Pad broja djece snažno se odražava na obrazovni sustav – u osnovnim školama upisano je 4.000 prvašića manje nego prije deset godina, srednje škole izgubile su oko 100 razrednih odjela, a na sveučilištima je na jesenskom roku ostalo nepopunjeno čak 15.000 mjesta. Istodobno, broj zaposlenih u školama raste – u posljednjih pet godina radnika je 2.000 više, unatoč tome što učenika ima 14.000 manje
O tim kontrastima u HRT-ovoj emisiji Otvoreno razgovarali su državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Iva Ivanković, predsjednice udruga ravnatelja Suzana Hitrec i Antonija Mirosavljević te rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić.
'Neki razredi puni, neki prazni'
Suzana Hitrec upozorila je da razlike među školama nikad nisu bile veće. “Situacija je različita u različitim dijelovima Hrvatske i u različitim tipovima škola. Neki razredi škole su prepuni, neki su ostali prazni”, rekla je, istaknuvši da se zbog toga stvaraju organizacijski viškovi.
Zrinka Grancarić prikazala je podatke prema kojima broj učenika rapidno pada, dok broj zaposlenih raste. Ivanković je objasnila kako je to moguće: “Ukupan broj učenika se smanjuje, ali broj učenika u razrednim odjelima definiran je državnim pedagoškim standardom… Tamo gdje su manje sredine mora se osigurati sav onaj kadar koji je potreban da bi sva djeca imala jednake standarde.”
Dodala je da, ako se trend nastavi, “doista je moguće da će postajati broj viškova kada govorimo o zaposlenicima osnovnih i srednjih škola”.
'Djeca sve nespremnija za polazak u školu'
Predsjednica osnovnoškolskih ravnatelja Antonija Mirosavljević naglasila je da učitelji često rade u više škola da bi popunili normu, posebno vjeroučitelji i profesori stranih jezika. Poseban izazov predstavljaju područne škole s tek nekoliko učenika: “Imate razredne odjele s dva-tri učenika… i za tu djecu naravno da treba biti učiteljica.”
Upozorila je i na zabrinjavajući trend: “Djeca su sve nespremnija za polazak u školu i sve su kasnije… zrela za polazak u prvi razred.”
Slobodna mjesta na sveučilištima
Rektor Lakušić naglasio je da je većina slobodnih mjesta u jesenskom roku ostala na manjim učilištima. “Uglavnom se to radi o veleučilištima, radi se uglavnom o manjim sveučilištima. Sveučilište u Zagrebu popunilo je više od 90% kvote, što je izvanredan rezultat.”
Dodao je: “Obrazovanje je ključ budućnosti svake države.”
Reorganizacija umjesto gašenja
Ivanković je podsjetila da Ministarstvo neće zatvarati učilišta, nego ih prilagođavati: “Treba otvarati programe koji su potrebni tržištu rada, modernizirati postojeće i otvarati ih prema stranim studentima.”
Manjak STEM nastavnika
Suzana Hitrec upozorila je na alarmantnu situaciju u matematici i informatici: “Natječaji za matematiku i informatiku rijetko privlače kandidate… To je velika opasnost jer učenici ne dobivaju kvalitetnu nastavu.”
Lakušić je naglasio da bi rješenje mogli biti specijalizirani programi na učiteljskim fakultetima u suradnji s prirodoslovno-matematičkim, a Mirosavljević je dodala da bi povratak pojačanih smjerova za matematiku i prirodoslovlje znatno pomogao osnovnim školama.
vezane vijesti
Male škole kao temelj zajednice
Područne škole i dalje imaju važnu ulogu u održavanju života u malim sredinama, ali njihova organizacija traži puno prilagodbi – od rada nastavnika u više škola do složenih rasporeda i prijevoza.
Pozitivno je da su kvote na učiteljskim fakultetima za razrednu nastavu nakon deset godina ponovno popunjene. Stručnjaci smatraju da je motivacija mladih za učiteljska zanimanja, posebno u STEM području, ključ za budućnost školstva.
