Na samitu 18. prosinca čelnici EU-a suočit će se s kritičnim zadatkom: moraju pridobiti belgijskog premijera Barta De Wevera, a on je postao njihova nova noćna mora, bête noire Bruxellesa. Naime, i dalje blokira odobrenje zajma Ukrajini u visini od 210 milijardi eura dok zemlja vodi iscrpljujući rat s Rusijom, a europski proračun pun je rupa, piše Politico.

De Wever mjesecima odbija podržati plan prema kojem bi se zajam financirao korištenjem zamrznute ruske imovine, čiji se golem dio nalazi upravo u Belgiji. Zbog toga diplomati diljem Unije rade punom parom ne bi li pronašli način da ga uvjere da to učini.

Premijer izbjegava davati izjave jer se boji da bi Belgija mogla snositi financijski rizik ako bi se novac ikada morao vraćati i zatražio je dodatne zaštitne mehanizme, a gotovo sva zamrznuta ruska sredstva čuvaju se u Euroclearu, financijskom depozitoriju u Bruxellesu.

Belgija otkrila svoje uvjete

Belgija sada zahtijeva da EU osigura dodatni sigurnosni fond, čvršća jamstva i pojačane pravne zaštite kako bi se pokrili mogući sudski postupci i nagodbe. Upravo to je zahtjev kojem se mnoge članice oštro protive.

U Bruxellesu su sastavili i službeni popis amandmana kojima žele osigurati da Belgija ne ostane jedina odgovorna za eventualni povrat novca Moskvi ako bi u budućnosti došlo do ukidanja sankcija. De Wever poručuje da neće podržati zajam dok se njegove sumnje ne uklone.

Čelnici EU-a vjerovali su da će se dogovoriti još prošlog listopada i nezamislivo im je bilo da bi se sve moglo raspasti baš u prosincu. A sada sve više izgleda da bi se upravo to moglo dogoditi, piše Politico.

EU podiže uloge

Diplomati ipak tvrde da nije sve izgubljeno. Do samita će veleposlanici redom analizirati belgijske zahtjeve, identificirati sporne točke i pokušati im se maksimalno približiti.

No približavanje ne znači i popuštanje. Tjedan dana prije ključnog sastanka EU podiže uloge. Prema riječima visokog diplomata upoznatog s razgovorima, ako De Wever nastavi s blokadom (što radi već mjesecima, svaki put donoseći nove uvjete), Belgija bi se mogla naći u krajnje neugodnoj izoliranoj poziciji.

Baš poput Viktora Orbána, koji je zbog demokratskog nazadovanja i protivljenja sankcijama Rusiji godinama dobivao hladan tretman, tako bi i Belgija mogla biti ignorirana.

Poruka Bruxellesa je kristalno jasna: ako se ne priključi dogovoru, belgijski diplomati, ministri i premijer izgubit će političku težinu u Uniji i njihovi zahtjevi oko dugoročnog proračuna za razdoblje 2028.-2034. godine mogli bi završiti na dnu ladice. A to bi Belgiji, kažu diplomati, zadalo ozbiljne glavobolje, osobito kad pregovori uđu u završnu fazu za otprilike godinu i pol.

Prema riječima jednog od diplomata, Belgiji se jasno poručuje: njezini stavovi više se neće tražiti, a 'njegovi telefonski pozivi ostat će bez odgovora'. To bi bio drastičan zaokret za zemlju koja je i simbolički i doslovno u samom srcu europskog projekta i koja je često igrala ključnu ulogu, primjerice predsjedanjem Europskim vijećem.

Očajna vremena - očajne mjere

Ipak, kako kažu diplomati, očajnička vremena traže očajničke mjere. Ukrajina se suočava s proračunskim manjkom od 71,7 milijardi eura i bit će prisiljena rezati javnu potrošnju već od travnja ako joj se ne osigura potrebna financijska pomoć. Usto, Donald Trump ponovno se udaljio od bilo kakvog jasnog obećanja američke podrške.

Ulog je golem. Zato će se veleposlanici članica EU-a ovaj tjedan sastati čak tri puta (u srijedu, petak i nedjelju) kako bi raspravili prijedlog Europske komisije predstavljen prošlog tjedna.

Plan B i plan C za Ukrajinu

Europska komisija na stol stavlja alternativu: zajedničko zaduživanje poduprto sljedećim sedmogodišnjim proračunom EU-a. No Mađarska se već javno usprotivila izdavanju euroobveznica, a odluka o zaduživanju iz proračuna EU-a može se donijeti samo jednoglasno.

Stoga ostaje plan C, a to je da neke države članice same posegnu u svoje proračune kako bi Ukrajina preživjela. Ta se opcija ne spominje javno u dokumentima Komisije, ali diplomati je otvoreno razmatraju. Najizglednije zemlje koje bi sudjelovale u tome su Njemačka te nordijske i baltičke članice.

No oni koji guraju tu ideju upozoravaju: najveća snaga EU-a je solidarnost. Ako bi samo dio zemalja financijski nosio Ukrajinu, stvorio bi se opasan rascjep u temelju Unije.

Solidarnost je dvosmjerna ulica

Kako kaže jedan od diplomata: 'Solidarnost je dvosmjerna ulica.' Drugim riječima, ne može se očekivati da Njemačka u budućnosti spašava banku u državi koja se danas ne želi uključiti u financiranje Ukrajine.

Postoji, istina, još jedna mogućnost, iako samo teoretska. Čelnici EU-a mogu pokušati zaobići belgijski veto i izglasati takozvani 'reparacijski kredit' kvalificiranom većinom. Ali diplomati tvrde da se ta opcija, iako pravno moguća, ne razmatra ozbiljno.