Mušketiri svih NATO zemalja, ujedinite se!

Novi tjedan, nova 'eskalacija' na pomolu – nastavlja se tzv. rezanje salama u Putinovoj kuhinji. Nakon nedavnog raketiranja zgrada ukrajinske vlade, Britanskog vijeća i Europske unije u Kijevu, u srijedu je dvadesetak ruskih dronova ušlo duboko u poljski zračni prostor i to uoči velikih rusko-bjeloruskih vojnih vježbi. I dok je to izazvalo lavinu reakcija među poljskim saveznicima koji misle da je napad namjeran, Rusi sliježu ramenima negirajući ikakvu umiješanost i optužujući Varšavu da nije pružila materijalne dokaze.

Stručnjaci kažu da Putin koristi već isprobanu taktiku tijekom invazije na Krim 2014., kojom pokušava nizom dvosmislenih vojnih i diplomatskih taktika zbuniti Zapad, ali i testirati spremnost NATO-a da pritisne crveni gumb i aktivira članak 5, koji kaže da mušketiri Saveza moraju biti svi za jednoga u slučaju napada na njega.

Kad se stvar malo slegla, Poljaci su se ipak odlučili samo za konzultacije s ostalim članicama. Američki D'Artagnan je pak kazao da je moguće da se radilo o pogrešci, ali i da nije ničime zadovoljan u ovoj situaciji, svjestan da je pomirenje Europe s Putinom iz dana u dan sve dalje.

Drugi su pak ponudili da će zračnim snagama ojačati istočni štit NATO-a - u operaciji Istočna straža, koja bi trebala započeti u nadolazećim danima. Usto Europa nastavlja u svom pokušaju topljenja sante leda upaljačem, nametnuvši novi 19. paket sankcija Rusiji. Za kolikim komadom salame je Putin spreman posegnuti i koliko ih je NATO spreman progutati vidjet ćemo u nadolazećem razdoblju.

Ubojstvo Charliea Kirka: Kamo ide ovaj svijet

Kad se ubojstvo nedužnog čovjeka pretvori u politički rat lijevih i desnih, znamo koliko smo duboko zaglibili. U srijedu je ubijen poznati konzervativni aktivist i Trumpov najveći 'influencer' među mladima sličnih svjetonazora - 31-godišnji Charlie Kirk.

Mladi aktivist, koji je vjerovao da su američka sveučilišta pretjerano prožeta agresivnom ljevičarskom propagandom i da marginaliziraju konzervativce, godinama je obilazio sveučilišne kampuse diljem SAD-a, pozivajući studente drugačijih svjetonazora na debatu - prvenstveno 'wokeiste'. Žustre su to bile rasprave, na kojima se Kirk dokazao kao izvrstan retoričar, ali i provokativna ličnost. Jednima kriv, drugima prav. Sada je usred jedne od svojih debata pred masom studentske populacije ustrijeljen.

U petak navečer istražna tijela objavila su kako je za ubojstvo uhićen Tyler Robinson, nakon dojave člana obitelji i cimera, uz neobično pikantne detalje poput sadržaja poruka na neispucanim mecima (bella ciao, zbilja!?). U šumi kontradiktornih informacija policija demantira one da je ubojica pohod planirao na mreži Discord, te da se tamo javljao i tijekom potjere.

Bilo kako bilo, zloduh je pušten iz boce, a metak koji je Kirku presudio okarakteriziran je kao napad na slobodu govora i demokraciju - jedine brane protiv ubrzanog propadanja u sveopće političko nasilje. Ipak, iz jednog dijela društva čuju se i raznorazna opravdavanja ubojstva prema kojima je Kirk sam isprovocirao atentat svojim narativom i zalažući se za prava na posjedovanje oružja.

Dok jedni laju relativizirajući zločin, drugi optužuju cijelu ljevicu za političko ubojstvo. Na potonjem valu, očekivano, sada jaše i Trump, kojem je Kirk, uzgred rečeno, uvelike pomogao i da se domogne drugog mandata. A mi kao društvo zajedno klizimo u eru u kojoj ideja ne može slobodno živjeti.

Tko gađa Katar, crno mu se piše

Izrael, koji je sravnjujući Gazu sa zemljom znao biti prilično nemaran u razbacivanju projektila po susjednim državama, povukao je dosad nezabilježen potez napadom na Katar. Tvrde da su gađali vodstvo Hamasa, kojima je, istina, Doha alternativno sjedište. Također, tvrde da je udar bio precizan i ciljan isključivo na Hamasovo vodstvo, od kojih, kako pak tvrde iz Hamasa, nitko nije stradao, no žrtava je bilo. Koliko – ni to se ne zna.

Tu priču – da su ciljano gađali vodstvo Hamasa – možda mogu prodavati sebi i najlojalnijim saveznicima, no ne i ostatku svijeta. Posebice Kataru, koji je projektile na svom teritoriju shvatio upravo kao to – napad na Katar. Katarski premijer, šeik Mohammed bin Abdulrahman al-Thani, kazao je da su posrednički napori za rješavanje krize u Gazi dio identiteta Katara te da od njih neće odustati. Pošto oni nemaju običaj uzvraćati na napade milo za drago, okupio je ekipu odvjetnika koja će odrediti daljnje korake. A kad vas dohvate odvjetnici, crno vam se piše.

I dok izraelski premijer Netanyahu – koji je, kao za vraga, baš na taj dan poslao šefa diplomacije u Hrvatsku – tvrdi da ovaj napad predstavlja 'početak kraja' rata na Bliskom istoku, zemlje Zaljeva i Zapada su, blago rečeno, iznenađene i uvrijeđene. Nešto nalik na osudu procijedio je čak i Donald Trump, koji je to, doduše, okrenuo na svoju mantru da rat već jednom treba završiti, no slabo mu ide s tim. Najtužnije od svega jest to da je ovaj napad potkopao ionako jadne nade za ikakvu pomoć ugroženima s obje strane – kako onima koji nemaju kamo iz Gaze, tako i izraelskim taocima koji su tamo zatočeni već dvije godine.

Ursulin novi svjetski poredak

'You gotta fight for your right to party', pjevali su Beastie Boysi, a u srijedu smo od šefice Europe dobili tu poruku u samo suhoparnijem ruhu karakterističnom za EU birokratizam, doduše ovaj put s malo više drčnosti. Ako niste dosad znali, sad vam je teta Ursula to vrlo plastično rekla - Europe, a ni svijeta kakvog ste poznavali, više nema. U svom godišnjem govoru o stanju Unije, koji su tu i tamo presijecala negodovanja prisutnih europarlamentaraca (od kojih je valjda polovica bila obučena u crno i crveno u znak podrške Palestini), Von der Leyen je rekla da se Europa trenutno bori za svoje mjesto u svijetu i za budućnost – za 'sposobnost da sami odlučujemo o svojoj sudbini'.

Nakon dijagnoze kompleksne kliničke slike, Von der Leyen je predstavila i svoj liječnički recept – na kojem su lijekovi za neke komobirditete dostupni, dok neki još nisu ni proizvedeni – a boga pitaj i hoće li.

Za zagovornike snažne obrane - dobre vijesti - Šefica želi da EU financijski podupre napore zemalja na prvoj liniji obrane svojih granica od moguće ruske agresije. Time je ostvarena dugogodišnja želja Poljske, Estonije i Litve.

Za one obučene u crno-crvene kombinacije i ljude koje oni predstavljaju u Europi, Komisija se pošteno isprsila, odustavši od dosadašnje devize 'ne boluj tuđe bolesti' najavivši sankcije Izraelu. Privremeno nema više bilateralnih plaćanja, ni trgovinskog sporazuma. To naravno nije palo na plodno tlo kod onih na krajnjoj desnici, koja još uvijek bezuvjetno podržava Izrael jer smatra da je najveći neprijatelj u selu – islamizam. Njima se pak donekle dodvorila pruživši tračak nade da će se Europa vratiti nuklearnoj energiji, što naravno ne zagovaraju samo oni.

U ekonomiji je Šefica pak naizgled skliznula ulijevo što je neobično za trenutne prilike i to pokazavši popustljivost s naglaskom na socijaldemokratske vrijednosti. Vidjet ćemo koliko će si moći dopustiti dodvoravanje ovoj skupini europarlamentaraca.

Tijekom obrane svog carinskog dogovora s Amerikom, Von der Leyen, koju zbog njega optužuju za beskičmenjačko podilaženje Trumpu, sad je američkom predsjedniku pak pokazala zube. 'Nećete u našu tehnološku regulaciju dok smo živi mi', poručila mu je nakon njegovih prijetnji dodatnim carinama protiv zemalja s digitalnim pravima ili porezima na tehnologiju.

A odahnuti mogu i Ukrajina i njezini saveznici jer je upravo predloženo i korištenje zamrznutih ruskih sredstava za izdavanje 'reparacijskog zajma', koji bi financirao Ukrajinu u nadolazećim godinama. Kako to misle napraviti još nije jasno.

Tko se mača laća, prvi dio

Ciklus uličnih ratova u tjednu za nama otvara Srbija, gdje je počelo – tehnički – potkraj prošlog tjedna. Petak navečer, naime, označio je pravi povratak s ljetne stanke srpskih prosvjeda koje je inicirao pad nadstrešnice u Novom Sadu na Dan mrtvih prošle godine. Pod nazivom 'Srbijo, čujemo li se', tisuće mladih te tu i tamo poneki europarlamentarac iz redova zelenih okupili su se ispred Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, ishodišnog mjesta bune protiv Aleksandra Vučića, te su uz već redovni folklor – suzavce, dimne bombe i opremu za razbijanje demonstracija – razjureni kućama ili na hitnu pomoć.

Vučiću, međutim, to nije dovoljno tvrdo. Ne samo da je u subotu ujutro odmah zaposjeo program Pinka kako bi sat i pol vremena trkeljao o 'zlu koje ugrožava stabilnost srbije s fantomkama na glavama', već su ga posebno iživcirali ti europarlamentarci. Njih je nazvao 'zadnjim ološem' te brže-bolje smijenio zapovjednika Specijalne antiterorističke jedinice Spasoja Vulevića. Dotični je svoju smjenu pojasnio 'novom sistematizacijom radnih mjesta' te dodao da mu je ponuđena fotelja savjetnika ministra policije Ivice Dačića, no on je to odbio. Da je malo konkretnije mlatio taj 'ološ' iz Europskog parlamenta, valjda bi ostao na funkciji.

Oni s dva grama mozga logično su zaključili da Vučić pokušava staviti pod izravnu kontrolu sve, a posebno teško naoružane i obučene specijalne postrojbe. Gledao je i on, naime, Sablju, pa zna kako je krenulo rušenje njegovih političkih očeva Miloševića i Šešelja: prodao ih je Legija i Crvene beretke. No Vučić ima adut koji Slobo i Šešelj tada nisu imali – EXPO 2027 za siromašne – a gdje ćeš bolje zezalice za skretanje priče od dolaska ambasadora brenda Expa, Jackiea Chana. Pink, naravno, trlja ruke.

Tko se mača laća, drugi dio

Kad smo kod Pinka, tko iz voajerskih razloga prati taj balkanski Fox zna da svako malo puštaju blokove kojima ilustriraju kako, za razliku od zenbudistički strpljivog Vučića, europske policije nemilice mlate ulične prosvjednike. Novi materijal za ovakav tip infotainmenta stiže nam već ovog tjedna iz Pariza, gdje su rebrandirani 'žuti prsluci' – danas se zovu 'Blokiraj sve' – diljem zemlje na ulice izveli stotine tisuća ljudi kako bi se pobunili protiv mjera štednje francuske vlade.

Nacrt proračuna, koji je raspisao sad već bivši francuski premijer François Bayrou, obuhvaćao je nepopularne poteze poput ukidanja dva državna praznika, zamrzavanja mirovina i smanjenja zdravstvene potrošnje za pet milijardi eura. Proračun – i vlada – pali su ogromnom većinom i u parlamentu, no to nije spriječilo blokadere da dignu bunu na ulici, u čemu ih je pokušalo spriječiti 20 tisuža policajaca. U Lyonu je blokirana autocesta, zapaljene su kante za smeće, u Nantesu je policija aplicirala suzavac, a u Parizu vodene topove.

Ni ulični rat nije pokolebao Macrona u grecanju po dnu kace rijetkih preostalih lojalnih suradnika, odakle je izvukao novog premijera Sébastiena Lecornua. Dotični 39-godišnjak do sad je figurirao kao ministar obrane, te je jedini ostao u vladi od Macronovog prvog mandata 2017. Nije ni čudo, kad ga kolege opisuju kao, kaže Politico, 'čovjeka koji se vješto prilagođava okolnostima i gradi mostove među različitim političkim strujama centra i desnice'. Prosvjednici na ulicama opisuju njegovo imenovanje kao još jedno Macronovo trolanje i traže izvanredne izbore, kao da će to nešto promijeniti.

Francuska politička scena naime u stanju je tihog hladnog rata – sve je ovdje lijepo objasnio Višeslav Raos – pa teško da će ikakvi izbori donijeti neki drukčiji rezultat od po 10-15 posto za po dvije stranke ljevice, desnice i centra. A to jamči nestabilnost parlamentarne demokracije, što u prilog ide jedino kultu ličnosti Emmanuela Macrona.

Tko se mača laća, treći dio

I za kraj ovog pregleda uličnih ratova, evo nam i jednog neočekivanog. Glavni grad Nepala, Katmandu, naime, suočio se s 'gen Z revolucijom', nakon što je tamošnja vlada jednim potezom zabranila 26 platformi društvenih mreža. Među njima su i najveći svjetski društveni mediji poput Facebooka, Instagrama, Googlea, Xa, Reddita, Linkedlna i TikToka. Nepalska vlada godinama ih je pokušala prisiliti na usklađivanje sa zakonodavnom regulativom te zemlje, što bi postigli kad bi registrirali svoje kompanije u Nepalu, a to su tech divovi glatko odbili.

Uslijedio je kaos za koji su gorenavedene situacije u Srbiji i Francuskoj mila majka: ljudi su izašli na ulicu, vlasti su proglasile policijski sat i krenule na masu suzavcima te gumenim mecima. Poginulo je 19 osoba, što je dodatno mobiliziralo prosvjednike. Oni su pak zapalili nekoliko vladinih zgrada, vrhovni sud, parlament, čak i rezidenciju premijera K. P. Sharma Olija koji je, kao i predsjednik države, bio primoran dati ostavku.

Priča nas je naučila ne samo o tome kako izgleda začetak totalitarizma, posebno u siromašnim zemljama kao što je Nepal. Razmislite o tome sljedeći put kad nekog Nepalca okrivite jer vam u dostavi iz restorana fali jedno piće – niti je on za to kriv, niti je uopće kriv što je ovdje. A iako mislimo da uz naše relativno ekonomsko blagostanje – bar u odnosu na Nepal – imamo sve što nam treba, podaci Freedom Housea, koji upozorava da razina slobode interneta u svijetu opada četrnaestu godinu zaredom, otvaraju i neka druga razmišljanja.

Kako je Elon Musk izgubio titulu najbogatijeg čovjeka na svijetu... nakratko

Larry Ellison, osnivač Oraclea i vlasnik 40 posto dionica, u srijedu je nakratko skinuo Elona Muska s trona, oduzevši mu titulu najbogatijeg čovjeka svijeta. Ellisonovo bogatstvo skočilo je na 383,2 milijarde dolara, zahvaljujući povijesnom uzletu Oracleovih dionica. Dionice su u jednom danu porasle gotovo 36 posto, što je najveći skok još od 1992. godine. Tržišna vrijednost tvrtke narasla je za 244 milijarde dolara i dosegla 922 milijarde. Ellisonova neto imovina eksplodirala je za 89 milijardi u jednom danu, a u jednom trenutku bio je bogatiji i od Muska.

Musk je, doduše, do kraja trgovanja vratio titulu, i to s razlikom od jedne milijarde, sitniš u svijetu superbogatih. Oracleov rast temelji se na AI groznici jer tvrtke poput OpenAI-ja masovno kupuju računalnu snagu za treniranje i korištenje modela. U izvješću za prvo fiskalno tromjesečje Oracle je otkrio da su ugovoreni, ali još nepriznati prihodi, narasli na 455 milijardi dolara. Kompanija očekuje da će do 2029. prihod od cloud infrastrukture skočiti na 114 milijardi, a to je deset puta više nego lani. Ako ste se pogubili u ovim brojkima, join the club. U igri je i Stargate, ambiciozni program vrijedan 500 milijardi dolara kojim SAD želi učvrstiti AI dominaciju, a Oracle je među glavnim partnerima.

Unatoč euforiji, analitičari nisu impresionirani. Goldman Sachs i dalje ima neutralnu preporuku za dionicu. Što točno predstavlja problem? Ogromna ulaganja u skupe AI procese mogli bi pojesti slobodan novčani tok. Osim toga, Oracle treba osigurati energiju, regulative i hardver, a Nvidijini GPU-ovi i dalje su vruća roba. Ipak, mnogi vide Oracle kao 'novu Nvidiju', kompaniju koja se iz sjene pretvara u AI divovsku infrastrukturu.

Ellison je u srpnju pretekao Zuckerberga i postao drugi najbogatiji čovjek svijeta, a sada lovi Muska na dnevnoj bazi. Njegov životopis pomalo zvuči kao kakav scenarij američke drame; čovjek koji je od siromašnog djetinjstva u Chicagu došao do otoka na Havajima i flote jahti. Oracle, koji je počeo s CIA-om kao prvim klijentom, danas se nameće kao ključni dobavljač za budućnost umjetne inteligencije. Ellison je čak promijenio i svoju filantropsku zakletvu pa tako umjesto Giving Pledgea pokreće institut na Oxfordu za glad, zdravstvo i klimu. Za čovjeka koji je od CIA-inog projekta iz 70-ih dogurao do 383 milijarde dolara, ironija je da mu najveći izazov nisu konkurenti, nego vlastiti cash flow.

Hakeri paralizirali automobilskog diva

Jaguar Land Rover (JLR), britanski tvorac luksuza na četiri kotača, prošlog je tjedna stao, doslovce. Kibernetički napad prisilio je tvrtku da ugasi sustave, a zajedno s njima i proizvodnju u tri glavna pogona. Posljedice toga su tisuću automobila dnevno manje i 34 tisuće radnika koji ne znaju kad će se vratiti na posao. U početku su u tvrtki tvrdili da podaci kupaca nisu kompromitirani.

No, nakon gotovo dva tjedna agonije priznali su da je dio podataka ipak zahvaćen, premda nisu otkrili čiji - kupci, dobavljači, interna dokumentacija? Odgovornost za napad preuzela je skupina Scattered Lapsus$ Hunters, ista ona koja je već napala britanske lance poput Mark&Spencera. Njihov raniji napad stajao je M&S čak 300 milijuna funti i paralizirao online narudžbe na nekoliko mjeseci. A tko zna kakve će to posljedice tek imati za JLR.

Tvrtka tvrdi da 'danoćno' radi na oporavku i da je proces iznimno složen. Traje i istraga, a regulatori su obaviješteni. Ako se pokaže da su pogođeni i kupci, tvrtka obećava kontaktirati s njim. Britanski nadzornik ICO potvrdio je prijavu, a Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost uključen je u operaciju spašavanja. Profesor s Oxforda i bivši šef NCSC-a Ciaran Martin podsjetio je na banalnu, ali brutalnu činjenicu - za kompanije poput JLR-a jednako je važno štititi podatke koliko i pokrenuti proizvodnju. J

Novi ministar gospodarstva Chris Bryant uvjerava da je vlada svakodnevno na vezi s JLR-om. No činjenica da je najveći britanski proizvođač automobila postao taoc hakera više govori o ranjivosti Ujedinjenog Kraljevstva nego o snazi njegovih kibernetičkih institucija.

Na Zemlji se svašta događa, ali nije dosadno ni u svemiru

NASA-in rover Perseverance ponovno je izazvao uzbuđenje, ovaj put u marsovskoj dolini Neretve. Ondje je pronašao sedimentnu stijenu bogatu mineralima poput vivijanita i greigita, koji se na Zemlji vežu uz razgradnju organskih tvari. Za znanstvenike je to dosad najuvjerljiviji trag mogućeg mikrobiološkog života na Crvenom planetu. Skeptici pak upozoravaju da iste kemijske potpise mogu ostaviti i anorganski procesi, bez ikakvog sudjelovanja mikroba. Drugim riječima, otkriće jest intrigantno, ali još uvijek nije dokaz života.

Profesor Joel Hurowitz, voditelj istraživanja, naglašava da su potrebni laboratorijski testovi na Zemlji prije donošenja zaključaka. No, to nas vodi do drugog problema, a to je da povratak uzoraka s Marsa stoji oko 11 milijardi dolara i zasad je na čekanju. NASA razmatra jeftinije alternative, jer 30 prikupljenih uzoraka zasad ostaje zaključano milijunima kilometara daleko.

A sve to događa se dok NASA istovremeno provodi određene političke poteze. Naime, ta agencija zabranila je sudjelovanje kineskih državljana u svojim programima, čak i onma s važećim vizama i ugovorima. Dosad su Kinezi mogli raditi kao izvođači ili studenti na istraživačkim projektima, no od 5. rujna mnogima je odjednom ugašen IT pristup i zabranjeno sudjelovanje na sastancima. Glasnogovornica NASA-e Bethany Stevens objasnila je da je riječ o 'internim mjerama zaštite', uključujući fizičko i kibernetičko ograničenje pristupa.

Mjera dolazi u trenutku kada su odnosi Washingtona i Pekinga prilično nategnuti. Donald Trump pojačava antikinesku retoriku, a svemir se pretvara u poligon za demonstraciju nacionalne moći. NASA gura program Artemis, planiran da ljude vrati na Mjesec do 2027., iako ga prate kašnjenja i ogromni troškovi.

Sukob ambicija širi se i dalje, sve do Marsa, jer dok SAD neda pare za povratak uzoraka, Kina je postavila 2028. kao godinu povratka uzoraka. Trumpova administracija čak sugerira da bi možda bilo bolje poslati astronaute po uzorke, iako zasad ne postoji ni okvirni plan za takav podvig.

Suncem protiv korupcije

Albanija ima novu ministricu. Zašto je ta vijest toliko posebna da je završila u Tjednom skeneru, pitate se? Pa, riječ je o prvoj AI ministrici. Premijer Edi Rama predstavio je Diellu, bot generiran umjetnom inteligencijom, koja će ubuduće biti zadužena za javne natječaje. Ime joj znači 'Sunce', a njezina misija je donijeti transparentnost u segment koji je desetljećima sinonim za korupciju. Rama je obećao da će s njom natječaji biti '100 posto slobodni od korupcije'.

Albanija ima reputaciju zemlje u kojoj se javni natječaji često koriste za pranje novca i učvršćivanje političkih veza, što ozbiljno opterećuje i proces približavanja EU-u. Rama želi do 2030. uvesti zemlju u Uniju, no analitičari taj plan već nazivaju ambicioznim, i to bez digitalnih ministrica. Vlada pritom nije objasnila tko će nadzirati Diellu, niti kako će se spriječiti da i sama postane alat manipulacije.

Diella nije posve novo lice; ranije je uvedena kao virtualni asistent na platformi e-Albania za izdavanje državnih dokumenata. No sada prelazi na razinu političkog eksperimenta, ulazeći izravno u područje najosjetljivije na zloupotrebe. Kritičari podsjećaju da je i umjetna inteligencija programirana, jer onaj tko piše kod, u pravilu ima i moć nad ishodom.

Na društvenim mrežama reakcije su bile cinične: 'Čak će i Diella biti korumpirana u Albaniji', napisao je jedan korisnik. Drugi se našalio da će se 'krađe nastaviti, a okrivit će Diellu'. Živi (i neživi, poput Dielle) bili pa vidjeli.