Karta potresne opasnosti

Seizmolog Marijan Herak otkriva gdje se nalaze najtrusnija područja u Hrvatskoj i upozorava o čemu moramo voditi računa

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 24.03.2020 09:31
  • Objavljeno 24.03.2020 u 06:29
Zagrebačko područje poznato je kao potresima ugroženo, a seizmičnost nam je vrlo dobro poznata, kaže profesor Herak

Zagrebačko područje poznato je kao potresima ugroženo, a seizmičnost nam je vrlo dobro poznata, kaže profesor Herak

Izvor: Pixsell, Cropix / Autor: Marin Tironi/Cropix, Sandra Šimunović/Pixsell

'Postoji mala, ali ipak nezanemariva mogućnost da se sljedećih mjeseci dogodi potres i veći od jučerašnjeg, pa i o tome valja voditi računa', kaže prof. dr. sc. Marijan Herak s PMF-a

Što se zapravo događa ovih dana, otkako tlo ne prestaje podrhtavati, i koliko se moglo očekivati da će potres pogoditi Zagreb, pitali smo jednog od vodećih hrvatskih seizmologa, prof. dr. sc. Marijana Heraka s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

'Potres koji se dogodio u nedjelju ujutro nije uopće iznenadio seizmologe', kaže Herak. Zagrebačko područje poznato je kao potresima ugroženo, a seizmičnost nam je vrlo dobro poznata.

Nakon Velikog zagrebačkog potresa 1880. godine, koji je bio znatno jači od jučerašnjeg, zadnji tako jaki potresi zadesili su Zagreb 17. prosinca 1905. i 2. siječnja 1906. godine. Oni su i intenzitetom i lokacijom bili vrlo slični ovom nedjeljnom potresu, podsjeća Herak.

Hrvatski katalog potresa u radijusu 30 kilometara oko Zagreba navodi ih čak 14 s intenzitetom u epicentru VI-VII st. MCS ljestvice ili većim u posljednjih 200 godina, pa pojava takvih potresa nikako nije mogla biti iznenađenje, barem ne za seizmologe. Uz to, karta potresne opasnosti za Hrvatsku jasno smješta zagrebačko područje u najugroženija, pa ni s te strane iznenađenja nije smjelo biti, smatra Herak.

No čak i iskusne seizmografe donekle je iznenadilo mjesto epicentra potresa. Naime, reći će Herak, potres se dogodio u blizini poznatog Kašinskog rasjeda, ali nije bio na njemu.

'Preliminarna rješenja mehanizma pomaka u žarištu potresa ukazuju na to da je uzročni rasjed reverzni, odnosno rasjedna krila se relativno spuštaju i podižu jedno u odnosu na drugo pod utjecajem vodoravnih kompresijskih sila. No kod Kašinskog rasjeda ta se rasjedna krila gibaju vodoravno, jedno pored drugog', objašnjava Herak. 'Detaljno ćemo o mehanizmu rasjedanja na uzročnom rasjedu znati više kada se precizno lociraju brojni naknadni potresi.'

Koje su uopće sličnosti i razlike između ovog, nedjeljnog potresa i onog koji je 1880. sasvim promijenio lice Zagreba?

'Potres 1880. bio je mnogo jači, a magnitudu mu procjenjujemo na 6.2 prema Richteru', kaže Herak. 'O njegovoj snazi govori i činjenica da je uzrokovao štete čak i u Mađarskoj. Taj je potres oslobodio dvadesetak puta više energije od potresa u nedjelju.'

Sljedećih dana, tjedana, pa i mjeseci valja očekivati pojačanu seizmičku aktivnost naknadnih potresa, od koji će neki biti i relativno jaki, ali se ipak većina neće osjetiti pa će ih zapisati samo seizmografi, najavljuje Herak.

'Kao i u svakoj seriji potresa, postoji mala, ali ipak nezanemariva mogućnost da se sljedećih mjeseci dogodi potres i veći od nedjeljnog, pa i o tome valja voditi računa', upozorava seizmolog.

  • +21
  • +18

Potres u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Bruno Fantulin

Opasnost od potresa ne prijeti samo zagrebačkom području.

'Ako pogledate kartu, vidjet ćete da su crvenim tonovima obojena područja oko Zagreba, šire riječko područje te srednja i južna Dalmacija. Potresna je opasnost najveća u južnoj Dalmaciji, u kojoj su mogući potresi magnituda prema Richteru većih od 7.0', upozorava Herak. Opasnost prijeti i iz epicentralnih područja u BiH, kao što su na primjer Banja Luka ili Mostar, odnosno Ilirska Bistrica, Gorjanci, Brežice i Krško u Sloveniji, te iz Crnogorskog primorja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!