ne smijemo se uloviti samo u igru stranaka, nego trebamo gledati i na one koji ne glasaju jer je i njihovo pravo ne glasati u demokraciji i njihovi stavovi su važni. Treba istaknuti da je povjerenje u javne službe izrazito važno za Hrvatsku i treba učiniti sve da se to povjerenje štititi i gradi i da od najmanje dobi jer oni su najranjiviji, da im pokažemo da u zajednicu mogu imati povjerenja, a ključni dio zajednice su i javne službe', zaključio je Boris Jokić analizu današnjeg Crobarometra, prenosi Dnevnik.hr