U redovnom godišnjem izvješću Europske komisije o napretku država kandidata za članstvo u Europskoj uniji Crna Gora ostvarila je najveći napredak, pišu u ponedjeljak crnogorski mediji
Kako prenosi Radio slobodna Europa (RSE) na koji se pozivaju, u izvješću koji će EK službeno objaviti 4. studenog navodi se da je Crna Gora otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja.
Posebno je pohvaljena kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju europskih integracija, čime su, kako je navedeno, ostvareni “opipljivi rezultati u provedbi potrebnih reformi i napretku zemlje na putu prema EU“.
Europska komisija pohvalila je napredak Crne Gore u području pravosuđa gdje su provedene "intenzivne faze reformi tijekom 2024.“ na pravnom okviru koji treba zajamčiti neovisnost, nepristranost i odgovornost pravosuđa.
vezane vijesti
Krupni koraci
Također se navodi da je Crna Gora tijekom prošle godine poduzela korake ka unaprjeđenju pravnog i institucionalnog okvira u borbi protiv korupcije, te da je jedna od zemalja kandidata u kojoj je zabilježen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i medijskom pluralizmu.
U izvješću se spominje i napredak u provedbi akcijskih planova za Schengen, kao i u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, navode mediji pozivajući se na RSE.
RSE podsjeća da su Crnoj Gori također odobrena sredstva u okviru Plana rasta. Europska unija je 2024. godine ponudila šest milijardi eura zemljama regije kroz takozvani Plan rasta, s ciljem ubrzanja njihovog razvoja i integracije.
Crna Gora jedna je od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). To, kako se navodi u izvješću, omogućava njezinim financijskim institucijama da sudjeluju u SEPA shemama plaćanja, što olakšava transfere u eurima i otvara put smanjenju troškova i vremena obrade.
Čekaju od 2008. godine
Crna Gora podnijela je zahtjev za članstvo u EU-u u prosincu 2008., a pregovori o pristupanju između Crne Gore i EU-a započeli su u lipnju 2012.
Do sada je privremeno zatvoreno svega sedam poglavlja, a posljednje, ono o javnim nabavama, zatvoreno je u lipnju 2025. godine. Glavni izazovi ostaju poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.
Krajem prosinca prošle godine, Crna Gora je nakon sedam godina pauze zatvorila tri poglavlja: o intelektualnom vlasništvu, informatičkom društvu i industrijskoj politici. Bio je to važan signal da proces ponovo dobiva zamah.
Međutim, istog dana Hrvatska je zaustavila zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku. Zagreb je tada naveo da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje “otvorena pitanja” koja treba riješiti, a među njima brod Jadran, razgraničenje, nestale osobe i procesuiranje ratnih zločina.
