Vojno-oslobodilačke operacije Oluje 1995. ne bi bilo bez besprijekornog saveza svih rodova Oružanih snaga RH i policijskih postrojbi, ali svoju ulogu u oslobađanju okupiranih područja Hrvatske prije 30 godina imali su i diplomati, osobito u potpisivanju Splitskog sporazuma između Tuđmana i Izetbegovića
'Dana 16. i 17. srpnja 1995. na Brijune je u posjet predsjedniku Franji Tuđmanu došao predsjednik Turske Süleyman Demirel. Suznih očiju je molio da Hrvatska pomogne Bošnjacima da opstanu. Rekao je da su na koljenima. To je bilo nakon zločina u Srebrenici. Predsjednik Tuđman je obećao pomoći. Organizirali smo sastanak u Splitu 22. srpnja. Imao sam zadaću pripremiti diplomatski dio, a ministar Gojko Šušak vojni. Ministar Šušak je kratko rekao predsjedniku Tuđmanu da smo spremni – odmah', prisjetio se Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova RH i aktualni posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku, gostujući u emisiji Studio 4.
'Zamolio sam predsjednika Aliju Izetbegovića da napiše pismo predsjedniku Tuđmanu i da zatraži vojnu pomoć. To je međunarodno pravno vrlo važno. Na temelju tog sporazuma, koji su potpisali predsjednik Tuđman i predsjednik Izetbegović, Hrvatska vojska je mogla djelovati. To je ubrzalo i donošenje konačne odluke kada će početi Oluja jer se vidjelo da pregovori s lokalnim Srbima praktički nemaju nikakvog smisla', kazao je.
vezane vijesti
U tadašnje vrijeme zapadni saveznici nisu nam htjeli isporučiti ni prodati oružje jer smo bili pod embargom. Međutim to je učinila Rusija pod predsjedanjem Borisa Jeljcina.
'Jeljcinova Rusija i Putinova Rusija nisu iste. Jeljcinova Rusija željela je surađivati sa Zapadom, pa čak i s NATO-om. Mi smo imali jako dobre odnose, bez obzira na tradicionalno dobre odnose između Rusije i Srbije', rekao je Granić.
Operacija Oluja
Kad je riječ o oslobodilačkoj operaciji Oluja, naglasio je da je ona bila jedna od najčišćih operacija.
'Nema rata u kojem nema žrtava, ali naš je cilj bio da bude kratko, čisto i da ima što manje stradanja civila. I tako je i bilo. Odluku o evakuaciji i odlasku, bez obzira što je predsjednik Tuđman pozvao lokalne Srbe da ostanu, u 5 sati ujutro na dan Oluje donio je Beograd', istaknuo je.
A onda je krenulo po zlu i naši generali morali su braniti legitimitet Oluje u Haagu.
'Hrvatska je bila izložena velikom pritisku, posebno hrvatski generali. U jednom trenutku tada nije bilo velike pomoći međunarodne zajednice, ali borili smo se i uspjeli. Moj brat Goran Granić, zamjenik premijera, bio je zadužen za suradnju s Haškim tribunalom. Osobno sam bio svjedok - pet dana, 13 sjednica, 20 sati, 381 stranica transkripata - i svjedočio u korist hrvatskih generala. Njihovi odvjetnici odradili su odličan posao, svatko je dao ono što je mogao', rekao je Granić.
Za današnji ugled Hrvatske rekao je da je vrlo visok.
'Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković jedan je od najcjenjenijih i najuglednijih lidera unutar EU-a. Hrvatska je jedna od najsigurnijih i u Europi i u svijetu. Mi smo svoji na svome i obilježavanja svih ovih obljetnica najbolje govore da je u roku od manje od 35 godina stvorena ovakva država - stabilna, sigurna i jasno orijentirana Uniji', istaknuo je Granić.
Komentirao je i preporuku srpskih vlasti svojim građanima da ne putuju u Hrvatsku zbog sigurnosnih razloga.
'Oni nikako da se suoče s prošlošću. Hrvatska je itekako ponosna na ove dane. Oni znače ljubav prema domovini Hrvatskoj i prema hrvatskom narodu', zaključio je bivši ministar vanjskih poslova Granić.
