INTERVJU: EDIT INOTAI

'Budimpešta i Zagreb pokazuju iznenađujući izostanak inteligencije vezano uz izbjeglice'

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 23.10.2015 07:00
  • Objavljeno 23.10.2015 u 07:00
Edit Inotai

Edit Inotai

Izvor: Promo fotografije / Autor: CEID

U razgovoru za tportal.hr Edit Inotai, ugledna mađarska novinarka i analitičarka budimpeštanskog think tanka Centre for Euro-Atlantic Integration and Democracy (CEID), komentira način vladavine premijera Viktora Orbana, izbjegličku krizu i aktualne odnose između Mađarske i Hrvatske

Izbjeglička je kriza, između ostaloga, izazvala rat riječima između nekoliko država jugoistočne Europe, u kojemu su se najviše istaknule Mađarska, Hrvatska i Srbija. Dok su verbalna prepucavanja sa Srbijom odavno standardni dio domaćeg političkog folklora, razmjena javnih optužbi između Zagreba i Budimpešte je nešto novo, pa je zato zanimljivo dobiti i kritičku perspektivu cijele situacije od nekoga iz Mađarske.

Edit Inotai je kao dugogodišnja novinarka i urednica vanjske politike u uglednim dnevnim novinama Népszabadság i analitičarka think tankaCEID odlično upućena u mađarsku, ali i europsku politiku, te bez ustručavanja komentira aktualnu izbjegličku krizu i analizira ponašanje vlade Viktora Orbana. Inotai je godinama bila i dopisnica iz Berlina te govori i engleski, njemački i španjolski jezik.

Razgovor smo započeli prisjećajući se zanimljive političke karijere mađarskog premijera Orbana, a on je na javnu scenu stupio kao dvadesetineštogodišnjak 1989, održavši vatreni govor na svečanom sprovodu mađarskog komunističkog lidera Imre Nagyja. Orban je tada bio mladi i vatreni liberal, zalagao se za slobodno tržište, europske integracije i liberalnu demokraciju, što doista nimalo ne podsjeća na Orbana kojeg danas imamo priliku slušati i gledati. Edit Inotai napominje da aktualnom mađarskom premijeru i predsjedniku vladajuće stranke Fidesz ideologija nikad nije bila toliko važna: Orban je politička životinja i zanimaju ga samo moć i kontrola. Promijenio se korjenito kao političar, jednog dana je bio veliki liberal, a već drugog veliki konzervativac, ali tek nakon što je prepoznao da postoji rupa u mađarskom stranačkom sustavu koja se tako može popuniti i koja je nastala nakon erozije prve demokratski izabrane mađarske vlade. Ali zapravo Orban nije ni iskreni konzervativac, nego tek populist koji uvijek traži nove neprijatelje protiv kojih se onda bori.

Bio iskren u svojim kontroverznim stavovima ili ne, Orban se proteklih godina profilirao kao zagovornik 'neliberalne demokracije', kako je to formulirao u jednom govoru, a sada i kao branitelj kršćanske Europe od muslimana. Što zapravo Orban podrazumijeva pod pojmom neliberalne demokracije, pitam Inotai, koja replicira: 'Pretpostavljam da pod time misli na još više kontrole države nad građanima. Trebali biste pitati njega da to pojasni jer mislim da je sve to izjavljivao samo da bi provokacijom dobio više prostora u medijima i naslove članaka posvećene njemu.'

No ono što je hrvatskim čitateljima vjerojatno nepoznato - nasuprot bombastičnim izjavama mađarskog premijera - jest to kako funkcionira mađarski izborni sustav koji Orbanovom Fideszu omogućava osvajanje čak i dvotrećinske većine u parlamentu. Inotai pojašnjava: 'Mađarski izborni sustav je - nakon reformi koje je proveo Fidesz - takav da favorizira stranku s najviše osvojenih glasova, a značajno otežava stvaranje predizbornih koalicija. Tako je Fidesz na zadnjim izborima s 45 posto osvojenih glasova dobio dvije trećine mjesta u parlamentu. Kasnije su, doduše, izgubili nekoliko mjesta i nemaju više dvotrećinsku većinu, ali treba obratiti pažnju i na to da je na izbore izašlo oko 60 posto mađarskog elektorata, što znači da je, kada se sve uzme u obzir, manje od 30 posto Mađara glasalo za Orbana i Fidesz na proteklim izborima.'

Aktualna izbjeglička kriza je pak od Orbanove vlade i Fidesza iskorištena kako bi se skrenula pozornost javnosti s nekih drugih tema, kaže Inotai i prisjeća se kronologije događaja: 'Orbanova je vlada još od siječnja krenula sa sijanjem straha, kada i nije bilo znakova da se može očekivati tako masovan val izbjeglica. Premijer je tada započeo 'nacionalno savjetovanje' o toj temi, insinuirajući kako su ilegalni useljenici jako opasni, da mogu biti i teroristi. Nakon toga uslijedila je kampanja na billboardima, na kojima su postavljena upozorenja izbjeglicama – na mađarskom jeziku! – da ne mogu uzeti naše poslove i da moraju poštivati naše zakone. Izbjegličke centre se namjerno nije povećalo i bolje organiziralo čak i kad je postalo jasno da dolazi mnogo ljudi. Sljedeći je korak bilo postavljanje ograde i proglašavanje izvanrednog stanja u južnim regijama Mađarske. Sve u svemu, bila je to savršeno osmišljena i realizirana kampanja da se ljude ujedini pod Orbanovim vodstvom te tako zaboravi na sve aktualne korupcijske skandale njegove vlade.'


Zanimljivo, u cijeloj drami oko izbjeglica zasad nije uspio profitirati Jobbik, ekstremistička stranka koja se godinama isticala svojim ksenofobnim i antisemitskim stavovima, kao i progonom Roma. Inotai smatra da je riječ o ironiji sudbine: 'Jobbik je ekstremno desna stranka kojoj je Orban u međuvremenu ukrao antiuseljeničku retoriku, pa oni zapravo nemaju prostora postati još ekstremniji. Zanimljivo, izbjeglička kriza je pogodila Mađarsku taman nakon što se Jobbik javno odlučio predstaviti kao umjerenija stranka nego prije, kao prava alternativa Fideszu. Sada imaju problem!'

Time smo pokrili desni spektar mađarske političke scene, no što je s lijevom opozicijom, zašto oni nisu u stanju suprotstaviti se Orbanovoj dominaciji? 'Nemaju programa, nemaju ideja, nemaju lidera. Jedini kakav-takav lider je bivši mađarski premijer Ferenc Gyurcsany, ali je posve diskreditiran političar i dok je on aktivan, ljevica se sigurno neće moći ujediniti', jasna je Edit Inotai.

Orbanovoj političkoj dominaciji pomaže i to što je preuzeo kontrolu nad velikim brojem medija, kaže Inotai: 'Naime kada je Orban 2002. izgubio izbore nakon svojeg prvog premijerskog mandata, bio je uvjeren da su ga poraza koštale kritike medija. Zato je tijekom godina u opoziciji s podržavateljima iz svijeta biznisa izgradio medijsko carstvo koje se sastoji od radija, televizije, dnevnih novina i tjednika. Kada je pak 2010. ponovno izabran na premijersku poziciju, reorganizirao je državnu novinsku agenciju, kao i javnu televiziju i radio. Sve je spojio u jednu instituciju koja je pod kontrolom njegovih ljudi. Tada su otkaze počeli dobivati mnogi odlični i iskusni novinari jer ih Orbanovi ljudi nisu smatrali dovoljno lojalnima. Stvoren je i 24-sati kanal za vijesti koji zapravo funkcionira kao instrument propagande za 'informiranje' javnosti.'

Kada je pak riječ o sada već tjednima razvučenoj javnoj svađi između službenog Zagreba i Budimpešte, Inotai je vrlo kritična: 'Obje su vlade iskoristile izbjegličku krizu za svoje unutarpolitičke ciljeve. Iznenađena sam izostankom takta i inteligencije na obje strane. Političari bi trebali naročito biti svjesni toga da riječi mogu nanijeti jednaku štetu kao i oružje. Imali smo dovoljno ratova u regiji te nam trebaju odgovorniji političari.' Ipak, u svemu tome mađarska novinarka kao najveće razočaranje izdvaja ponašanje ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta, za kojega smatra da se nije iskazao kao šef diplomacije: 'On samo izvršava naređenja svojeg šefa, premijera. Szijjarto je mlad i neiskusan u polju diplomacije - zapravo se pitam vjeruje li uopće u diplomaciju ili je smatra nečim staromodnim. Svoju nesigurnost pokušava prikriti oštrom retorikom. Možda bi mogao biti ministar za vanjsku trgovinu ili slično, ali šef diplomacije nikad, jer to podrazumijeva znati graditi savezništva. Ne vidim da je pretjerano uspješan u tome.'

Odluka mađarske vlade da sagradi ogradu od bodljikave žice prvo prema Srbiji, a sada i Hrvatskoj izazvala je burne reakcije diljem Europske unije, s obzirom na to što su takve ograde značile u europskoj povijesti. Zato za kraj pitam Edit Inotai ima li Orban podršku većine mađarskog društva za svoju tvrdu politiku prema izbjeglicama te koji je stav običnih Mađara prema zloglasnoj žičanoj ogradi.

'Mađarsko društvo je zabrinuto zbog izbjegličke krize i slaže se s Orbanom u tome da je Europska unija trebala djelovati mnogo brže jer to sve nije samo mađarski ili hrvatski ili srpski problem. Rješenje izbjegličke krize mora biti europsko, s čime se i sama posve slažem, te je šteta što ne pokazujemo znakove da sudjelujemo u stvaranju rješenja. Prema relevantnim anketama, većina u društvu podržava neku vrstu kvota za prihvat izbjeglica, ali se istovremeno slaže da se masovni pritok ljudi nekako mora zaustaviti', odgovara Inotai i dodaje: 'Ograda od bodljikave žice je kontroverzna u Mađarskoj – neki misle da je to jako ružna stvar, neki da za nas ipak rješava taj problem, a neki da je to posve egoistična mjera, kojom se odgovornost prebacuje na susjedne države. Osobno smatram da ograda može funkcionirati jedino ako se iza nje postavi vojsku koja bi je štitila, inače će izbjeglice isjeći rupe u njoj i proći. Orbanova vlada je pak uvjerena da će se tako zauvijek skrenuti pravac izbjeglica.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!