Europska komisija u utorak će objaviti godišnji paket o proširenju, redovit pregled napretka država kandidata i potencijalnih kandidata na njihovu putu prema Europskoj uniji. Ove će godine taj dokument biti objavljen u ozračju obnovljenog interesa za proširenje, a ono je nakon ruske agresije na Ukrajinu postalo jedan od geostrateških prioriteta EU-a
Europska unija posljednji se put proširila prije više od 12 godina, ulaskom Hrvatske 2013. godine, što je najdulje razdoblje bez proširenja u povijesti Unije. Iako se proces pristupanja novih članica godinama činio usporenim, rat u Ukrajini vratio je politiku proširenja u središte europske agende.
No svaka se zemlja kandidatkinja na putu prema članstvu suočava s različitim izazovima.
Crna Gora i Albanija predvodnice procesa
Među državama zapadnog Balkana, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanju Uniji. Od 2012., kad je započela pregovore, otvorila je sva 33 poglavlja, pri čemu ih je sedam privremeno zatvoreno. Vlada premijera Milojka Spajića planira ih završiti do kraja 2026. te pristupanje Uniji do 2028. godine. Europska komisija podržava te ambiciozne ciljeve, ali upozorava da je riječ o vrlo zahtjevnom procesu.
vezane vijesti
Albanija, koja se u posljednje vrijeme profilirala kao nova 'zvijezda proširenja', od listopada 2024. godine otvorila je pet od šest pregovaračkih klastera. Tirana, koja se prijavila za članstvo još 2009., planira zatvoriti sva poglavlja do 2027. i pristupiti Uniji do 2030. godine. Premijer Edi Rama u rujnu je izjavio da Albanija 'prvi put u povijesti može slobodno izabrati kojem carstvu želi pripadati – carstvu prava, vrijednosti, sigurnosti i stabilnosti'.
Srbija – stagnacija i pad potpore
Srbija je započela pregovore 2014. godine, nakon što je podnijela zahtjev za pristupnim procesom 2009., ali se suočila s padom javne podrške za ulazak u EU s više od 70 posto početkom 2000-ih na današnjih oko 40 posto.
U proteklih 11 godina otvorila je tek 22 poglavlja, od kojih su samo dva zatvorena. Posljednji je klaster otvoren u prosincu 2021., a od tada nema vidljivog napretka.
VIDEO Ovo su najopasnije države u Europi, evo gdje je Hrvatska
Osim toga, Srbija je i dalje jedina država kandidatkinja koja nije uskladila svoju vanjsku politiku s Europskom unijom, posebno kada je riječ o odnosima s Rusijom. Iako je Bruxelles godinama tolerirao to, u posljednjih godinu dana promijenio je ton prema vladi Aleksandra Vučića, posebno nakon studentskih prosvjeda zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu 2024., a oni su ukazali na sve autoritarniju prirodu njegova režima.
Komisija se sada nalazi u paradoksalnoj situaciji – svaki signal podrške europskom putu Srbije domaća javnost tumači kao potporu Vučićevu režimu, a Bruxelles naglašava da zahtjevi prosvjednika u suštini odgovaraju kriterijima koje EU postavlja za napredak zemlje.
BiH i Kosovo u zastoju, Sjeverna Makedonija blokirana
Bosna i Hercegovina u ožujku 2024. godine dobila je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora, ali oni još nisu formalno započeli. U Bruxellesu očekuju da se to može dogoditi do kraja godine ako BiH ispuni preostale uvjete – usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i o Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača.
Sjeverna Makedonija čeka najdulje od svih – podnijela je zahtjev 2004. godine, ali se potom suočila s uzastopnim preprekama zbog sporova sa susjednim državama. Nakon što je riješila problem imena s Grčkom Prespanskim sporazumom iz 2019. godine, i dalje je blokira Bugarska zbog spora oko manjina, jezika i tumačenja zajedničke povijesti, što joj je glavna prepreka koju tek treba prevladati, a i javna podrška pridruživanju EU-u je oslabila.
Kosovo je pak u najtežoj poziciji jer pet članica EU-a još uvijek ne priznaje njegovu neovisnost.
Ukrajina i Moldavija čekaju zbog Mađarske
Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo samo četiri dana nakon ruske invazije u veljači 2022. godine i presedanski dobila status kandidatkinje u samo četiri mjeseca.
Moldavija je slijedila primjer Ukrajine, podnijevši zahtjev tjedan kasnije, u ožujku 2022. Europska komisija očekuje da će završiti pregovore do 2027. godine, krećući se 'možda dvostruko brže' od tipičnih kandidata.
Predsjednica Maia Sandu zalagala se za put svoje zemlje prema Uniji unatoč ruskom hibridnom uplitanju, uključujući pokušaje manipuliranja nedavnim izborima i ustavnim referendumima.
Ukrajina i Moldavija završile su analitički pregled zakonodavstva, takozvani skrining – ključan korak prema otvaranju pregovora. Europska komisija smatra da obje zemlje ispunjavaju tehničke uvjete za početak pregovora, ali to zasad blokira Mađarska protiveći se njihovom otvaranju s Ukrajinom.
Bez suglasnosti Budimpešte EU ne može formalno pokrenuti pregovore, a Moldavija je kolateralna žrtva toga jer Bruxelles ne želi razdvajati dvije zemlje kako ne bi poslao poruku da je Ukrajina ostavljena po strani.
Reforma EU-a prije novog vala proširenja
Europska komisija planira uskoro predstaviti dokument o reformama koje bi trebale pripremiti EU za primanje novih članica. Među idejama su i ograničenje prava veta te prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom u nekim fazama pregovora, no za sada te prijedloge ne podržavaju sve države članice.
U Bruxellesu razmatraju i model prema kojem bi nove članice imale privremeno ograničeno pravo veta u prvim godinama članstva.
Prema posljednjem Eurobarometru, 56 posto građana EU-a danas podržava proširenje, a posebno je velika podrška tome među mlađim Europljanima. Iako je pristupni proces i dalje dugačak i politički osjetljiv, Europska unija ponovno vidi proširenje kao ključno sredstvo jačanja svoje sigurnosti, stabilnosti i globalne uloge.
