oštećene zgrade

Dramatično upozorenje stručnjaka: Ovog puta smo se izvukli! Neke bolnice ne bi izdržale novi potres

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 31.03.2020 17:25
  • Objavljeno 31.03.2020 u 17:25
Josip Atalić

Josip Atalić

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb ostavio je iza sebe rane koje će stanovnici dugo liječiti. U njemu je oštećeno više od 26 tisuća građevina, a više od 1900 objekata neuporabljivo je za stanovanje. Neki, poput profesora sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta Josipa Atalića, već su ranije upozoravali da uopće nismo spremni za slučaj potresa

Atalić je voditelj tima stručnjaka s Građevinskog fakulteta koji provjeravaju statiku zgrada stradalih u potresu, a s kolegama Marijem Urošem i Martom Šavor Novak 2014. je izradio studiju procjene rizika od potresa, no kaže da tada nitko nije slušao što govore.

'Izradili smo studiju 2014. godine, a onda smo je poboljšavali. Na izradu smo potrošili tri godine, a krajem 2018. godine napravili smo Ažuriranu procjenu rizika od potresa, kako se službeno zove, u kojoj smo puno detaljnije, uz pomoć mnogo studenata, pomno popisali baš zgrade Zagreba jer smo znali da je to najugroženije područje', kazao nam je Atalić.

Atalić napominje da, s obzirom na štetu koju je pretrpio Zagreb, recentni potres ne spada u kategoriju jakih.

'Ovo nam je bila mala pljuska upozorenja, ali ako se dogodi ono pravo, onda smo nadrapali', upozorava Atalić, aktualni koordinator tima građevinara, stručnjaka za procjenu oštećenja zgrada od potresa, koji su kao volonteri odmah nakon udara izišli na teren pomoći ljudima.

Mjere, ono što se moglo i trebalo ranije napraviti kako bi se što spremnije dočekao potres, postoje i ne treba otkrivati toplu vodu - Talijani već sedam godina ulažu milijarde eura kako bi bili što spremniji.

>>> Seizmolog Marijan Herak otkriva gdje se nalaze najtrusnija područja u Hrvatskoj i upozorava o čemu moramo voditi računa

'Ide se po prioritetima – bolnice, škole…', nabraja Atalić i napominje da smo minimalno trebali organizirati sustav da to ne padne na leđa volontera, kao što je palo sada. Smatra da za takvo što ne treba puno novca. Za drugo bi trebalo značajnije investirati. Razumije da država nema novca, ali mogli smo se 'krpati'.

'Ako se radi energetska učinkovitost, onda se pritom može ojačati zgrada i slične stvari', navodi Atalić.

Josip Atalić, koordinator tima građevinara, stručnjaka za procjenu oštećenja zgrada od potresa

Josip Atalić, koordinator tima građevinara, stručnjaka za procjenu oštećenja zgrada od potresa

Izvor: Cropix / Autor: Marko Todorov

Mnogi se sada pitaju što je trebalo učiniti sa zgradama u centru Zagreba, dosta starima, od kojih neke imaju po 100 i više godina. Je li ih trebalo rušiti pa graditi nove ili ih se može na neki način učvrstiti i fizički osigurati? 'Može ih se osigurati, sigurno da može', kazuje nam sugovornik te upozorava da smo radili upravo suprotno od toga. Kod nas su te stare zgrade dodatno uništavane.

'Danas, po novim arhitektonskim konceptima, morate imati veliki dnevni boravak i udovoljiti drugim modernim zahtjevima stanovanja i onda se prilikom preuređenja ruše postojeći zidovi, stavljaju se neke traverze i čelični elementi koji nose zidove odozgor, kako mi volimo reći, ali kad se sruši taj zid, konstrukcija je tada manje otporna na potres jer nema zida', pojašnjava Atalić.

Mišljenja je da bi takve zgrade prilikom rekonstrukcija trebalo ojačavati, ali minimum svijesti o potresu bio bi da ih ne slabimo.

'Zapravo smo radi estetike slabili zgrade', smatra stručnjak.

>>> [VIDEO] Snimke HV-a iz zraka otkrivaju nove razmjere štete nakon potresa u Zagrebu

Dodao je i poveznicu s Albanijom, u kojoj je bio na terenu kada je tu zemlju krajem prošle godine pogodio snažan potres.

'Tamo su mi neki inženjeri rekli u neformalnom razgovoru da su gotovo sve zgrade koje su se srušile zapravo velika nezakonita gradnja. Ili su u njima rušeni stupovi koji se nisu smjeli ili su nadograđivana i dva kata viška… Po meni to mi sada radimo….', poručuje Atalić te dodaje da je problem u tome što nije postojala svijest o toj prijetnji, građevinska struka je gurnuta u drugi plan 'i kad ne poštuješ struku, dobiješ po glavi'.

Modernije građevine u Zagrebu ipak nisu pretrpjele štetu ako se ne računa Markuševec, gotovo u samom epicentru.

Atalić kaže da za ovu razinu potresa ni ne očekuje ništa osim da negdje pukne žbuka. U studiji koju je izradio s kolegama upozorili su na mostove i bolnice u Zagrebu kao mjesta koja bi mogla biti kritična u slučaju potresa. Nakon nedavnog potresa, kako kaže, mostovi su provjereni prvog dana i oni su dobro, ali bolnice su na rubu.

  • +11
  • +8

Posljedice potresa u centru Zagreba

Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas / CROPIX

'Svaki novi potres sada bi napravio strašnu štetu', kaže Atalić te smatra da je sreća to što nije bio samo mrvicu jači jer bi bolnice jako stradale, a onda bi bilo i mrtvih i ranjenih i cijeli sustav bi kolabirao.

Vjeruje kako je ovaj potres bio 'na knap', taman koliko smo mogli izdržati.

'Bolnicu Jordanovac smo u prvi mah iselili pa smo malo detaljnije pregledali i pustili da se vrate, ali i upozorili da se to mora hitno, hitno riješiti jer novi potres ne bi izdržali', kazuje nam sugovornik.

>>> Zašto je stručnjacima teško predvidjeti gdje će i kada doći do potresa, otkriva geofizičar Hrvoje Tkalčić

Pitali smo ga i jesu li pregledavali još neke građevine po Zagrebu: žičaru, sljemenski toranj, neboder na Trgu bana Jelačića, Zagrepčanku, i ima li na njima oštećenja ili su adekvatne za upotrebu.

'Neke od njih jesmo, ali nije bila ta razina potresa da bi ih tako jako ugrozila. Ovaj potres će ugroziti lošu gradnju ili onu gradnju koja je puno puta nezakonito rekonstruirana ili ne poštujući struku. Toranj sigurno neće pasti, nešto što je novo neće pasti', smatra stručnjak te dodaje da nisu bili na licu mjesta na zagrebačkoj žičari, na kojoj je odmah poslije potresa nastavljena gradnja.

Atalić kaže da su to mogli odlučiti inženjeri izvođača radova na licu mjesta i oni se u to ne bi htjeli miješati. 'Ovo što radimo je volonterski rad i nema neke formalno-pravne posljedice', ogradio se stručnjak.

Na kraju je upozorio da je u Albaniji bio sličan potres u rujnu 2019. godine, a onda je tri mjeseca nakon toga stigao drugi od 6,4 stupnja po Richteru te je napravio veliku štetu.

'Ono što sada panično radimo to je da se pripremimo da nas nešto slično ne pokosi', istaknuo je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!