Nakon tri godine otvorila se mogućnost da se ukrajinski i ruski predsjednik Volodimir Zelenski i Vladimir Putin konačno sretnu oči u oči. 'Čekam te u četvrtak u Istanbulu', poručio je tijekom vikenda Zelenski Putinu, no iz Kremlja zasad nema odgovora na ukrajinsku ponudu za 'dejt na visokoj razini'
Hoće li u četvrtak u Istanbulu doista biti dan odluke za rat u Ukrajini? Nakon što su čelnici Francuske, Njemačke, Poljske i Velike Britanije tijekom vikenda pozvali Rusiju da do danas pristane na 30-dnevno primirje ili se suoči sa sankcijama, ruski predsjednik Vladimir Putin odgovorio je ponudom za početak direktnih mirovnih pregovora s Ukrajinom u Turskoj.
Oduševljeni američki predsjednik Donald Trump pozvao je Ukrajinu da 'odmah pristane' na tu ponudu, što je Zelenski i napravio, ali i podigao ljestvicu davši do znanja Putinu da očekuje da se osobno pojavi u Istanbulu.
'Nema smisla da se ubijanja nastavljaju. Čekat ću Putina u Turskoj u četvrtak. Osobno', poručio je Zelenski.
Diplomatska igrarija
Zasad nema odgovora iz Kremlja na objavu Zelenskog, upozorava vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za tportal.
'Ovo je sad diplomatska igrarija, svojevrsni poker. Na neki način svi žele u nekoj mjeri zadovoljiti predsjednika Trumpa i pokazati da djeluju u skladu s njegovim razmatranjima. Dokle to može ići i može li to dovesti do mira ili primirja, to ćemo zapravo tek vidjeti. Mislim da je tu mnoštvo prepreka, ali u svakom slučaju - ako se ne razgovara, neće se nikamo ni krenuti', kaže nam Avdagić.
vezane vijesti
Iako je Zelenski prvotno rekao da je Ukrajina spremna pregovarati, pod uvjetom da se proglasi 30-dnevno primirje, nakon Trumpove reakcije bio je još direktniji.
'Ne vjerujem da je predsjednik Putin očekivao da će predsjednik Zelenski reagirati na ovaj način. Sad je izazvan. Mora reći je li spreman ili nije, želi li ili ne. Ako to nije slučaj, daje mogućnost predsjedniku Trumpu da reagira. Ne znam jesu li unaprijed s ukrajinske strane znali i očekivali Trumpovu reakciju, pa se onda pripremio i odgovor Zelenskog ili je ovo bilo ad hoc, ali možemo reći da je odrađeno tako da je sad Putin doista izazvan', dodaje Avdagić.
Rusija i Putin do sada su izbjegavali direktne pregovore s Ukrajinom, a možda je i njegova najnovija ponuda bila samo blef, no sada će morati dati direktan odgovor.
Makismalno odugovlačenje
'Ne vjerujem da on ima volju i želju te da su oni spremni direktno pregovarati. Dapače, njihova teza bila je da je upravo problem u tome što je predsjednik Zelenski ukazom blokirao mogućnost takvih pregovora. Evo, sad toga više nema. Mislim da je ideja Rusije, odnosno predsjednika Putina, bila zapravo maksimalno odugovlačenje. Oni smatraju da postižu određene rezultate jer imaju konstantne udare na stanovništvo diljem Ukrajine te da polagano uspijevaju u njezinom slamanju, jer nema dodatnih reakcija. Ovi potezi, kojima kažu - nećemo prvo primirje, nego prvo moramo razgovarati, ali prije toga moramo ukloniti temeljne prepreke - samo pokazuje da zapravo nisu voljni, ali da reagiraju kako bi izgledalo da funkcioniraju prema predsjedniku Trumpu da ne bi došlo do dodatnih sankcija', napominje Avdagić.
O odgovoru Putina ovisit će i daljnji odgovor Zapada, na kojem također čekaju da vide kako će se razviti situacija i hoće li Putin priznati da je sve to bio blef ili će sjesti za stol i pregovarati.
'Kad gledamo na europskoj razini, imate problem što su tu najmanje dvije zemlje koje nisu sklone daljnjim sankcijama Rusiji. Ako ništa drugo, premijer Orban jako dobro pazi da bude u skladu, uz liniju s onim kako funkcionira predsjednik Trump. I u Europi se stvari mogu promijeniti. Trump pokazuje da on želi i dalje držati tu liniju onoga što je obećao. A odbijanje jedne ili druge strane u nekom momentu omogućit će da on zapravo razriješi s tom stranom. Tu smo gdje smo, sad su odigrali svoje Trump, Zelenski i ostatak Europe. Sad čekamo da vidimo hoće li predsjednik Putin povisiti ulog, razotkriti karte ili pokušati još jednom blefirati, ali manevarski prostor za to mu se sada jako suzio. Jedino što meni pada na pamet je da on kaže da nije vrijeme za direktne predsjedničke razgovore, nego da predloži da se krene s ministrima vanjskih poslova ili nešto slično tomu', dodaje Avdagić.
Europski čelnici - francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, poljski premijer Donald Tusk i britanski premijer Keir Starmer, uz podršku SAD-a, dali su ultimatum Putinu da pristane na 30-dnevno primirje, a ono bi počelo danas. Avdagić smatra da je taj ultimatum postavljen prije svega da izazove reakciju.
'Ovdje je ključni igrač u svakom slučaju Trump. Ukrajina nastoji pokazati susretljivost i da je ona usklađena s vizijama američkog predsjednika. Europa se u ovom trenutku našla tu kao posrednik prije svega prema Trumpu, odnosno u toj ulozi našla se nekolicina predsjednika i premijera. Ovo je diplomatska igra s visokim ulozima, a zapravo primarni cilj nije postizanje mira, nego zadovoljavanje predsjednika Trumpa', zaključuje Avdagić.
