Belgijski premijer Bart De Wever ostaje nepokolebljiv u svom protivljenju korištenju ruskih sredstava zamrznutih u Bruxellesu za golem zajam Ukrajini. A sve je krenulo nizbrdo već u trenutku u kojem su na samitu Vijeća EU-a u listopadu na stol stigle kozice za ručak
Europski čelnici okupili su se 23. listopada u kišom natopljenom Bruxellesu kako bi ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom poklonili nešto što mu je prijeko potrebno: kredit od 140 milijardi eura, zajam osiguran zamrznutom ruskom imovinom koja se većim dijelom nalazi u belgijskoj financijskoj kući Euroclear. Plan je trebao osigurati Ukrajini financijski kisik za iduće dvije godine rata.
Tako su barem mislili. Entuzijazam među europskim čelnicima bio je toliko velik da su već raspravljali o tome kako će se novac trošiti. Francuska je gurala stav da Ukrajina kupuje europsko oružje dok su Finci i drugi tvrdili da Zelenski treba slobodno birati opremu koja mu je najpotrebnija, piše Politico u svojoj analizi.
vezane vijesti
No kada su sjeli na ručak bez dogovora o zamrznutoj ruskoj imovini, postalo je jasno da se plan počeo urušavati. Odlučujući udar stigao je iz zemlje sa svega 12 milijuna stanovnika: Belgija je rekla – ne.
De Wever protiv svih
Bart De Wever, ekscentrični flamanski nacionalist, ljubitelj košulja sa zaobljenim ovratnicima i rimske povijesti, ovaj put nije bio raspoložen za dosjetke. Ruska odmazda mogla bi biti golema, upozorio je kolege. Ako bi Moskva dobila pravnu bitku protiv njegove zemlje ili Eurocleara, Belgija bi sama morala pokriti cjelokupan iznos zajma.
'To je potpuno suludo', rekao je.
Kako je dan prelazio u večer, a večera u kasnu noć, De Wever je inzistirao na tome da se završni zaključci samita više puta prepravljaju sve dok ne nestane svaka referenca na korištenje ruske imovine za financiranje Kijeva. Belgijska blokada srušila je europsku strategiju u trenutku u kojem se očekivao jasan signal Vladimiru Putinu o dugoročnom jedinstvu Zapada.
Umjesto toga, razjedinjeni EU i iscrpljeni Zelenski postali su ranjiviji – upravo dok je američki predsjednik Donald Trump obnovio svoj pritisak na mirovne pregovore s Putinovim pregovaračima.
Pat-pozicija u Bruxellesu dok rat ulazi u ključnu fazu
Iako se bliži četvrta godišnjica ruske invazije, situacija u Bruxellesu ostaje potpuno blokirana. Ukrajini ponestaje novca, Trump želi Zelenskog privoljeti na mirovni sporazum koji mnogi u Europi smatraju kapitulacijom, a Belgija i dalje odbija plan.
Pred europskim je čelnicima novi rok – samit 18. prosinca, posljednja prilika da odobre financijski plan koji bi spriječio slom ukrajinske državne blagajne. Pitanje koje se nadvija nad Bruxellesom glasi: mogu li Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa nagovoriti De Wevera da popusti?
VIDEO Ova zemlja zarađuje milijarde na ruskom ratu i troši ih na sofisticirano naoružanje
Dosadašnji odgovor je jasan. 'Nisam impresioniran, recimo to tako', izjavio je De Wever na televiziji, odbacujući rizik od 'stotina milijardi' na belgijskim leđima. 'Ne danas, ne sutra, nikada.'
Politička taština, loša komunikacija i istup Njemačke
Više od dvadeset europskih dužnosnika i diplomata opisalo je kako je europsko financiranje obrane Ukrajine upalo u kaos zbog političkih napetosti i osobnih animoziteta.
Prvi veliki problem nastao je kada je njemački kancelar Friedrich Merz javno gurnuo pitanje zamrznute ruske imovine u prvi plan. On je nekoliko dana nakon stupanja na dužnost u svibnju izjavio da je vrijeme da Europa 'upotrijebi' zamrznuta sredstva za Ukrajinu. Belgijci su već bili u osjetljivim internim pregovorima i Merzov je istup 'prepao' Bruxelles, tvrde diplomati.
Situacija se potom pogoršala zbog golemog nesporazuma unutar same Belgije. Belgijski veleposlanik u EU-u Peter Moors davao je drugim državama do znanja da neće biti prepreka, ali on nije imao direktnu liniju s De Weverom – jedinim čovjekom koji donosi odluke o ruskim sredstvima. Diplomati su zato tek na sam dan samita shvatili dubinu belgijskog otpora.
Trumpov plan: Vratiti imovinu Rusiji
Sve to odvija se dok Washington ima sasvim drugačije planove za rusku imovinu. Američki dužnosnici poručili su Bruxellesu da žele sredstva vratiti Rusiji nakon mirovnog sporazuma, pa ih iskoristiti za zajedničku obnovu Ukrajine – uz to da SAD uzme 50 posto profita.
Ta ideja šokirala je europske prijestolnice te strahuju da Trumpov pritisak na 'brzi mir' s Putinom ide na štetu Ukrajine.
U Bruxellesu raste frustracija. Mnogi smatraju da je Komisija prekasno objavila nacrt pravnih tekstova, nužnih da bi se plan mogao formalno razmotriti. 'Izgubili smo puno vremena', upozorio je estonski diplomat Jonatan Vseviov.
I Belgija i ostale države sada se nalaze u škripcu: bez zajma iz ruske imovine, rješenje su ili nacionalne dotacije, ali su politički nepopularne i fiskalno teško izvedive – ili zajedničko zaduživanje EU-a, što štedljivim državama nikako ne odgovara.
Belgijska sigurnost i prijetnja ruskih dronova
De Weverov stav dodatno potencira strah od ruske odmazde. Dronovi nepoznatog podrijetla nedavno su ometali promet u Zračnoj luci Bruxelles, a viđeni su i iznad vojnih baza. Belgijske obavještajne službe strahuju da se radi o ruskom hibridnom djelovanju, a blokada ruske imovine mogla bi zemlju učiniti metom.
Još jedna prepreka je Viktor Orban. Sankcije koje zamrzavaju ruska sredstva moraju se jednoglasno produljivati svakih šest mjeseci. Ako bi mađarski premijer jednom rekao 'ne', imovina bi se mogla odmrznuti, što bi Belgiju gurnulo u potencijalno goleme pravne i financijske probleme.
Povijesni test za Europsku uniju
Kako se bliži 18. prosinca, visoki europski dužnosnici govore o 'najvažnijem samitu Vijeća EU-a' posljednjih godina. Jer pitanje na stolu nije samo Ukrajina, već i sama sposobnost Europske unije da djeluje kao jedinstven politički akter.
Može li Unija od 27 država, s različitim interesima i političkim liderima, pronaći zajednički odgovor u trenutku globalne destabilizacije? Ili će unutarnje podjele ponovno presuditi?
'To je u ovom trenutku teško predvidjeti', priznao je jedan od diplomata. 'Pitanje je otvoreno.'
