Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump već je poručio da je Washington „spreman pomoći“ u Iranu.

Nemiri koji traju već dva tjedna predstavljaju najozbiljniju unutarnju prijetnju Islamskoj Republici u posljednjih nekoliko godina, a dio američkih medija objavio je da Bijela kuća razmatra moguće vojne opcije. Prema tim izvješćima, nikakva odluka još nije donesena.

Trump je ranije poručivao da su SAD spremne „spasiti“ Irance ako tamošnje vlasti krenu ubijati prosvjednike. U subotu je na društvenim mrežama napisao: „Iran gleda na SLOBODU, možda kao nikada prije. SAD je spreman pomoći!!!“

Njegove poruke stigle su u trenutku kada je iranski režim pojačao represiju, a izvješća o rastu žrtava nastavila su pritiskati vlasti, piše Financial Times. Organizacija Human Rights Activists, sa sjedištem u inozemstvu, objavila je da je od kraja prosinca u prosvjedima poginulo 116 ljudi, uključujući pripadnike sigurnosnih snaga, dok je pritvoreno više od 2600 prosvjednika.

Iran prijeti i SAD-u i Izraelu

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf u nedjelju je upozorio SAD na, kako je rekao, „pogrešnu procjenu“. „Budimo jasni: u slučaju napada na Iran, okupirana područja (Izrael), kao i sve američke baze i brodovi, bit će naša legitimna meta“, rekao je Qalibaf, nekadašnji zapovjednik Iranske revolucionarne garde.

SAD ima brojne baze u regiji. Podsjetimo, u lipnju je Teheran ispalio rakete na američku bazu u Kataru kao odgovor na Trumpovu kratkotrajnu odluku da bombardira ključne iranske nuklearne objekte tijekom 12-dnevnog izraelsko-iranskog rata.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian također je u subotu upozorio Washington da se ne miješa, a vlasti u Teheranu već danima optužuju SAD i Izrael za poticanje prosvjeda. „Vjerujući da je Islamska Republika Iran poput drugih zemalja, SAD provodi iste mjere potičući određene pojedince da stvaraju kaos i nerede“, rekao je tijekom sastanka s ministrom vanjskih poslova Omana. Prema državnoj televiziji, dodao je da će narod Irana „snažnije nego prije podržavati zemlju i islamski establišment“.

Islamska Republika jako oslabila

Nemiri izbijaju u trenutku kada je Islamska Republika slabija nego godinama, suočena s jačim unutarnjim nezadovoljstvom, međunarodnim pritiscima i duboko frustriranim stanovništvom.

Od četvrtka, Iran je gotovo potpuno odsječen od svijeta nakon što su vlasti uvele opsežno gašenje interneta i komunikacija. Unatoč tome, na internetu se i dalje pojavljuju snimke ljudi koji izlaze na ulice, prkoseći zabranama. Vlasti su najavile da će se s uhićenima postupati „brzo i bez milosti“.

Teheranski državni tužitelj upozorio je da će se oni koji oružjem napadnu državne institucije suočiti s optužbom za „vođenje rata protiv Boga“, što u Iranu nosi mogućnost smrtne kazne.

Uhićene stotine ljudi

Državni mediji objavili su da je od početka eskalacije prosvjeda u četvrtak uhićeno na stotine ljudi te da je više od deset pripadnika sigurnosnih snaga ubijeno. Optužili su „naoružane skupine“ za napade na „javnu i privatnu imovinu u nekoliko pokrajina“, uključujući džamije.

Žarište nezadovoljstva prvotno su bili ekonomski problemi. Trgovci u Teheranu zatvorili su svoje radnje u znak prosvjeda protiv rastućih cijena, a val nezadovoljstva brzo se pretvorio u nacionalne prosvjede usmjerene protiv režima.

Pezeshkian, koji je na vlast došao prije 18 mjeseci s obećanjem da će popraviti gospodarstvo, isprva je pokušavao smiriti situaciju. No kako su prosvjedi rasli, tako su se pojačala i upozorenja vlasti.

„Ovo je neistraženo područje za Islamsku Republiku“, kaže Ellie Geranmayeh iz Europskog vijeća za vanjske odnose. „Imaju organski pritisak odozdo prema gore, iz dijelova društva koji su povijesno bili okosnica režima, a sada prosvjeduju. To se pretvorilo u nešto puno veće.“ Dodala je da se sve to događa paralelno s pritiskom „odozgo prema dolje“ koji dolazi iz SAD-a i Izraela.

Najopasniji nemiri od 2022.

Ovo su ujedno najopasniji domaći nemiri od 2022. godine, kada je Mahsa Amini umrla u pritvoru nakon uhićenja zbog navodno nepravilnog nošenja hidžaba. Prema Amnesty Internationalu, u represiji nad tadašnjim prosvjednicima ubijeno je više od 300 ljudi.

Iran je danas u slabijem položaju i zbog razornog 12-dnevnog rata s Izraelom u lipnju. Tijekom sukoba, izraelske snage ubile su ključne iranske vojne zapovjednike i nuklearne znanstvenike, uništile protuzračnu obranu i – zajedno sa SAD-om – bombardirale nuklearna postrojenja. Posljedice su dramatične: iranski rial izgubio je više od 40 posto vrijednosti, dodatno pogoršavajući ionako nekontroliranu inflaciju.