Dok tisuće učenika i njihovih roditelja ovih dana donose jednu od najvažnijih odluka, koju školu ili fakultet upisati, više od polovice građana traži temeljitu reformu školstva.

Otkriva to ovomjesečno ekskluzivno istraživanje Crobarometar koje je za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos. Previše teorije, premalo prakse, premalo životnih vještina i sve više pitanja o tome priprema li škola djecu za stvarni život. Crobarometar za lipanj analizirala je reporterka Sabina Tandara Knezović uz gosta komentatora Borisa Jokića.

Ispitanici su odgovarali na pitanje smatraju li da obrazovanje treba promjenu, a rezultati su, u najmanju ruku, oštri. Tek 4 posto ispitanih smatra da nije potrebna nikakva promjena. Njih 34 posto smatra da trebaju manje promjene. Više od polovice, 52 posto, traži temeljitu reformu. Ne zna njih 10 posto.

Istraživanje donosi i tko najviše traži reforme. Udio onih s osnovnom školom koji traže reforme je 43 posto, dok od onih sa završenom srednjom školom 48 posto smatra da trebaju reforme. Najglasniji su kritičari oni koji bi morali biti najzadovoljniji, a to su visokoobrazovani. Njih čak 66 posto traži opsežnu reformu. Čini se da što je viša diploma, to je manje povjerenja u sustav koji ju je izdao, analizirala je Sabina Tandara Knezović s Nove TV.

Boris Jokić poručio je da ga brojke ne iznenađuju, ali ga donekle raduju. 'Mislim da je obrazovni sustav uvijek takav da ga treba mijenjati, inovirati, a građani prepoznaju da je to potrebno. Ne bih rekao da je ovo alarm, već poziv političarima da naprave ozbiljne promjene. Moram reći da se određene promjene i događaju u hrvatskom školstvu, postoji reforma srednjoškolskog strukovnog obrazovanja, pokušava se s cjelodnevnom nastavom, ipak čini se da građani to ne doživljavaju kao veće reforme koje su važne, ne samo zbog toga što je trenutno u školama, već vjerojatno i zbog toga što nam slijedi pod utjecajem digitalne tehnologije, umjetne inteligencije, toga da se gubi motivacija za učenje kod učenika, sve to sugerira da treba učiniti veće rezove u hrvatskom obrazovnom sustavu', rekao je Jokić.

Tandara Knezović istaknula je da je kod ispitanika osnovna škola dobila 3,2 ocjenu, a srednja škola 3,28. Jokić je to nazvao dobrom ocjenom, čvrsta trojka.

'Hrvatska ima dobro školstvo, ima dobru osnovu, ali već desetljećima politika nije spremna učiniti ono što treba, a to je uložiti u ljude, u sustav koji formira ljude kasnije. Svi koji rade u školi – ova ocjena je super. Zoranu Milanoviću je ocjena 2,9, a on je najbolje ocijenjen. Vlada je u istraživanju dobila ocjenu 2,41, a Sabor ima ocjenu 2,11. Ovo je jedna od boljih ocjena od svih službi. Ljudi imaju povjerenje u sustav, ali ga moramo mijenjati. To je važno ako želimo biti društvo koje cijeni znanje, cijeni vještine i gradi najjači kapital – ljudski', analizirao je Jokić.

Što je važnije za uspjeh u životu?

Gubi li diploma ispred vještina, što je važnije za uspjeh u životu? Samo 5 posto ispitanika smatra da je formalno obrazovanje važnije, 29 posto daje prednost vještinama i iskustvu, a da je oboje važno smatra 62 posto ispitanika. Ne zna 4 posto.

Paradoks je da ih 59 posto ipak vjeruje da društvo i dalje više cijeni diplomu nego zanat, a da je zanat cjenjeniji smatra 15 posto. Da je oboje jednako važno smatra također 15 posto.

'Većina građana u Hrvatskoj bi rekla da možda nije važna niti diploma niti vještine, već koga poznaješ, tko ti je roditelj, imaš li člansku iskaznicu, da su to važne stvari za napredovanje. Naša istraživanja ukazuju da na kraju osmog razreda gotovo 60 posto učenika smatra da je to važnije od toga koliko si dobar u školi, što znaš i što umiješ. To su porazni podaci. Oni pokazuju da su formalno obrazovanje pa i neformalno obrazovanje, odnosno stjecanje vještina, u ovom društvu manje važna', rekao je Jokić za Dnevnik Nove TV te dodao i zašto mladi manje vjeruju diplomi. 'Mladi manje vjeruju diplomi jer se obrazuju u različitom dobu u kojem se može na različite načine stjecati vještine i obrazovanje.'

Što roditelji misle o današnjoj školi?

Devet od deset roditelja koji su zabrinuti za svoje dijete kao glavni strah navode ne ocjene, već lošu kvalitetu nastave, njih 59 posto. Zatim nedostatak životnih vještina navodi njih 56 posto, nedostatak motivacije 51 posto, preopterećenost gradivom 48 posto, pritisak ocjena i upisa kao glavni strah navodi 40 posto ispitanih roditelja.

'Ocjene su važne u određenim trenucima, pri upisu u srednju školu i pri upisu na fakultet. Stoga me ne čudi što to nije najveći strah. Ono što se krije iza ovoga kada se kaže kvaliteta nastave, to je nekoliko stvari koje muče ljude. Jedna od njih je preopterećenost gradivom, previše teorije, premalo prakse, potom nedostatak kritičkog mišljenja, nedostatak rješavanja problema i suradnje među učenicima, a sve su to karakteristike moderne škole', rekao je Jokić.

'Jedan od važnijih elemenata takve škole, drugačije škole je iskustveno učenje. Kada se mlade ljude stavlja u situaciju učenja iskustvom, tada su rezultati što se tiče motivacije puno veći. Značajan dio roditelja primjećuje pad motivacije kod svoje djece za školu, smanjenje aspiracija, želja, snova vezano za obrazovanje, a sve bi se to moglo promijeniti nešto drugačijom školom, gradeći na onom što škola ima', istaknuo je Jokić.

Da ste ministar obrazovanja, što bi vam bio prvi potez?

Na pitanje što bi prvo učinili da sutra postanu ministar obrazovanja, među ispitanicima su dominirala dva odgovora. Cjelovita reforma bi bio prvi potez za 14 posto ispitanika, dok bi za također 14 posto ispitanika prvi potez bio više prakse, manje teorije. Rasterećenje učenika reklo je 13 posto ispitanika, kurikularna reforma 5 posto te veće plaće nastavnicima njih 4 posto.

'Smatram da nastavnici, baš kao niti zdravstveni djelatnici, ni socijalni radnici, smatram da nisu dovoljno cijenjeni u društvu, trebali bi podići status tih profesija. Radim s njima i znam što se radi u osnovnim školama, u srednjim školama, koliko su to kvalitetni ljudi i stručnjaci. Kada im damo slobodu, oni s učenicima mogu učiniti velike stvari', tvrdi Jokić.

Za kraj je dao poruku učenicima i budućim studentima: 'Što se tiče upisa u srednje škole, vas ima negdje oko 30 tisuća, mjesta je 48 tisuća, tako da ćete naći svoje mjesto. Na jesen vas čeka neko novo društvo, neko novo iskustvo, škola koja je drugačija, sve one stvari koje su vam možda išle na živce vidjeti s nekim drugačijim očima, s nekim novim ljudima i prijateljima. Što se tiče ovih koji čekaju upis na fakultet, većina njih upisuje svoj prvi izbor premda se oko toga stvara velika nervoza. Velika većina završi na studiju koji želi, a kada završite tamo, učinite sve da vam studentski dani proteknu na najbolji mogući način. U Hrvatskoj je najteže upisati vrtić, njima držim fige.'

Istraživanje Crobarometar provedeno je od 1. do 19. lipnja putem metode Knowledge panel na uzorku od 994 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto.